quinta-feira, 19 de novembro de 2015

PARTIDO BARAK DIAK BA DEMOKRASIA

Jornal Nacional - editorial

Presidente Republika haruka ona lei partido politiku sira nian nebe parlamentu nasional aprova ona nee ba iha Tribunal Rekursu atu haree legalidade konstitusional antes toma dezisaun atu veta ka promulga lei nee.

Lei nee proposta governu nian, projetu de lei No.21/III (3a)-primeira alterasaun ba lei No.3/2004, de 14 Julho. Nebe iha lei nee alterasaun konaba subvensaun publiku ba partido politiku sira no deskreve mos rekezitus harii partido foun.

Razaun xefi estadu haruka lei nee ba Tribunal Rekursu atu haree tamba lei partido politiku nian nebe antes nee hatete atu harii partido presiza deit asinantes 5000 maibe iha alterasaun aumenta ba asinante 20.000.

Tan nee nudar Presidente Republika konsidera rekezitus ba registu partido foun nebe antes nee 5000 sae ba 20.000 asinantes nee todan no bele taka dala ba ema atu harii partido foun hodi kompete iha eleisaun demokratiku ida.

Los duni senhor Presidente Republika, atu hetan deit kartaun eleitoral 5000 deit mos susar ona satan atu hetan kartaun eleitoral ema nain 20.000. Rekezitu sira hanesan nee maneira ida atu taka dalan ba ema seluk harii partido foun.

Proposta altersaun nee mos iha parte positivu no negativu. Positivu mak atu harii partido ho asinantes nebe boot atu evita ema harii partido hanesan loke kios maibe iha aspetu negativu mak bele viola konstituisaun, viola prinsipiu estadu direitu demokratiku tamba sei taka dalan ba ema atu harii partido foun.

Lei nee Presidente Republika haruka ba Tribunal Rekursu tamba presidente Republika haree katak lei nee sei impede sidadaun sira nebe hakarak harii partido politiku tan nee antes promulga haruka ba Tribunal Rekursu hodi hetan paraser tribunal nian konaba lei nee.

Los duni, karik iha hanoin balu katak Presidente Republika haruka lei nee ba tribunal tamba iha ona informasaun nebe lao iha publiku nia let katak Presidente Republika, Taur Matan Ruak mos atu harii partido foun ida.

Taur Matan Ruak nudar sidadaun ida iha direitu tomak atu harii partido ka tama iha partido politiku ruma. Agora politiku nain, li-liu governu labele hanoin katak Taur Matan Ruak atu harii Partido foun nee mak halo lalais lei hodi difikulta ema sira nebe hakarak harii partido foun.

Lei Partido politiku nebe iha nee bele dehan Parlamentu Nasional ho ninia konseptor Guverno nudar proponentes ba lei versus Tribunal Rekursu tamba Tribunal Rekursu mak sei analiza lei nee viola konstituisaun ka lae.

Paraser Tribunal Rekursu nian nee sai nudar baze legal ba Presidente Republika atu bele deside veta ka promulga lei nee. Sa tan Presidente Republika, Taur Matan Ruak deklara abertamente iha tomada de posse VI governu Konstitusinal katak sei la sai obtaklu ba governu nee.*

ILHAS PEREGRINA FILA HIKAS BA HORIK FATIN, IGREJA AGRADESE NAIN FETO


Administrador Apostolico Dioseze Dili Amo Bispo, Dom Basilio do Nascimento lori sarani uma kreda Timor nia naran, husu agradesementu ba Inan Nain Feto Peregrina ne’ebe durante ne’e halao visita ba iha teritoriu laran tomak.

Ilhas Nain Feto Peregrina oras ne’e dadaun fila hikas ona ba iha nia horik fatin, iha Suku Fatubessi, Postu Administrativi Hatolia B, Municipiu Ermera iha loron Sesta (6/11/2015).

“Ha’u lori sarani tomak no uma kreda Timor nia naran agradese ba nain Feto, ba buat ne’ebe ita simu. Nain feto mai hametin ita nia fiar e ita hotu koko milagre ne’ebe maka ita nia nain feto halo, ne’ebe ita hasae obrigadu ba nain feto no foti nain feto nia ilhas fila fali ba nia hela fatin Ermera,”Dom Basilio hato’o lia murak ne’e wainhira dirije missa agradesementu iha Fatubessi Sesta (6/11) semana kotuk.

Cruz joven ho inan nain feto haleu teritoriu Timor laran durante tinan ida nia laran husi tinan 2014 to’o 2015 ne’e hametin sarani ninia fiar no hatudu milagre balu iha sarani ninia leet.

Dom Basilio hatutan, milagre laos nain feto maka halo, maibe milagre Maromak maka halo, hanesan iha testamentu kuandu bee atu sai tua, nain feto hatete ba nia oan mane Jesus Cristu katak, sira ne’e tua laiha, ne’ebe haree ba halo netik buat ruma.

“Milagre sira ita simu ne’e laos mai husi Santo sira, maibe Maromak maka halo milagre liu husi nia inan Maria Virgen, liu husi Santa Santo sira ne’ebe ita nia devosaun, liu husi matebian sira ne’ebe ita harohan ba. Ne’eduni ema hirak ne’e hotu horik iha Maromak nia oin, sira ne’e koalia ba Maromak hanesan ita koalia ba malu, hirak ne’e maka husu ba Maromak hodi Maromak tau matan ba ita nia presizu, ba ita nia nesesidade, ba buat hotu ne’ebe ita kura,”tenik Dom Basilio.

