sábado, 23 de junho de 2018

PM Taur Garante La Husik Espetativa Povu Monu


DÍLI, (TATOLI) - Primeiru-ministru, Taur Matan Ruak Garante la husik espetativa povu nian monu tuun leet ba rai, tan ne’e ezekutivu governu konstitusionál da-walu ne’e hateten sei servi nasaun no povu hodi povu bele moris di’ak.

“Ami-nia hakarak povu Timor moris di’ak,” hateten Primeiru-ministru (PM), Taur Matan Ruak ba jornalista sira, iha Palásiu Nobre, Lahane-Díli, sesta ne’e, hafoin tomada pose husi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres, Lú-Olo.

Moris di’ak, tuir Taur katak povu moris di’ak iha uma, oan sira ba eskola, povu la’o ba mai hala’o sira-nia moris no seluk tan.

Taur mós reforsa, governu konstitusionál da-walu sei servi povu no nasaun tuir rekursu no osan ne’ebé mak iha para espetativa povu la monu leet ba rai. “Ami promote sei serbisu maka’as loos atu servi povu no nasaun,” akresenta ezekutivu ne’e hodi husu mós povu sira-nia apoiu tan buat hotu mai la’ós milagre.

“Serbisu hanesan atan han hanesan liurai. Atu han tenke serbisu maka’as,” Taur Matan Ruak kompara no garante katak povu Timor sei la husik sira mesak maibé sei akompaña nafatin, hulan lesuk, tane lesuk nasaun tan dezafiu sei barak: “Ami fiar povu Timor sei la husik ami mesak,” reforsa Taur.

Jornalista: Rafy Belo | Editór : Manuel Pinto

O novo governo de Timor-Leste e o quase milagre da multiplicação dos corruptos



Taur Matan Ruak, novo primeiro-ministro de Timor-Leste, foi ontem (22) empossado, assim como parte dos ministros e secretários de estado que constituem o VIII governo constitucional. A posse de outros membros do governo propostos pelo PM ficou adiada por recusa do PR Lu Olo devido a alguns nomes de propostos estarem conotados e/ou condenados por corrupção, assim como alguns que ainda estão a ser investigados pela justiça e que fizeram parte de governos anteriores, de Xanana Gusmão.

O procedimento do PR Lu Olo foi inteiramente transparente e protetor dos interesses do estado e da república timorense, tendo contribuído de modo iniludível para a importância do combate à corrupção existente em Timor-Leste. Mas assim não entendeu Xanana Gusmão, que em protesto não compareceu na cerimónia de posse e tornou pública a sua decisão contestatária.

Também muitos timorenses e outros que observam ou de algum modo estão ligados a Timor-Leste não entenderam nem entendem que Taur Matan Ruak, primeiro-ministro, tenha aceite integrar no seu governo potenciais corruptos já condenados ou outros que estão a ser investigados por esse mesmo crime devido a indícios existentes. Tanto mais que Taur sempre bramiu com insistência e vigor a “espada” da luta contra a corrupção.

Quanto à atitude contestatária de Xanana Gusmão devido à decisão de recusa presidencial observa-se normalidade, porque Xanana sempre demonstrou conviver amenamente no âmbito da corrupção tantas vezes apontada em governos do seu primado e dos quais foram produzidos pela justiça timorense alguns condenados. No que toca diretamente à sua pessoa foi facto que quando foi perspetivada a ação da justiça em o investigar é que a situação não foi pacífica, culminando com a expulsão de magistrados portugueses e outros do país. E depois disso “a montanha pariu um rato”.

Timor-Leste consta de índices internacionais que o apontam como país de elevada corrupção. Por isso existem organismos de combate à corrupção e pessoas de bem que estão atentas e ativas nessa "guerra". Compreende-se absolutamente correta e exigível a decisão do presidente da república timorense, Lu Olo. A não se combater com frontalidade e veemência o fenómeno que tanto prejudica países e povos, ao aceitar potenciais e/ou comprovados corruptos já anteriormente condenados, qualquer pessoa entende com clareza que o pão pode voltar a ser retirado da boca do povo por esses criminosos. Juntar essas pessoas num governo ou na administração pública, em cargos de decisão e poder, será quase o mesmo que assistirmos a um nefasto “milagre”. Neste caso, não da bíblica multiplicação dos pães mas sim da multiplicação de corruptos. AV = MM

DUTERTE | Presidente das Filipinas confessa que não gosta de nomear mulheres


O presidente das Filipinas, Rodrigo Duterte, confessou hoje que prefere não nomear mulheres para "cargos importantes"no Governo, uma vez que se sente incomodado em pedir que cumpram determinadas missões ou tarefas.

Ocontroverso Chefe de Estado filipino exemplificou, dizendo que se sente "incomodado por pedir a uma mulher que vá de repente a Marawi", cidade onde em 2017 se travou durante cinco meses uma sangrenta batalha entre o exército e partidários do movimento terrorista Estado Islâmico, comandados pelo grupo Maute.

"Pode pedir-se isso a uma mulher, forçá-la a essa situação?", questionou o presidente filipino,durante uma sessão pública de discussão de novas tecnologias.

Duterte, que tem um largo registo de afirmações consideradas misóginas e sexistas, garante que prefere trabalhar com homens porque estes "podem receber uma avalanche de ordens sem se queixarem".

