domingo, 9 de julho de 2017

FM Aseita Desizaun Komandu F-FDTL

DIlI - Organizasaun Naun Govermental Fundasaun Mahein (ONG-FM) aseita medida husi komandu Falintil Forsa Defesa Timor-Leste (F-FDTL) ba soldadu nain rua (2) neebe mak gas-motor iha Munisipiu Same iha tempu kampania.

Tuir Adjuntu Diretor Fundasaun Mahein, João Almeida katak, kazu neebe akontese iha Munisipiu Manuhafe deskonfia envolve soldadu F-FDTL halo  movimentu gas motor lian boot  ho kondisaun lanu banihira partidu politik balun halo nia kampania.

Kazu nee rasik komandu F-FDTL hatoo ona katak, hola ona medida disiplinar, foti soldadu nain rua nee transfere ba iha primeira Batailaun Baucau nee mak medida neebe hodi   prosesu sira nai rua.

Hau fiar katak kazu nee laos organizasaun, asvez insidental ho kondisaun neebe lanu nee mak hamosu asaun nee iha atividade kampania. Loloos aktu sira hanesan nee labele akontese, tanba nee mak fundasaun mahein aseita ho desizaun komandu nia hola medidas tuir regulamentu disiplinar militar nia tantu hasai soldadu rua husi Postu F-FDTL Betanu  transfere ba Baucau. Nunee  submente  ba investigasaun  kona-ba aktu neebe sira komete,” dehna João ba Jornalista sira iha nia fatin Fomentu, Kinta (6/7/2017).

ODS Nian Susesu Depende Konstestualidade Nasaun

DILI, (TATOLI) - Sekretariu Jerál G7+,  Helder da Costa afirma, susesu implementasaun ODS (Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável), ajenda 2030 depende ba nia kontestualidade iha kada nasaun ne’ebé implementa.

“ODS atu hetan susesu depende ba fatór ne’en,” informa Sekretariu Jerál G7+, Helder da Costa, foin lalais ne’e iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no kooperasaun, Praia dos Coqueiros, Díli.

Nia esplika, fatór sira nee mak hanesan governu nasionál nu´udar ultimate duty-bearers ka dever finál husi ajenda ODS, inklui Timor-Leste uza new deals principles ka prinsípiu akordu foun, kompremísu polítikál sei determina susesu husi implementasaun ODS iha nível nasaun no planeamentu lokál to aliña ODS ho prioridade nasionál no kontestu.

Tuir mai, apoia finansiál husi doadór sira no fokus ba ODS, komunidade no lideransa lokál (governu, akademia, sosiedade sívil, setór privadu no parseiru dezenvolvimentu) no kapasitasaun institusionál hodi implementa no sukat ODS.

Xina konfronta petisaun hosi Parlamentu Europeu hodi liberta Nobel Dame Liu Xiaobo

Xina "konfronta maka'as" ba rezolusaun ne'ebé aprova iha Parlamentu Europeu (PE) ne'ebé husu ona ba Pekin hodi "hapara lalais" ho rejimi prizaun domisiliáriu ba Nobel Dame Liu Xiaobo, ne'ebé agora daudaun ho kankru terminal iha aten.

Desizaun hosi Pekin fó sai hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru xinés ne'ebé husu ona ba komunidade internasional atu "respeita soberania" Xina nian no hodi "husik atu partisipa iha asuntu internu sira" nasaun nian hodi uza "kazu individual" ida, afirma hosi porta-vós MNE xinés, Geng Shuang.

"Xina hanesan Estadu Direitu ida ne'ebé ema hotu hanesan iha lei nia oin", nia hatutan bainhira hato'o reasaun ba petisaun hosi parlamentu europeu, ne'ebé husu mós atu Liu Xiaobo simu fali asisténsia médika no ai-moruk no mós libertasaun ba nia feen, Liu Xia.

Ativista, intelektual ho opozisaun xinés, ho tinan 61, kaer iha tinan 2009 tanba partisipa iha redasaun hosi manifestu ida ne'ebé koñesidu ho naran "Karta 08" ne'ebé husu reforma fundamental sira iha rejimi xinés.

SAPO TL ho Lusa

Hospital iha Xina suspende ai-moruk hodi trata Prémiu Nobel Liu Xiaobo nia kankru

Hospital xinés ne'ebé maka Prémiu Nobel Dame Liu Xiaobo internadu hela informa ona katak suspende ona uzu ai-moruk sira hodi kombate kankru ne'ebé halo ativista ne'e moras hodi evita alivia aten ne'ebé fraku.

Iha deklarasaun ida ne'ebé fó sai iha ‘site’, First Hospital of China Medical University hatete ona katak ekipa médika desidi suspende uzu hosi ai-moruk ida tanba Liu Xiaobo nia aten ne'ebé la funsiona ona ho di'ak. Refere mós katak hapara mós uzu hosi medisina tradisional hodi trata tumor.

Deklarasaun hanesan indika katak ekipa médika adisiona ai-moruk ida ba tratamentu hodi trata tromboze venoza ne'ebé maka ativista ne'e hetan hela iha nia ain ida.