Nune’e mos iha missa referee Amu Parco Ermera, Recardino Mendonça Castro hatutan, agradese ba Amu Bispo Dom Basilio ninia prezensa, e agradese mos Ministeriu Obras Publiku (MOP) ne’ebe ne’ebe hadia dalan to’o iha Fatubessi nune’e bele lori Ilhas Peregrinasaun to’o iha ninia horik fatin, nune’e mos agradese kontribuisaun madre e padre inklu sarani tomak ninia.

Entertantu Amo Vigario Poranio Parokia Ermera, Arnaldo Soares hatutan, agradese ba Igreja Timor, ne’ebe lidera husi Prezidente konferensi Piskopal Amo Dom Basilio rasik, ne’ebe bele simu sira nia proposta ho sira nia hanoin ne’ebe hatama ho programa igreja Timor nian hodi lori nain feto virgen Peregrina ho Cruz Joven haleu rai Timor.

Partisipa iha misa agradesementu ne’e, Amo Parco husi Letefoho, Atsabe, Hatolia, Railaco no Amo Parco husi Paroqia Maria Auxiliadora Comoro, nomos reprezenta sarani sira husi parokia ida-idak. eni

Jornal Nacional

Komemora Tinan 500 Portugues Tama Timor, Valor Ba Povu TL Laiha


DILI - Governu komemora tinan 500 Portuguesa tama Timor Leste (TL), nee la fo valor ba povu Timor Leste (TL), tamba hatur istoria Portugues tama timor seidauk los, nee sei prezudika istoria ba jersaun ikus mai.

Lia hirak nee hatoo husi Peskizador Istoria Nuno Rodriques, ba STL iha nia knar fatin, CAVR, Balide, Dili, Tersa (17/11/2015).

“Ami halo peskiza konaba istoria oituan, hau hanoin ita prezisa hare didiak, buat barak neebe sei sai hanesan mitos, hau la hatene se Portuges sira tama duni iha 1515, tamba nee maka 2015 ita komemora 500 anus, se ita hare husi aspetu istoria iha 1511, nee portages foin manan iha postu komersiu iha Malaka, 1512 maka foin tama mai iha Maluku foin tama mai iha Solor depois tama iha Timor nee iha 1560, se 1515 maka mai iha Oecusse nee estrainu oituan, tamba nee prezisa halo peskiza klean oituan,” hateten Nuno.

Nia mos hatutan katak istoria sira nee halo ema konfuzaun, maibe governu nunka halo peskiza ida klean, hodi hatur lolos istoria sira nee iha fatin, maibe governu gasta osan hodi komemora loron arbiru nee.

Iha parte seluk Diretur Ezekutivu Luta Hamutuk Mericio Akara hateten, governu agora gasta osan estadu hodi halo seremonia ba kolonialisaun sira nia loron. Informasaun kompletu ihan STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (19/11/2015). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Governu Inkonsistensia, Hatun Orsamentu Saude-Edukasaun


DILI - Sestu governu Konstitusional liu husi Proposta orsamentu Jeral Estadu 2016, hamosu inkonsistensia tamba hatun Orsamentu ba Ministeriu Edukasaun no Saude, Maske governu rasik fo prioridade ba iha Parte rua nee.

Bazea ba Proposta orsamentu 2016 neebe governu Aprezenta ba Parlamentu Nasioonal orsamentu neebe aloka ba Ministeriu Edukasaun ho Montante Millaun 99.413 no miniteriu Saude  Millaun 42.387 maibe  orsamentu ba Ministeriu neebe boot liu mak Ministeriu Solidaridade sosial  millaun 158.159, Ministeriu Obras publiku, transporte no telekomonikasaun  millaun 130.190 no ZEEMS millaun 217.939.

Tuir Prezidente Komisaun F Parlamentu Nasional Asuntu Saude, Edukasaun, Veteranus no Igualdade Jeneru Virgilio Hornai katak iha proposta orsamentu jeral estadu 2016, governu propoin orsamentu ba edukasaun no saude kiik, kompara ho Ministeriu sira seluk.

Saude no Edukasaun Osan kiik mais sira nia prioridade ba edukasaun ho Saude mais orsamentu kiik liu laos sae maibe tun tamba nee mak hau hare governmu inkonsistensia politika orsamental ida neebe mak aprezenta iha proposta orsamental 2016,” dehan Virgilio ba Jornalista, Kuarta (18/11/2015) iha Parlamentu Nasional.

Iha fatin hanesan Deputadu Bankada CNRT Agustinho lay hatete orsamentu ba iha lina ministeriu, hare ba iha pakote fiskal Orsamentu Jeral Estadu tinan nee aloka 69 % fo benefisiu direta ba iha povu 31 % benefisia indireta. Informasaun kompletu ihan STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (19/11/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

PM Rui: “Sosiadade Sivil Kritika Maibe Laiha Evidensia”


DILI – Primeiru Ministru konsidera Organijasaun Non Govermental (ONG) dala barak halo kritika hasoru governu, maibe laiha faktus ou evidensia neebe mak forte.