O governante de 73 anos diz ainda que há certos cargos "mais adequados às mulheres", como a pasta do Turismo.

No gabinete de Duterte têm assento cinco mulheres, nos departamentos de Turismo, Educação e Bem Estar Social e nas comissões contra a pobreza e dos muçulmanos.

Duterte esteve no centro de mais uma polémica no início de junho quando beijou nos lábios uma mulher da comunidade filipina de Seoul, Coreia do Sul.

Em fevereiro tinha também recomendado aos militares que "alvejassem a tiro as vaginas das guerrilheiras, para que estas não possam procriar.

Lusa | em Notícias ao Minuto | Foto: Reuters

PR Lú Olo Husu Oitavu Governu Promove Valor Boa Governasaun


DILI, (TATOLI) - Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olu husu oitavu governu ne’ebé lidera hosi Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, atu promove valor boa governasaun iha governasaun.

“Ba Na’i Primeiru-ministru no membru governu konstitusionál da-walu ha’u-nia votu serbisu di’ak tebes. Governu da-walu konta ho Prezidente Repúblika iha sentidu hodi asegura kolaborasaun institusionál nesesária hodi promove valór sira no prátika boa governação no emjerál, susesu husi prosesu dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku ita-nia rain nian. Kooperasaun institusionál ne’e mós devér xefe estadu nian,” dezeja Xefe Estadu, Francisco Guterres-Lú-Olo, iha nia diskursu.

“Ba partidu polítiku sira hotu, instituisaun governamentál sira no naun-governamentál no ba sosiedade enjerál, ha’u husu kooperasaun mútua no dedikasaun la kolen no kontinua ba dezenvolvimentu aseleradu nasaun nia no ba halakon ki’ak-iha aspetu sira hotu, rápidu posivel di’ak liu,” refere prezidente repúblika.

Primeiru-ministru Taur Matan Ruak, hafoin simu pose, iha nia diskursu hateten, ho onra boot ida duni, maibé liu-liu ho ninian umildade no profundu sentidu devér, mak husik nia bele asume tarefa ezijénte ne’ebé hodi lidera VIII Governu Konstitusionál.

“Ho laran haksolok duni hodi agradese ba indijitasaun ba Aliansa Mudansa ba Progresu, (AMP) ne’ebé manán Eleisoens Antesipádas, maibé liu-liu tanba faktu ne’ebé eskollidu husi Prezidente Koligasaun nian Kay Rala Xanana Gusmão no husi Konselleiru Superiór AMP José dos Santos Naimori Bucar, maluk sira ne’ebé mak ha’u hato’o ha’u nian saudasaun no agradesimentu, ba responsabilidade ne’ebé aas hodi hala’o destinu país ida ne’e nian,” agradese primeiru-ministru.

“Ha’u hakarak mós manifesta ha’u-nia apresiasaun elevadu ba konfiansa hato’o mai ha’u, husi Prezidente da Repúblika, ba ha’u nian nomeasaun nu’udar Primeiru-Ministru Timor-Leste nian,” reforsa tan ezekutivu governu konstitusionál da-walu nian ne’e.

Entretantu Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres, Lú-Olo fó pose ba Taur Matan Ruak hodi sai Primeiru-Ministru konstitusionál da-walu ho membru governu sira, iha Palásiu Nobre, Lahane-Díli, iha sesta ne’e, perante konvidadu nasionál, internasionál, inklui família emposadu sira.

Membru governu sira ne’e kompostu husi Ministru Estadu Konselleiru Primeiru-ministru, Kay Rala Xanana Gusmão (la marka prezensa), Ministru Estadu Konsellu Ministru, Hermenegildo Pereira, Ministru Reforma Lejislativa no Asuntu Parlamentár, Fidelis Magalhães, Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Dionísio da Costa Babo Soares, Ministru Justisa, Manuel Carceres da Costa.

Tuir mai, Ministra Edukasaun, Juventude no Desportu, Dulce de Jesus Soares, Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura, Longuinhos dos Santos, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Armanda Berta dos Santos, Ministru Obras Públikas, Salvador Soares dos Reis Pires, Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agostinho da Silva, Ministru Agrikultura no Peska, Joaquim José Gusmão dos Reis Martins no Ministru Petróleo no Minerál, Alfredo Pires.

Vise-ministra Finansa, Sarah Lobo Brites, Vise-ministru Administrasaun Estatál, Abílio José Caetano, Vise-ministra Saúde, Élia António de Araújo dos Reis Amaral, vise-ministru Saúde, Bonifácio Maukoli dos Reis, Vise-ministru Edukasaun, Juventude no Desportu, João Zacarias Freitas Soares, Vise-ministra Solidariedade Sosiál, Singni Chandrawati Verdial, Vise-ministru Obras Públikas, Nicolau Lino Freitas Belo.

Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu, Julião da Silva, Sekretáriu Estadu Kooperativa, Arsénio Pereira, Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio de Amaral de Carvalho, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Méricio Juvenal dos Reis “Akara”.