Liu Xiaobo, ho tinan 61, hetan kondenasaun iha tinan 2009 ba kadeia durante tinan 11 tanba revolta, hetan liberdade kondisional hafoin diagnostikadu, iha fulan-Maiu, ho kankru ida iha aten iha faze terminal.

UE-UNICEF Entrega Motorizada 52 Ba MS

DILI, (TATOLI) – Uniaun Europeia (UE) ho UNICEF ohin, Sesta (07/07) entrega motorizada hamutuk 52 ba Ministériu Saúde (MS) iha Institutu Nasionál Saúde, Comoro, hodi apoiú Projetu nutrisaun integradu.

Diretóra Jerál Prestasaun Servisu MS, Odete Viegas hatete, atu fortalese programa nutrisaun, Uniaun Europeia ho UNICEF apoia Ministériu Saúdeliuhosi projetu nutrisaun integradu ho motorizada hamutuk 52 hodi ajuda ofisiál programa nutrisaun iha sentru saúde atu hasa’e kobertura prestasaun servisu nutrisaun no monitorizasaun.

“Motorizada hamutuk 52 ne’ebé ami simu tanba apoiu UE-UNICEF inklui ekipamentu hanesan plaka sukat ás nian hamutuk 248, dasin elektrónika hamutuk 274, dasin tara hamutuk 100, fita metru 552 inklui kapasete hosi item sira ne’e gastu ho osan valór U$ 149,600,” Diretóra Jerál Prestasaun Servisu MS, Odete Viegas informa iha Institutu Nasionál Saúde, Comoro, Sesta (7/7).

Odete konsidera suporta hosi organizasaun internasionál sira importante atu fasilita ofisiál programa nutrisaun iha munisípiu 10 eseptu Ainaro, Bobonaro no Ermera ne’ebé simu ona iha 2015 basa estatutu nutrisaun labarik no adultu sira iha Timor-Leste sei sai dezafiu.

JICA & Donkami Harii Uma Lixu

Viqueque - Jica no Kompania Donkami harii Uma Lixu iha Viqueque ho objetivu atu halibur lixu sira neebe lekar namkari. Sira hakarak valoriza fali lixu sira nee, hodi halo fali resiklazem. Relasiona nee, Administrador Munisipiu Viqueque, Gregorio Henrique hateten, sira sei fo hanoin nafatin ba  komunidade atu soe lixu iha Uma Lixu neebe halo dadaun nee.

Lixu sira neebe halibur iha Uma Lixu, sei prosesa. Balu neebe labele uza ona, sei sunu, no balu neebe sei iha valor bele faan fila fali,” hateten Gregorio Henrique iha Edifisiu Administrasaun Munisipiu Viqueque, Kinta (6/7/2017.

Lixu neebe sei halibur nn tau iha Uma Lixu maka hanesan masa, aqua mamuk, bebidas latas, no kalen latarias  sira. Lixu hirak nee sei rekolha hamutuk depois tau iha Uma Lixu. Depois haree neebe labele uza ona, sei sunu, balu neebe sei bele uza, sei hodi tetu faan fali ba kompradores sira iha Dili.

Feto Presiza Sai Edukador Diak

DILI - Eis primeira dama Timor Leste (TL), husu ba feto sira, liu-liu sira neebe mak hari ona uma kain, presiza sai feto neebe mak edukador diak iha ninia familia uma laran.

Kestaun nee fo sai husi eis Primeira Dama Timor Leste, Isabel Ferreira, katak, importante feto sira atu sai edukador neebe mak diak iha sira nia familia uma laran, oinsa mak atu eduka oan sira, nomos hanesan feto iha responsabilidade neebe mak boot ba nia uma laran rasik.

Hau husu ba maluk feto sira katak, ita hanesan inan ida, ita presiza edukador neebe mak diak ba ita nia familia uma laran, tanba nee, ita inan sai responsabilidade ida neebe mak boot ba ita nia uma kain rasik, oinsa atu haree oan sira, no haree mos ita nian kaben rasik,” dehan eis Primeira dama Isabel ba STL iha edifisiu ME Vila-Verde Dili, Kinta (06/07/2017).

Iha sorin seluk, Madre Alsinda Oliveira, CCDB, hatete, parte igreja husu ba feto tenke nakonu ho domin iha sira nia familia ida-idak, tanba sai inan nee iha responsabilidade neebe mak boot.

Madre Alsinda, sublina, nudar feto ou nudar inan tenke nakonu ho domin no atensaun ba oan sira, oinsa mak atu eduka oan sira ho pasiensia, no feto sira tenke tau nia diqnidade aas, atu  nunee labele hatun diqnidade nudar feto nian, atu nunee ema seluk bele respeita, no oinsa mak feto sira atu bele respeita uluk nia aan rasik, hodi ema seluk bele respeita. Jacinta Sequeira/Guilhermina Franco

Suara Timor Lorosae

PROSESU TARA BANDU IHA SUCO LOURBA MUNISIPIU BOBONARO - vídeo


RTTL | 28:53