Deklarasaun nee fo sai hosi primeiru Minsitru (PM), Rui Maria de Araujo, liu hosi ninia deskursu wainhira partisipa iha serimonia inkontru jeral annual FONTIL 2015 neebe ho tema “Hametin Transparansia no Akuntabilidade Hodi Kontribui ba Dezenvolvimentu Nasional”iha salaun Canosiana Becora Kuarta (18/11).

Tanba saida mak ami barak hanoin wainhira ONG sira halo kritika ba ema neebe mak servisu iha Governu tanba dala barak ita bot sira nia kritika neebe mak hatoo nee laiha prespetiva kontetual tomak, ita bot sira hare padasuk oan ida halo ona kritik no evidensia la kompletu entaun governu dehan sira nee kritika maibe la hare ba realdiade,” hatete PM Rui.

Nia hatutan auditorial social nee importante tebes ba NGO sira no auditorial social nee tenke bajea ba evidensia hodi defende intrese publiku, no kritika governu tanba ida nee mak papel importante sosiadade sivil nian hosi auditoria social ba dezenvolvimentu TL.

Iha fatin hanesan hatan ba deklarasaun Primeiru Ministru nian nee Diretor Organijasaun Non Govermental (ONG) Luta Hamtuk, Mericio Akara, hatete katak deklarasaun PM nian nee los maibe labele intreperta evidensia tuir ida-ida nia hakarak. Informasaun kompletu ihan STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (19/11/2015). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

TL Labele Nonok Kuandu Australia Kontinua Ulun Tos


DILI – Too oras nee governu Australia kontinua ulun tos, hodi lakohi halo negosiasaun ho governu Timor Leste, konaba fronteira maritime.

Tuir Diretor NGO Fontil, Arsenio Pereira, ba STL iha salaun Canosina Becora Kuarta (18/11), husu ba governu TL atu labele nonok maske Australia kontinua ulun tos no lakohi halo negosiasaun fronteira martima ho TL.

Hau hanoin sira ulun tos nee bajea ba kontratu neebe mak ita nia estadu no govenru asina katak depois tinan 50 mak foin halo negosiasuan no normalmente sira uza ida nee mak hanesan sira nia rajaun maibe ita labele nonok ho ida nee tanba nee ita hotu tenke halo advokasia nafatin tantu estadu, sosiadade sivil no povu tomak tenke hamutuk para oinsa hasoru pais Asutralia hodi konsidera ida nee,” dehan Arsenio.

Nia hatutan TL iha rikusoin neebe mak barak iha tasi Timor tanba nee definisaun konaba fronteira maritime tenke klaru, atu nunee bele hetan solusaun ida neebe mak diak iha future.

Nunee mos Diretor ONG Luta Hamutuk, Mericio Akara, hatete negosiasaun la lao kuandu governu Australia kontinua ulun tos hodi lakohi halo negosiasaun ho governu TL, konaba fronteira maritime tanba nee sei fo impaktu ba TL. Informasaun kompletu ihan STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (19/11/2015). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

KOMUNIDADE ALDEIA LEPGUEN KESTIONA REABILITASAUN ESTRADA

Husi: Humberto dos Santos
        
MALIANA: Komunidade Aldeia Lepguen, Suku Tapo/Memo, Postu Administrativu Maliana, Munisípiu Bobonaro kestiona maka’as rehabilitasaun estrada ne’ebé hala’o husi Kompaña AITULA tanba besik tinan ida ona maibé projeitu ne’e seidauk finalija.

Tuir komunidade sira katak hahu husi tinan 2014 to’o agora seidauk finaliza. Kompaña ne’e rasik abandona hela konstruksaun ne’e, dehan komunidade sira.

Komunidade Aldeia Lepguen Carlito Lopes hatete nia rasik hanesan membru komunidade preokupa tebes tamba projeitu ne’ebé kompaña Aitula kaer to’o agora besik tinan ida ona, maibé seidauk finaliza no abandona deit.

“Ami preokupa tebes, projeitu ne’ebé kompaña Aitula kaer to’o agora seidauk hotu, to’o agora husik hela deit, la hatene kompaña osan mak la iha ita la hatene, ne’ebé ami husu ba kompaña tenke halao lalais iha tempu badak nia laran,” dehan Carlito via telemovel, horiseik (17/11/2015).

Nia dehan alende problema estrada, komunidade mós hasoru difikuldade ba asesu Eletrisidade Timor-Leste (EDTL). Nia hatutan povu ki’ik sira nia presiza mak ne’e hanesan eletrisidade no estrada hodi nune’e sira mós bele fa’an sira nia produtu lokal iha merkadu.

Entertantu komunidade Aldeia Lepguen João Seran La’e mós preokupa ho kondisaun estrada ne’ebé mak liga husi Suku Holsa ba Aldeia Lepguen ne’e. “Hau preokupa tebes ho kondisaun, estrada ne’ebé ligasaun husi Suku Holsa liga mai iha ami nia Aldeia Lepguen to’o agora kompaña ne’ebé kaer projeitu ne’e agora iha ne’ebé mós la hatene, besik fulan ualu (8) ona, husik hela projeitu ne’e,” nia lamenta liu husi via telemovel.