Tuir mai, Sekretáriu Estadu Terra no Propriedade, Mario Ximenes, Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Nélio Isaac Sarmento, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Teofílio Caldas, Sekretáriu Estadu ba Igualidade no Inkluzaun, Maria José da Fonseca M. de Jesus, Sekretáriu Estadu Asuntu Kombatente no Libertasaun Nasionál, Gil da Costa Monteiro “Oan Soru” no Sekretáriu Estadu Protesaun Sívil, Alexandrinho de Araújo

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

PR Hato’o Rekoñesimentu Ba Estrutura Governu Sesante


DILI, (TATOLI) - Prezidente Repúblika, Francisco Guterres, Lú-Olo hato’o rekoñesementu, hodi povu nia naran, ba eis-primeiru-ministru governu konstitusionál da-hitu, Marí Alkatiri no membru governu da-hitu sira hotu tan ho maneira transparente, kompetente no ezemplár oinsá jere nasaun iha sirkunstánsia espesiálmente ezijente.

“Susesu husi governu da-hitu ne’e atesta husi estabilidade sosiál no jestaun orsamentál rigoroza ne’ebé asegura durante kuaze tinan ida, alende restrisaun orsamentu ne’ebé forte, impostu husi sistema duodecimo,” hateten Prezidente Repúblika (PR), Lú-Olo perante públiku, nasionál no internasionál, iha Palásiu Nobre, Lahane-Díli, sesta lorokra’ik ne’e.

Xefe estadu mós hato’o parabéns mós ba povu tanba hatudu maturidade boot no determinasaun hodi mantein pás no armonia iha ita-nia rain. “Parabéns ba povu no nasaun tanba, hodi ita hodi manan dezafiu sira iha tinan ikus ne’e, Timor-Leste moris,” dezeja Prezidente Repúblika.

Ba Primeiru-ministru Taur Matan Ruak, Prezidente Lú-Olo akresenta katak hanesan xefe estadu, ho obrigasaun hodi asegura funsionamentu di’ak instituisaun sira nian no respeitu konstituisaun-ne’ebé estabelese igualdade sidadaun sira nian iha lei nia oin-Prezidente Repúblika iha obrigasaun konstituisaun hodi ezije governu nia komportamentu ezemplár no governasaun di’ak: Ida ne’e mak espetativa sidadaun sira nian.

“Sidadaun sira hanesan iha lei nia oin, la iha diskriminasaun no tenke trata husi governu ho ekidade, tuir ninia méritu, tantu iha polítika empregu, iha polítika saúde, edukasaun inklui asesu ba eskola, ba universidade, ba bolsa estudu sira, hanesan mós relasaun estadu sira ho nia sidadaun sira-iha Díli nó mós iha munisípiu sira,” dehan xefe estadu.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo

Taur Matan Ruak: Husi Gerrilleiru To’o Xefe Governu


DILI, (TATOLI) - Taur Matan Ruak ho naran kompletu José Maria de Vasconcelhos moris iha loron 10 outubru 1956, iha suku Osso Huna, Postu Administrativu Baguia, Munisípiu Baucau, Timor-Leste.

Ajénsia TATOLI rekolla informasaun husi livru Taur Matan Ruak nian-Ser Livre É Ser Capaz De Dizer Não, katak bainhira Indonézia invade Timor-Leste iha loron 7 dezembru 1975 Taur Matan Ruak, iha tempu ne’ebá sei tinan 19, hamutuk kedas ho FALINTIL (Forças Armadas da Libertação Nacional Timor-Leste) iha foho.

Primeira nomeisaun Taur Matan Ruak akontese iha finál tinan 1976, hodi asume responsabilidade kresente iha setór militár leste nian rua: Setór Sentru Leste no Setór Ponta-Leste.

Durante tinan 1979 no 1980, Taur Matan Ruak simu orden hodi ezekuta asaun gerilla iha rejiaun leste. Taur hetan kapturasaun iha área Viqueque husi militár Indonéziu sira, iha loron 31 marsu 1979. Hafoin loron 23 kastigu, Taur konsege hala’i no halibur fila fali hamutuk ho FALINTIL sira iha foho.

Iha Marsu 1981, Taur Matan Ruak nomeadu nu’udar Kolaboradór Xefe Estadu-Maior das FALINTIL. No, iha tinan 1983, Taur transfere ba Komandu Operasionál Oeste (rejiaun hotu iha oeste eixu Baucau/Viqueque) no nomeadu nu’udar Konselleiru Militár no Subxefe Estadu-Maior das FALINTIL.

Hahú tinan 1986, Taur Matan Ruak asumi komandu iha operasaun militár sira nian hotu iha Timor-Leste. Tuir mai, bainhira bainhira Komandante-em-Xefe das FALINTIL, Xanana Gusmão hetan kaptura iha fulan novembru 1992, Taur Matan Ruak promove ba Xefe Estadu-Maior.

Alende kastigu iha Cipinang, Jakarta, Xanana Gusmão mantein funsaun Komandante-em-Xefe das FALINTIL no Nino Konis Santana asumi kargu nu’udar Vise-Komandante-em-Xefe das FALINTIL, hafoin kapturasaun Ma’Huno, iha loron 5 abril 1993, iha Manufahi.

Depois Nino Konis Santana mate, iha loron 11 marsu 1998, Taur Matan Ruak promove ba Vise-Komandante-em-Xefe das FALINTIL.