Iha fatin seluk Xefe Suku Tapo/Memo Gaspar da Conceição de Jesus hatete, nia mós buka tempu hodi fó hatene kompaña ne’e atu aselera lalais nia serbisu. “Hau sei buka tempu koalia ho kompaña ne’ebé kaer obra ne’e, tamba hau rasik mós kestiona ba konstruksaun ne’e, besik ona atu to’o tinan,” Gaspar informa liu husi via telemovel. 

Jornál Independente, Loron Kuarta, 18 Novembru 2015

Taur Matan Ruak la kandidata fali ba PR maibé karik sei kandidatu ba PM


Prezidente Repúblika timoroan Taur Matan Ruak hatete katak nia sei la kandidata fali ba mandatu daruak iha 2017 maibé la halakon posibilidade ba kandidatura nu'udar primeiru-ministru hodi afirma katak nia hakarak serbi nafatin nasaun.

"Ha'u hatete tiha ona katak prezidente la'e ona. Ha'u la mai iha ne'e hodi hela iha fatin hanesan. Tanba ha'u bele baruk no hafoin ne'e halo buat ladi'ak no hahú simu krítika sira. Ha'u atu hela to'o simu humillasaun? Ha'u lakohi. Tanba ne'e ha'u lakohi fila, hanesan hatete tiha ona", nia afirma iha entrevista ba Lusa.

"Kandidatu sira seluk, sira ne'ebé hakarak sai kandidatu, tenki prepara aan ba 2017. Ha'u lakohi. Agora ha'u sei haree saida maka ha'u tenki halo", nia hatutan.

Taur Matan Ruak, ne'ebé ladún fó entrevista, ko'alia ho Lusa durante oras ida resin, analiza tinan 40 ikus ne'e hosi Timor-Leste nia moris no haree ba futuru, ne'ebé bele inklui nia kandidatura ba Governu.

Konsiliatóriu, evita polémiku sira, moderadu iha krítika sira, kuidadu iha komentáriu sira no buka nafatin kontextualiza buat hotu iha Timor-Leste nia tempu badak nu'udar independente, Taur Matan Ruak mós la konfirma, maski ho insisténsia, karik sai hanesan kandidatu ka la'e.

Posibilidade ne'e hetan nafatin konsisténsia iha fulan 18 ikus ne'e no, iha semana hirak ikus ne'e, nia hahú avasna ona hipóteze katak to'o tinan ne'e nia rohan, ka iha inísiu 2016 nian, sei aprezenta formalmente partidu foun ida ne'ebé sei apoia Taur Matan Ruak nu'udar primeiru-ministru.

Maka Partido de Libertação do Povo (PLP) ne'ebé nia logotipo hahú mosu ona iha fulan-Novembru iha pájina online sira - haleu, ho fitun kinur ida no papagaiu ida ho liras nakloke - maibé, to'o agora, seidauk rejista formalmente (tinan ne'e mosu ona forsa polítiku tolu).

Bainhira hatán kona-bá karik nia harii partidu ruma, Taur Matan Ruak insisti katak nia konsentradu iha nia ajenda no programa nu'udar xefe Estadu nian no "tempu maka sei hatudu" saida maka nia sei halo.

"Maibé ha'u sei la husik ha'u nia nasaun. Ha'u halo ona buat ne'ebé ha'u bele, ha'u sei kontinua fó nafatin no karik to'o mate. Tempu maka sei hatudu. Hanesan baibain hatete: buat ida iha nia tempu. Besik ona. 2017 besik to'o ona", nia afirma.

Bainhira Lusa husu katak nia hakarak sai nu'udar primeiru-ministru, Taur Matan Ruak hatudu mós evazivu hodi afirma katak atu kaer Governu "tenki iha maioria ida".

"La'ós tanba hakarak maka ha'u bele sai PM. Tenki iha ema ne'ebé maka ema hili no votadu liu", nia hatete no konsidera katak seidauk hanoin hodi hatán atu lidera Governu ida koligasaun nian, ho atuál ne'ebé lidera hosi Rui Araújo ne'ebé la'ós hosi partidu votadu liu.

"Ne'e hanesan desizaun polítiku ida. Partidu sira koligasaun nian (hosi Governu) maka desidi ona. Rui (primeiru-ministru) la husu ida", nia afirma.

Xefe Estadu mós la klarifika bainhira hein fó sai nia desizaun, hodi hanoin katak maski falta tinan ida resin ba eleisaun sira 2017 nain, "laiha buat ida maka la imposivel".

"Bainhira ha'u kandidata ba Prezidente ema hotu la fiar. Ha'u laiha baze polítika, hanesan deskoñesidu, ema ateu ida ne'ebé la hatene polítika. Maibé ema hili ha'u ba Prezidente Repúblika. Nune'e la'ós imposivel. Buat hotu hanesan posivel", nia afirma.

Iha tempu ne'ebá, nia kandidatura hetan apoiu hosi Xanana Gusmão no bainhira kandidata ba primeiru-ministru karik nia gosta atu iha fali apoiu ne'e, "hanesan mós hosi timoroan sira hotu".

Maibé nia insisti katak ne'e hanesan improvável, hodi fó hanoin katak "Xanana iha nia partidu", CNRT, no laiha lójiku atu "partidu ida apoia partidu ida seluk".

Nia hatete katak sei hanesan "konsidera Xanana injénuo ida maibé nia la'ós injéniu ida", maibé antes hanesan líder ida ne'ebé Timor-Leste presiza.

"Timór sei presiza ema tomak. Lahó esepsaun. No nia hanesan hosi jerasaun ida ne'ebé ami hotu tama iha tinan 40 liubá hodi serbisu ba Timór. La husik iha dalan klaran", nia hatete.

"Ne'e hanesan serbisu ida ba moris tomak. Tanba hanesan Xanana rasik loke agora empreza ida, nia sei la sai riku. Tenki gasta tempu tomak ba buat ne'ebé nia hili ona: tulun Timór hodi bele dezenvolve", nia hatete.

Kona-bá asuntu seluk iha debate polítiku atuál sira iha Timor-Leste, ambisaun polítika hosi nia feen, Isabel da Costa Ferreira, xefe Estadu konsidera hanesan normál vontade hosi primeira-dama ne'e hodi iha papel ne'ebé ezekutivu liu.

"Nia uluk hanesan ona visi-ministra Justisa nian no nune'e natural atu akontese. Hanesan direitu hosi ema ida nian. La'ós buat foun ida. Nia bele mehi. Agora: konsege de'it ema sira ne'ebé ema vota liu. Maibé di'ak tebes bainhira ema tomak iha mundu mehi", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa

Timor-oan sira tenke “aprende atu halo” - PR Taur Matan Ruak


Timor-oan sira “aprende daudaun atu halo” no iha de’it tinan 13 nia laran, bainhira moris hanesan nasaun independente idea, konsege “halo buat barak” ba iha área oioin, buka atu ultrapasa “ho didi’ak” krizi ne’ebé sei mosu, tenik Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak. 

“Ami halo buat barak iha tempu ne’ebé badak, lahanesan nasaun barak ne’ebé ho ona tinan barak. Ha’u haksolok tebes ho prosesu evolusaun ne’e, konstrusaun ba ami-rain no ami-ninia nasaun”, dehan Taur Matan Ruak durante halo entrevista ba Lusa.

“Ita hotu hatene katak, dezafiu sei kontinua mosu. Maibé ami-ninia detereminasaun maka hasoru dezafiu hirak ne’e, hakotu no fó solusaun ba dezafiu refere. Ami moris atu hasoru dezafiu hirak ne’e”, dehan.

Prosesu hothotu, hahú hosi proklamasaun independénsia ho tinan 40 ona, xefe Estadu insisti – movimentu hodi redikaliza luta no hafoin ba departidariza, buka unidade – atu aplika prinsípiu “aprende atu halo”, ba “aprende atu halo polítika”, saida maka dala barak hamosu “problema sériu”.

Iha inísiu konsidera hanesan faze ida ne’ebé “lahó esperiénsia”, halo “sala barak”, maibé neineik-neineik líder sira hahú “hetan esperiénsia, maturidade”, adapta ba prosesu dezenvolvimentu, pasa ba sosiál-demokrasia no multipartidária. Hanesan mos ho forsa armada sira ne’ebé la’o liu hosi faze tolu – funu konvensionál, gerilla no gerilla urbana – hanesan mos iha polítika timor-oan nian “ho partidu ida de’it ba multipartidárismu” no ohin loron ukun besik ho unidade nasionál.

"Ha’u ko’alia ho belun sira ne’ebé husu ba ha’u: Oinsá ho demokrasia ne’ebé laiha opozisaun? Demokrasia la’os fin ida ba Timór, maibé hanesan meiu ida. Entre demokrasia ho buat seluk ne’ebé hametin koezaun sosiál no polítika, no ami hili ida ikus, hametin koezaun polítika", esplika.

No tanba saida maka “nunka rezolve krizi ida” – “ami-nia relasaun ho Portugal, ami larezolve, ami ultrapasa, ho Indonézia, ami larezolve, ami ultrapasa” – Timor-Leste, hahú iha restaurasaun idependénsia hakarak atu ultrapasa ninia krizi.

“Labele lakon tempu ba” prosesu hanesan ne’e, maibé tenke konsidera hanesan “lisaun ida, hodi labele halo tan”.

Husu kona-ba karik asumi ona responsabilidade ba erru ne’ebé iha, Taur Matan Ruak dehan katak, iha ema balun maka lasatisfeita ho ida ne’e, maski nune’e prosesu refere sei kontinua la’o.

"Dalan di’ak ba arependimentu maka konsolida ita-ninia unidade, unidade ba iha opsaun oioin. Ha’u sente Timór la’o iha dalan los. Ida ne’e lasiknifika katak, laiha diverjénsia, maibé sei kontinua ezisti. Karik ho de’it ha’u-nia aman mos iha diverjénsia, oinsá ho ema seluk, los ka la’e? Ida ne’e hanesan buat ne’ebé naturál atu akontese duni", dehan.

Kona-ba pasadu no hanesan buat ne’ebé “normál” katak timor-oan balun maka hakarak serbisu hamutuk ho rejime kolonialista ka okupante, Taur Matan Ruak haktuir hikas katak ninia inan-aman no maun-alin rasik hanesan “defensór hosi integrasaun Timór, ba iha Indonézia”.

"Ha’u lahanesan. Ema ida hili buat ne’ebé di’ak ba ninia-an, hodi fó kontribuisaun ne’ebé di’ak, No ha’u-nia inan-aman eskolla integrasaun, hanesan dalan di’ak hodi fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu Timór nian. Ami hili ukun rasik-aan", dehan.