Iha fulan jullu 1999, FALINTIL konsentradu iha akantonamentu haat (Rejiaun I iha Atelari Postu Administrativu Laga, Munisípiu Baucau, Rejiaun II, III no Kuartel-Jenerál FALINTIL iha Uaimori, Munisípiu Viqueque no Rejiaun IV iha lokál rua ketaketak: Poetete, Munisípiu Ermera no Odelgomo, Munisípiu Bobonaro), no monu hikas ba Taur Matan Ruak nia responsabilidade hodi evita katak funu na’in armada FALINTIL karik envolve iha asaun kontra forsa Indonézia no pró-Indonézia sira.

Iha loron 30 agostu 1999, maioria povu Timor hili Indepedénsia, liuhusi referendu populár ne’ebé organiza husi Nasaun Unida sira.

Anúnsiu rezultadu referendu populár provoka onda violénsia perpetrada husi forsa Indonézia no pró-Indonézia sira, ne’ebé trava husi forsa intervensaun, Forsa Internasionál INTERFET, sansionada husi Organizasaun Nasaun Unida sira. Périodu ida ne’e teste desizivamente grau disiplina FALINTIL sira nian, tanba forsada ona hodi hela metin iha akantonamentu sira, enkuantu populasau evita sira-nia protesaun kontra investida devastadora sira no mortiféras husi forsa Indonézia no pró-Indonézia sira.

Iha loron 10 dezembru 1999, Taur Matan Ruak agrasiadu ho Prémiu Direitu Umanus Iha Asembleia Repúblika, iha Lisboa, Portugal. Iha loron 20 agostu 2000, Kay Rala Xanana Gusmão demite husi FALINTIL no Taur Matan Ruak nomeadu nu’udar Komandante-em-Xefe das FALINTIL.

Iha loron 1 fevereiru 2001, Taur Matan Ruak asume komandu FDTL-Força Defesa de Timor-Leste, ho patente Brigadeiru-Jenerál, iha serimónia preside husi Sérgio Viera de Mello, Adminitradór Tranzitóriu ONU nian.

Iha loron 20 maio 2002, iha loron restaurasaun indepedénsia nian, Taur Matan Ruak sai nu’udar Xefe Estadu-Maior-Jenerál das FALINTIL-Força de Defesa de Timor-Leste (F-FDTL).
Iha loron 7 dezembru 2006, Taur Matan Ruak kondekoradu husi Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste ho Ordem da Guerilha.

 Iha tinan 2007, Taur Matan Matan Ruak kondekoradu husi Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste tanba servisu ne’ebé nia hala’o durante Operasaun Halibur, operasaun konjunta F-FDTL ho Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) hodi halo restabelesimentu seguransa no orden iha nasaun tanba kríze polítiku-militár 2006.

Iha loron 28 novembru 2009, Taur Matan Ruak promovidu ba Majór-Jenerál. Iha loron 20 agostu 2011, iha serimónia Omenajen Nasionál iha Agradesimentu no Rekoñesimentu nian ba eis-kombatente no libertasaun nasionál sira, Taur Matan Ruak ofisialmente dezmobilizadu husi FALINTIL no kondekoradu hamutuk ho eis-kombatente na’in 235 seluk.

Iha loron 6 outubru 2011, Taur Matan Ruak halo diskursu ikus nu’udar Xefe Estadu-Maior das F-FDTL, iha serimónia pasajen testemuñu komandu Forsa Defeza, hafoin ninia pedidu ezonerasaun ba kargu ne’ebé hetan aseitu husi Prezidente Repúblika.

Iha loron 16 abril 2012, Taur Matan Ruak eleitu ba Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian. Iha loron 23 abril 2012, Tribunál Rekursu proklama Taur Matan Ruak nu’udar Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Taur Matan Ruak toma pose iha loron 20 maiu 2012, no nia mandatu termina iha maiu 2017.

Informasaun seluk tuir mai, bainhira ba vida sívil, Taur Matan Ruak eleitu nu’udar Prezidente PLP (Partidu Libertasaun Populár) no konsege hetan asentu iha Parlamentu Nasionál. Hafoin impase polítika, Taur Matan Ruak sai portavóz ba koligasaun partidária AMP (Aliansa Mudansa ba Progresu) iha pré-eleitorál Antesipada, 2018.

Iha loron 22 juñu 2018, Taur Matan Ruak hetan pose husi Prezidente Repúblika Francisco Guterres, Lú-Olo, hodi sai nu’udar ezekutivu eh Primeiru-ministru ba périodu 2018-2023.

Taur Matan Ruak nia kaben mak Isabel da Costa Ferreira no iha oan feto na’in rua, Lola no Tamariza no oan mane ida, Quesadhip. Taur Matan Ruak ko’alia lian tolu Timor-Leste nian (tetun, naueti no makasae), portugés no ingles. Parabéns!

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Taur Matan Ruak ho naran kompletu José Maria de Vasconcelos

Primeiru-ministru foun promete katak ezekutivu sei hanesan "motor" mudansa nian


Primeiru-ministru foun timoroan nian, Taur Matan Ruak, promete ona iha loron-sesta katak nia ezekutivu sei hanesan ajente mudansa ida no "motor" ida mudansa nian, aposta iha utilizasaun di'ak hosi rekursu sira no hadi'a sidadaun sira nia moris.

Taur Matan Ruak ko'alia hafoin simu pose nu'udar primeiru-ministru hosi Governu konstitusional daualuk, serimónia ne'ebé nia agradese ona ho "honra, humildade tebes no sentidu dever maka'as" tanba líder sira hosi AMP, liuliu Xanana Gusmão ho José Naimori, hili nia ba kargu.

Iha diskursu ida esperansa nian, ne'ebé nia hatete ona katak iha buat barak atu halo iha área oioin asaun públiku nian, Matan Ruak defende ona katak hakotu ona "momentu tensaun nian no to'o ona momentu koperasaun nian" tanba, bainhira laiha esforsu hamutuk, sei la kumpri objetivu sira dezenvolvimentu nian.

"Hodi hetan kauza nasional boot ne'e, tenki mobiliza no halibur forsa únika, vontade úniku no mehi hanesan ida ba sidadaun tomak, entidade sira ho forsa produtivu sira", nia hatete.

"Ema hotu tenki partisipa. La'ós hanesan momentu tensaun nian maibé koperasaun nian, mobilizasaun hosi vontade sira hodi manán. Tempu uniaun nian ba ema tomak", nia afirma.

Nia hatete hatete katak nasaun hasoru "momentu desizivu" ne'ebé hanesan importante aumenta esforsu sira hodi hadi'a moris di'ak populasaun nian, buka garanti "utilizasaun di'ak ida hosi dalan ho rekursu sira ne'ebé disponível ba ema tomak nia di'ak".

Nia konsidera katak ne'e sai ona no kontinua nafatin hanesan "anseiu lejítimu" hosi populasaun ne'ebé "hakarak sai hosi hamlaha no kiak", afirma hosi primeiru-ministru.

Governu daualuk - ne'ebé elementu na'in 28 simu pose iha loron-sesta ne'e - hakarak hanesan "lokomotivu ida inkluzaun nian no kapasitasaun sosial ne'ebé la aposta de'it iha aumentu ekonómiku maibé, liuliu, iha kapital sosial, iha infraestrutura báziku sira no iha governasaun kriteriozu di'ak ida, ho rezultadu, efisiente, hosi rekursu oituan sira ne'ebé iha".

"Motor ida oportunidade nian no esperansa ne'ebé rekoñese katak nasaun la la'o ba oin bainhira ema balun de'it maka moris di'ak no iha grupu fraku oioin kontinua moris ho susar maka'as", nia hatete.

Hodi konsidera kapital sosial ho populasaun ne'ebé maioria joven iha nasaun, hanesan "rikusoin loloos" Timor-Leste nian, primeiru-ministru hatete katak konfiante iha projetu "mobilizador no iha orientasaun hosi nia vizaun estratéjiku".

"Tempu ba falta diálogu nian, hosi inkumprimentu ba problema sira, hosi krizi, hanesan ona pasadu", nia hatete hodi refere ba situasaun polítika iha tinan ikus ne'e ne'ebé hamosu realizasaun ba eleisaun antesipadu.

Nia defende katak agora presiza "kompromisu nasional ida ho diálogu" hodi buka "negosiasaun no konsertasaun" liuliu iha kestaun sira ba interese nasional.

Matan Ruak hatete katak Governu foun sei la sai "refém hosi difikuldade ne'ebé hato'o hosi Governu anterior sira ne'ebé maka la kompatível ho interese sira nasaun nian.

Xefe Governu promete ona esforsu "maka'as ida" hodi "liberta povu hosi kiak, hosi hamlaha no hosi falta oportunidade nian", ho programa "ambisiozu" ida ne'ebé, tuir nia hatete, sei sentradu iha sidadaun sira nia moris di'ak, iha aumentu hosi produtividade, hamenus importasaun sira, governasaun di'ak no "konta públika transparente ho ekilibradu".

Hametin diversifikasaun ekonómiku ho kriasaun empregu, investe iha área sira ne'ebé produtivu liu, hanesan agrikultura ho turizmu, ajuda harii ambiente di'ak ida ba negósiu no dada investimentu, hanesan prioridade balun.

"Labele admiti falta oportunidade serbisu nian hodi halo joven sira sai ba estranjeiru. Ita iha obrigasaun moral ho dever hodi hatán ba aspirasaun sira juventude nian", nia afirma no kompromete katak Governu sei promove igualdade jéneru ho inkluzaun.

Formasaun hosi baze no formasaun vokasional, aumenta poténsia ba uzu hosi rekursu natural sira, investe nafatin iha projetu dezenvolvimentu iha kosta-súl, desentralizasaun ho reforsu hosi infraestrutura baze sira halo parte mós hosi programa, nia esplika.

Iha parte seluk, Taur Matan Ruak kompromete ona Governu ba "responsabilidade importante tolu": komunika hodi permiti debate maka'as kona-ba opsaun no polítika sira ne'ebé la hanesan; apoia sidadaun sira no entidade sira ne'ebé dedika ba monitorizasaun ho vijilánsia hosi Estadu no "transparénsia iha ezekusaun orsamental nian".

SAPO TL ho Lusa

Xanana Gusmão kritika kritériu sira Prezidente Timor-Leste nian iha nomeasaun Governu nian


Líder koligasaun nian ne'ebé manán lejislativu timoroan iha fulan-Maiu, Xanana Gusmão, akuza ona Prezidente Francisco Guterres Lu-Olo, iha loron-sesta ne'e, ba pozisaun "inkrível, invulgar, sedisiozu ho politizadu" bainhira desidi la fó pose ba membru na'in 11 ba Governu foun ne'e.