"Ha’u hanesan katóliku úniku (iha família protestante ninia leet). Ami-ninia família maka ne’e. Ami respeita malu. Ida ne’e maka hanesan prinsipíu báziku hosi demokrasia, lapresija hanesan ho sira seluk", dehan.

Maski hasoru momentu ne’ebé difisil iha tinan hirak ikus ne’e, hanesan iha 2006, maibé Taur Matan Ruak dehan katak buat hotu bele sai piór, liu hosi situasaun apertadu no lahanesan, maka halo parte iha konstrusaun Estadu nian.

Husu kona-ba ninia avaliasaun relasiona ho situasaun desde ne’ebá no liu-liu kona-ba Governu koligasaun foun, Taur Matan Ruak konsidera katak "la’o diak" no nai-ulun sira “halo buat hothotu atu hodi fó serbisu di’ak ba sidadaun hothotu”.

"Laiha aperfeisaun. Buka durante tempu barak. Tinan 13, la’os kleur ba nasaun ida. Ha’u halo vizita bá teritóriu hothotu, bá iha zona rurál, ha’u ko’alia ho populasaun ne’ebé hateten: Governu ida ne’e, no Governu ida ne’ebá”, dehan.

"Ko’alia ne’e fasil. Nasaun ida foin ho tinan 13, halo buat barak ona. Populasaun 80% maka hetan ona asesu baa hi-eletrisidade, iha de’it tinan neen nia laran: só iha Timór de’it. Ami hatene katak sei buat barak atu halo no ami iha ona hakarak atu kontinua ho prosesu ne’e. Nu’udar prosesu ne’ebé lahó retornu, laho retornu, governu troka, prezidente troka, maibé nasaun kontinua la’o nafatin ba oin hodi buka prosperidade", konsidera.

"Ha’u haksolok tebes, Ha’u vizita ona suku (aldeia) besik 350. Buat hirak ne’ebé ha’u haree triste tebes. Hanesan baibain, populasaun sira hakarak buat barak. Hakarak buat barak ne’e fasil. Maibé atu alkansa saida maka hakarak, sei lori tempu naruk", hatutan tan xefe Estadu.

SAPO TL ho Lusa – Foto: @samuelsoares

Ami halo julgamentu ba minitru barak iha tinan 13 nia laran duké Portugal


Prezidente Repúblika timoroan nian hatete ba Lusa katak nia fiar iha justisa nasaun nian, maski iha dezafiu sira, konsidera katak tenki estuda faktu ida katak Timor-Leste halo ona julgamentu ba ministru barak iha tinan 13 nia laran duké Portugal iha tinan 900 nia laran.

"Estrañu nasaun sira ho tinan barak la konsege halo saida maka Timór halo iha tinan 13 nia laran. La'ós Austrália, Amérika, Portugal no mós viziñu Indonéziu", afirma ona hosi Taur Matan Ruak iha entrevista ba Lusa.

"Ami iha tinan 13 nia laran halo ona prosesu hasoru ministru sira duké Portugal iha tinan 900 nia laran. Ha'u la hatene tanba sá. Maibé ne'e hanesan sinál di'ak ida. Ha'u seidauk haree nasaun ida halo hanesan Timor-Leste halo iha justisa, lori ministru barak ba tribunál. Ne'e halo ha'u hanoin barak, tanba estrañu", nia hatete.

Bainhira hatán kona-bá karik justisa bele haree hanesan "justiseira", xefe Estadu hatudu enfátiku: "ha'u lakohi kahur iha asuntu ne'e", nia lakohi halo mós komentáriu kona-bá desizaun ne'ebé tribunál foti ona.

"Ha'u fiar. Sira aprende daudaun, hanesan ha'u mós aprende daudaun. Ha'u la'ós juís. Ha'u laiha formasaun iha direitu. Ha'u husik atu ema seluk ko'alia", nia afirma ona.

"Sé maka ha'u hodi ko'alia asuntu ne'ebé ha'u la hatene, ne'ebé ha'u la koñese. Ha'u laiha koñesimentu ba asuntu ne'e", nia hatete.

Konsiliatóriu, evita polémiku sira, moderadu iha krítika sira, kuidadu iha komentáriu sira no buka nafatin kontextualiza buat hotu iha Timor-Leste nia tempu badak nu'udar independente tinan 13 nia laran.

No kona-bá tema sira polémiku liu, korupsaun, nia mós la halo drama, hodi kompara fali Timor-Leste ho nasaun sira seluk.

"Ezisti iha fatin hotu-hotu. Sé maka hatete katak laiha? Iha balun ne'ebé maka subar di'ak liu no sira seluk ne'ebé la hatene subar. No sira ne'ebé la hatene subar ema sei hetan. Maibé ne'e ezisti iha mundu tomak", nia hatete.

Xanana Gusmão hanesan koruptu? "Ha'u la halo justisa antes lori ba tribunál. Tribunál maka halo justisa la'ós ha'u. Halo justisa rasik ladún di'ak no laiha marjen ba ideia sira ne'ebé ha'u defende", nia afirma.