Xanana Gusmão nia pozisaun, ne'ebé hanesan protestu lakohi simu pose nu'udar ministru Estadu ho konselleiru hosi primeiru-ministru, hato'o ho detalle iha karta ida ho pájina haat ne'ebé nia rasik haruka ona ba primeiru-ministru nomeadu, Taur Matan Ruak, no ne'ebé maka Lusa iha asesu.

Karta ne'e hanesan resposta hosi karta ida ne'ebé Lu-Olo haruka ona ba primeiru-ministru ne'ebé nomeadu hosi Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), konfirma katak hakarak fó de'it pose ba parte balun hosi elenku governativu ne'ebé maka hato'o hosi Taur Matan Ruak.

Exkluzaun ne'e desidi hosi Prezidente timoroan ba membru na'in sanulu resin ne'ebé maka hato'o hodi halo parte iha Governu foun hamosu ona "situasaun ladi'ak" no krítika maka'as iha koligasaun ne'ebé apoia ezekutivu nia laran, informa ona hosi fonte partidáriu sira.

Iha karta, Xanana Gusmão refere ona katak xefe Estadu husu ona ba "instituisaun kompetente sira hodi verifika ezisténsia hosi inkéritu kriminal, akuzasaun definitivu ka kondenasaun judisial relasionadu ho individualidade ne'ebé maka tama iha lista hodi halo parte iha Governu konstitusional daualuk".

"Ha'u la haree nia halo asaun ne'e ho Governu dahitu", Xanana Gusmão hakerek no refere ba ministru sira Mariano Sabino, António da Conceição, Aurélio Guterres ho Estanislau da Silva no ba xefe gabinete hosi primeiru-ministru Mari Alkatiri nian, Nelson Santos.

"Iha ne'ebá, kredibilidade hosi xefe Estadu no hosi Estadu rasik seidauk funsiona", Xanana Gusmão subliña.

Iha dokumentu, Xanana Gusmão kestiona kritériu sira ne'ebé Prezidente uza, hodi haree katak entre ema sira ne'ebé nia hasai iha ona sidadaun ida ne'ebé kumpri ona kastigu ba kondenasaun ida ne'ebé hetan no na'in haat seluk "ne'ebé nunka hetan akuzasaun formal ka nunka sai arguidu".

Iha mós na'in rua ne'ebé sai ona arguidu maibé lahó markasaun ba julgamentu, ida hetan kondenasaun ba ilegalidade ida "lahó relasaun ho ezersísiu hosi funsaun públika nian", nia refere.

Iha karta ida ne'ebé nakonu ho ironia no ne'ebé maka nia refere ba kazu polémiku oioin iha Timor-Leste, inklui ida ne'ebé maka envolve hosi prokurador-jeral Repúblika rasik, Xanana Gusmão ataka postura oinseluk ne'ebé maka Prezidente uza hodi nomeia membru sira hosi Governu Fretilin nian.

Iha konkretu, Xanana Gusmão refere, Prezidente sei la fó pose ba ema oioin ne'ebé nomeadu ba Governu daualuk tanba, deskonfia, envolve iha kazu judisial sira, no ne'ebé nia la aplika ideia hanesan iha Governu dahitu ne'ebé lidera hosi Fretilin.

AMP harii hosi Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), hosi Xanana Gusmão, hosi Partidu Libertasaun Popular (PLP), hosi Taur Matan Ruak no hosi Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO).

Parte barak hosi membru sira Governu nian ne'ebé Prezidente la hili hanesan elementu sira hosi CNRT, partidu úniku hosi partidu tolu ne'ebé maka halo ona parte hosi governu anterior sira.

Xanana Gusmão hakotu karta hodi konfirma katak nia no mós membru sira seluk hosi CNRT sei la partisipa iha tomada pose.

Fonte hosi CNRT konfirma ona ba Lusa katak protestu ne'e bele aumenta "iha solidariedade" ba membru sira seluk hosi partidu nian ne'ebé kontrola kadeira hamutuk 21 hosi kadeira 34 AMP nian iha Parlamentu Nasional.

SAPO TL ho Lusa

Rejeisaun hosi naran sira ne'ebé hato'o ba Governu timoroan hamosu polémika iha koligasaun


Rejeisaun hosi Prezidente timoroan ba membru na'in sanulu resin ne'ebé hato'o ba Governu foun hamosu daudaun "indispozisaun maka'as" no krítika maka'as iha koligasaun ne'ebé apoia ezekutivu, informa hosi fonte partidáriu sira ba Lusa.

Líder prinsipal balun hosi Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) defende ona kanselamentu ba tomada pose hosi parte ida ezekutivu nian ne'ebé maka ajenda ba loron-sesta ne'e, hatete hosi fonte oioin ne'ebé maka ko'alia ba Lusa iha oras ikus no ne'ebé maka lakohi fó sai sira nia identidade.

"Asuntu ne'e debate hela hosi ami nia líder sira. Sira maka tenki foti desizaun ikus kona-ba asaun hodi halo", konfirma hosi responsável máximu ida hosi Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), partidu boot hosi AMP.

"Ami sei hetan solusaun di'ak ida ba nasaun ne'e. Ami tenki hanoin iha nasaun nia futuru", hatete hosi responsável importante seluk ida hosi AMP.

Iha kauza maka desizaun hosi Prezidente Repúblika hodi fó de'it pose ba elementu na'in 30 hosi elementu na'in 40 ne'ebé maka hato'o hosi primeiru-ministru nomeadu, Taur Matan Ruak, hodi halo parte iha Governu konstitusional daualuk, haktuir hosi lista ne'ebé Lusa iha asesu.

La halo parte hosi ezekutivu naran importante balun, inklui Francisco Kalbuadi Lay, ne'ebé tuir loloos sai hanesan númeru datoluk iha Governu no ne'ebé hanesan sekretáriu-jeral CNRT nian.

Seidauk nomeia ministru oioin ne'ebé aprezenta hosi AMP, inklui ministru Administrasaun Estatal, ministru Planeamentu ho Investimentu Estratéjiku, ministru Finansa, no sira seluk, ne'ebé eskolla tomak hosi CNRT. Seidauk halo parte mós ministru Saúde nian.

Deputadu balun husu ona suspensaun hosi mandatu, ne'ebé tuir fonte sira AMP, halo parte iha lista hosi membru sira ne'ebé hato'o ba Governu, liuliu António Verdial (KHUNTO) ho Virgilio Smith (CNRT).

AMP harii hosi Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), hosi Partidu Libertasaun Popular (PLP), hosi Taur Matan Ruak no hosi Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO).

Surpreza sira seluk iha lista maka auzénsia hosi Filomeno Paixão, ne'ebé iha semana ne'e husu demisaun hosi númeru daruak hosi Forsa Defeza Timor-Leste nian (F-FDTL) - hato'o hanesan ministru Defeza nian - no Prezidente rasik hatete iha loron-kinta ne'e ba Lusa katak karik sei hanesan titular di'ak ida ba knaar ne'e.

Iha loron-kinta, reasaun dahuluk sira kona-ba lista hanesan "deskontentamentu maka'as" liuliu iha nível máximu CNRT nian.

Fonte sira hosi PLP ho CNRT konfirma ona katak iha loron-sesta dadeer, oras antes simu pose ne'ebé ajenda ba tuku 16:30 oras lokal, katak pozisaun "seidauk muda ida".

To'o agora, Prezidénsia seidauk fó esplikasaun ruma kona-ba pose ba membru tomak ne'ebé hato'o hosi Matan Ruak.

Fonte ida hosi gabinete Lu-Olo nian hatete de'it katak tomada pose karik sei halo "tuir faze".

Dekretu ho lista hosi membru sira ne'ebé hato'o ba governu foun no tuir loloos tenki simu pose iha loron-sesta publika tiha ona iha Jornal Repúblika.

SAPO TL ho Lusa

Oitavu Governu “Promete” Liberta Povu Hosi Mukit-Hamlaha


DILI, (TATOLI) - Primeiru Ministru Oitavu Governu Konstitusionál, Taur Matan Ruak “Promete” oitavu governu sei liberta povu husi mukit, hamlaha, no oportunidade laek.

“Nune’e duni ami sei dezenvolve Programa ambisiozu ida, maibé bele alkánsu, sentrádu ba sidadaun nian moris-di’ak, husi aumentu produtividade hodi redús importasaun, iha Governasaun di’ak ida no Servisu Públiku ezemplár, ho suporta apropriadu husi kontas públikas mak transparente no balansu,” Primeiru Ministru afirma iha nia diskursu, hafoin simu pose hosi Prezidente Repúblika, iha Palásiu Nobre, Lahane, Dili, ohin.

Oitavu governu sei konsentra iha dezenvolvimentu ba Kapitál Umanu;  ba Kriasaun infraestrutura bázikas; diversifikasaun no espansaun ba setóres ekonomia nian, no Konsolidasaun husi prátika di’ak ba jestaun, transparénsia no responsabilidade ba Governasaun no atividades Administrasaun Públika nian mak sensatívu ba Igualdade de Jéneru, ho refórsu nesesáriu husi investimentu ba pás sosiál, inklui justisa, defeza, no Seguransa ho Kooperasaun Internasionál sira.

Kompromete iha tinan lima tuir mai; mantein  Paz, iha Justisa, no husi podér no efikásia husi ita nian instituisaun sira; hanesan “kondisaun xave atu hato’o konfiansa no seguransa ba populasaun, nesesáriu hodi atrai investimentu no dezenvolve ekonomia no setór sosiál, iha Diversifikasaun ekonómika no kriasaun empregu: Hodi fó resposta ba dezafiu husi modernidade no ezijénsia husi populasaun ida mak mesak ema foin sa’e de’it.

“jovens  iha Timor serka de 51.24% ema ho tinan ki’ik menus-ke idade 20 anos no kuantidade sa’e rápidu liu; Ita iha promesa ida hodi kumpre atu transforma Timor-Leste nu’udar País ida ohin loron iha rendimentu per capita ida ne’ebé ki’ik liu, ba País ida ho rendimento mediu-altu,” Eis Prezidente Repúblika ne’e promete tan.