Hatán ba pergunta oioin - tenki kredibiliza tan instituisaun sira iha nasaun, hanesan ezemplu - Taur Matan Ruak kompara fali hodi hatete katak nia fiar katak Timor-Leste "iha dalan di'ak".

"Ita ko'alia kona-bá nasaun ida ho tinan 13, Portugal iha tinan 900. No kompara ho nasaun sira seluk iha mundu ne'ebé iha independénsia tinan barak nia laran, Timór iha dalan di'ak no nune'e kredibiliza daudaun Timor iha planu internasionál", nia konsidera.

"Ita iha faktór sira ne'ebé kontribui. Ida maka lideransa, estratéjia di'ak. Ami halo ona buat ne'ebé ami bele hodi lori nasaun ba dalan di'ak ida. Ha'u senti ne'e hanesan sufisiente hodi hatete katak ami iha dalan di'ak", nia hatutan.

Kona-bá nia relasionamentu rasik ho Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak hatete katak evolui no katak pasadu ida ne'ebé hanesan iha luta ohin loron kontinua kolabora di'ak ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

"Xanana Gusmão uluk hanesan ha'u nia mestre. No kompañeiru luta nian. Hanesan relasaun ida metin iha tempu naruk, iha tempu barak funu nian. Maibé nia iha nia hanoin sira no ha'u iha ha'u nia hanoin sira. Saida maka halibur ami maka nasaun, futuru ami nia nasaun", nia hatete.

"Nia iha estilu ida oin-seluk duké ha'u nian", nia hatete no lakohi halo tan komentáriu. "Ninia hanesan oin-seluk no ema hotu haree. Ema ida-idak iha nia maneira rasik, laiha ema ida maka hanesan. Bainhira iha lideransa nia maka desidi saida maka tenki halo. Ha'u la'ós hanesan ema ida ne'ebé fó lisaun ba nia", nia afirma.

Kona-bá afastamentu balun entre sira na'in rua, iha tinan hirak ikus ne'e, Taur Matan Ruak hatete katak "sirkunstánsia sira la hanesan" ne'ebé maka demokrasia hasoru iha "ema ida-idak tanba iha opiniaun rasin no bele hatudu buat ne'ebé maka hanoin loloos". "Laiha ligasaun ho pasadu", nia hakotu.

SAPO TL ho Lusa

Hetan ona tambór Dong Son vietnamita ne'ebé iha tinan 2000 resin iha Timor-Leste


Família ida nebe prepara hela rai hodi harii uma ida, iha zona Baucau, sidade daruak timoroan nian, hetan ona tambór ida Dong Son vietnamita nian iha osan-mutin, ho todan kilo 80 resin no iha tinan besik 2000 resin.

Deskoberta ne'e akontese ona iha fulan hirak liubá, maibé agora maka hakotu limpeza no preparasaun ba sasán ne'e - hatudu ba Lusa - no agora sei analiza nia detalle sira.

Nuno Vasco Oliveira, arkeólogu no asesór hosi Sekretaria Estadu Turizmu, Kultura ho Desportu nian, esplika ona ba Lusa katak deskoberta ne'e iha signifikadu maka'as ba Timor-Leste, iha termu hosi sasán sira ba Muzeu Nasionál iha futuru nune'e mós iha kontestu rejionál nian.

"Hanesan pesa ida ne'ebé iha signifikadu maka'as ba Timor-Leste. Hanesan úniku iha kontestu dokumentár períudu ne'ebé reporta, iha tinan 2000 liubá, iha kontestu hosi sudeste aziátiku insulár", nia hatete.

"Hanesan koñesidu pesa besik 20 iha jéneru ida hanesan ne'e iha sudeste insulár tomak, ne'e hanesan ida ne'ebé konserva di'ak liu. Aleinde ne'e ita hatene loloos fatin deskoberta nian nune'e sei permiti halo intervensaun arkeolójiku adisionál sira", nia refere.

Tambór Dong Son hetan durante preparasaun ba rai ida hodi harii uma ida besik mota Raumoko, iha Daudere, iha distritu Lautém, hanesan fatin ida ne'ebé naonu ho restu arkeolójiku sira iha Timor-Leste.

Bainhira sira hahú ke'e fatin ne'ebé antes halo tiha remosaun rai nian ema serbisu-na'in sira toka iha sasán metál ida, nune'e hahú ke'e hodi deskoberta katak hanesan tambór ida ne'ebé konservadu di'ak tebes ne'ebé maka hetan to'o agora iha sudeste aziátiku tomak.

Konsidera hanesan símbolu prinsipál ida hosi sivilazasaun antigu liu hosi Vietnam no importánsia espesiál iha moris espirituál no kultura iha époka ne'ebá, tambór sira uluk ema uza la'ós de'it ba interpretasaun múzika nian maibé mós ba kombate no rituál relijiozu sira no asaun komunitáriu sira seluk.

Maski hanesan iha nia forma, tambór sira hanesan sasán úniku, iha nia tamañu no mós iha imajen sira nebe pinta no dekora iha tambór, ne'ebé destaka forma jeométriku no dezeñu sira, tuir espesialista sira tama iha "ensiklopédia gráfiku sira" hosi Vietnam.

Hodi hatene dezeñu sira nebe pinta iha pesa ne'e, kontakta tiha ona dezeñadór portugés ida ne'ebé hela iha Díli no liuhosi fotografia sira no software hosi edisaun imajen sira nia sei buka halo fali figura sira nebe ezisti.

Ambra Caló, investigadora hosi Australian National University (ANU) no iha tinan ikus ne'e analiza hela distribuisaun ba tambór sira osan-mutin iha rejiaun, esplika iha versaun atualizadu hosi nia estudu, iha tinan 2009, katak iha sasán hanesan ne'e iha illa oioin, hosi Maluku to'o Nova Guiné.

Iha kazu arkipélagu indonéziu nian, Caló identifika rejiaun rua - orientál no osidentál -, ida-idak ho tambór nebe la hanesan nune'e sujere katak iha dalan marítimu sira ne'ebé la hanesan.

Estudu sira ne'ebé halo iha Timor-Leste iha tinan 15 ikus ne'e permiti ona koriji maka'as estimativu uluk sira kona-bá kolonizasaun ema nian iha illa ne'e, ho datasaun arkeolójiku ne'ebé antigu liu tinan rihun 42 liubá.

Pintura sira iha gruta nia laran, sasán balun no elementu orgániku sira seluk (hanesan sipu iha gruta sira) sai hanesan restu sira ne'ebé tulun ona hodi halo kontektualizasaun ba datasaun.

Kona-bá metál, ne'ebé deskobre antes tinan 1999 - maibé foin publika iha tinan liubá - hosi tambór Dong Son ida seluk nia matan - no agora hosi tambór sei tulun halo datasaun ba entrada metál sira nian iha Timor-Leste, referensiadu ona iha pintura sira iha gruta laran liuliu iha ponta leste (Tutuala) no iha zona foho sira Baguia nian.

"Agora daudaun iha datasaun sira hosi radio karbonu ho tinan rihun 43. Ne'ebé hamosu data sira antigu liu ne'ebé koñesidu iha Timór besik liu ba datasaun sira ne'ebé ita koñese hosi kontinente australianu ne'ebé antigu liu, nune'e bele sujere katak Timór karik uza hosi komunidade ema sira ba dala uluk iha sira nia migrasaun dahuluk sira hosi sudeste aziátiku kontinentál ba kontinente australianu. Karik sira liuhosi Timór no estebelese iha ne'e iha tempu ne'ebá", hatete hosi investigadora ne'e.

SAPO TL ho Lusa  - Foto: Tambor Dong Son vietnamita em bronze descoberto em Timor. EPA@ António Sampaio

Marioneta ho kontu sira hodi selebra tinan 500 bainhira portugés sira to'o iha Timor-Leste


Espetákulu hosi marioneta sira no ofisina ida eskrita nian hosi kontu tradisionál timoroan sira nian hanesan atividade balun ne'ebé planeadu ona ba fulan ne'e iha Timor-Leste hodi komemora tinan 500 bainhira navegadór portugés sira to'o iha illa ne'e.

Grupu portugés S.A. Marionetas sei halo espetákulu rua iha tékniku teatru hosi Robertos  nian, tradisaun antigu liu hosi arte séniku nian, la'ós de'it hosi parte portugeza no europeiu maibé mós iha asuwa'in populár sira hosi oriente.

Espetákulu "D. Roberto" sei aprezenta iha loron 26 Novembru iha Oecusse, iha Sentru Aprendizajen no Formasaun Eskolár Timor-Leste (CAFE) nian, no sei repete iha loron 30 Novembru iha Escola Portuguesa Ruy Cinatti, iha Díli.

Iha loron 28 Novembru sei iha espetákulu oinseluk ida iha sede Fundasaun Oriente nian iha Díli, ne'ebé hanesan responsável, no organiza hamutuk ho Embaixada Portugal.

Iha eventu seluk, hala'o iha loron 21 Novembru, iha mós sede Fundasaun Oriente nian, Ofisina ida Redasaun hosi Kontu Tradisionál sira Timor-Leste nian iha Lian Portugeza no Sesaun ida Leitura hosi Kontu Tradisionál sira.

Hahú loron-sábadu tuirmai sei hatudu mós espozisaun fotografia sira hosi militár portugés ida ne'ebé uluk iha Timor-Leste iha dékada 60 iha sékulu liubá.

Espozisaun "Um olhar sobre Timor - Anos 60", ne'ebé sei hatudu to'o tinan ne'e nia rohan iha delegasaun hosi Fundasaun Oriente nian iha Díli, hanesan hatudu kulturál oioin nebe iha ligasaun ho selebrasaun tinan 500 bainhira portugés sira to'o iha Timór, ne'ebé nia pontu aas liu maka komemorasaun ofisiál sira iha loron 27 no 28 Novembru.

Autór hosi fotografia sira sanulu resin ne'ebé sei hatudu ba dala uluk iha Timor-Leste maka komandante António Sérgio Cardoso, militár portugés ida ne'ebé uluk destaka iha nasaun ne'e. Rejista aspetu loron-loron hosi populasaun lokál sira nia moris, hosi festa sira no kultura timoroan nian.

Governu timoroan halo ona programa boot ida, ho atividade sanulu resin, ne'ebé iha fatin oioin Timor-Leste sei selebra tinan 500 bainhira portugés sira to'o iha nasaun, afirmasaun hosi identidade timoroan nian no tinan 40 ba deklarasaun unilaterál independénsia nian.

SAPO TL ho Lusa