“Konforme Planu Estratéjiku ba Ekonomia. Ita hatene katak atu konkretiza objetivus hirak ne’e, ita tenki kontinua halo investimentu iha sektór produtivu, ne’ebé ita potensiál tebes atu kompete.”

Ba area juventude, nia esplika, ita labele permíte tan atu kontinua ho situasaun atuál ne’e, hanesan falta oportunidade ba servisu, mak barak liu laiha empregu no obriga juventude atu emigra ba (Irlanda do Norte, Austrália, Portugal ou Koreia do Súl), hodi buka kondisaun moris di’ak.

Nune’e mós kontinua responde ba nesesidade ita nian Feton sira nian, (serka de 49.2% husi populasaun) mak hakarak sai ativu no partisipativu ba prosesu dezenvolvimentu Nasionál, governu tenke kontinua investe iha nian poténsia tuir polítika de igualdade.

Ekipa Redasaun

Imajen: Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak. Imajen Mídia Palásiu Prezidensiál.

Lú Olo Sujere VIII Governu Gasta Fundu Minarai ho Kuidadu


DILI, (TATOLI) - Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, husu ba Governu foun ne’ebé mai atu gasta fundu minarai ho kuidadu atu bele garante sustentabilidade nasaun no povu iha futuru.

“Ita haree iha sidade Dili laran de’it povu komesa ki’ak dadauk. Uma ba populasaun kondisaun ladi’ak, defikuldade ba bee-moos no ita haree mós ekonomia, katak, ita nia osan minarai ne’e hela de’it ona biloens $16. Tanba ne’e, atu gasta osan ne’e tenke gasta halo didi’ak, nune’e ita nia oan no beioan sira mai ne’e labele sofre,” Xefe Estadu hato’o kestaun ne’e ba jornalista sira liuhusi konferénsia ba imprensa ne’ebé hala’o iha salaun Prezidente Nicolau Lobato, Bairru Pité, Dili, semana ne’e.

Lú Olo informa, tempu ida ne’ebé maka hasai osan nar-naran de’it, tempu ne’e liu ona no tenke para ho ida ne’e.

“Tenke haree kona-ba ekonomia ita nia rai ninian, katak, buka meius oinsá atu hasa’e ekonomia rai laran nune’e ema hotu-hotu bele iha rendimentu ba sira nia moris rasik. Ita haree, tinan-tinan ita nia joven sira barak liu forma iha Embaixada Portugal nia oin atu hetan pasaporte hodi sai ba Irlanda no fatin sel-seluk buka moris. Bainhira kontinua nafatin hanesan ne’e, tinan lima mai tan joven hira maka sei sai ba ema nia rai,” nia dehan.

Antes ne’e, Prezidente Repúblika sujere ba estrutura atuál Meza Parlamentu Nasionál katak tenke halo jestaun rigorozu ba rekursu oituan liu ne’ebé iha no ida ne’e la’ós katak labele hasai osan maibé tenke halo jestaun halo didi’ak para bele lori hadi’a nasaun ida ne’e.

 “Prezidente Repúblika sei fó atensaun nafatin ba buat sira ne’e hotu hamutuk ho órgaun soberania sira seluk atu oinsá ita bele haree futuru ida ne’e ba oin hodi bele garante moris ida sustentável ba ita nia rai no ita nia povu,” Lú Olo tenik.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Prezidenti Repúblika, Francisco Guterres Lú-Olo. Imajen Mídia PR

Materestu Prontu Apoiu Estabilidade Ba VIII Governu


DILI - Mate Restu 12 de Novembru prontu atu fo apoiu no garante estabilidade ba VIII Governu Konstituisional, hodi halo dezenvolvimentu ba povu, tuir komprimisiu neebe maka hatoo ona ba povu liu husi kampana eleitoral.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Materestu 12 de Novembru Epifanio Faculto ba STL iha Farol, Dili, Sesta, (22/6/2018).

Kuandu iha estabilidade iha rai laran laos parte polisia nia deit, maibe ema hotu nia parte atu kontribui. Parte seluk mos atu bele dada investor sira mai Timor, atu bele loke fatin servisu ba joven sira,”nia tenik.

Nia dehan tan, durante nee povu baruk ona atu halo violensia, tanba sira rasik iha ona konsensia atu kontribui ba pas no estabilidade iha rai laran. Tanba nee fo tempu ba governu atu halo dezenvolvimentu.

Adjuntu Yayasan HAK, Sisto dos Santos dehan, estabilidade hahu iha mudansa. Ida nee signifika katak, forsa armada F-FDTL no PNTL rasik iha ona formasaun profesional, no iha mos konesementu klean konaba asegura estabilidade iha rai laran. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sabadu (23062018)

Justinho Manuel | Suara Timor Lorosae

Dom Virgilio: Ema Ida-idak Prevene Aan Husi HIV-SIDA


DILI - Bispu Diocese Dili, Dom Virgilio da Silva do Carmo, apela ba Timor oan, ida-idak atu halo responsabilidade hodi labele monu ba tentasaun no risku sira neebe bele hadaet Virus Hiv.

Nia sublina, iha Timor oan besik 100 mak afeitadu ona virus ida nee, entaun obriga duni sosiedade atu importansia ba ida-idak nia vida moris, liu-liu responsabiliza ba saude ida-idak nian.

“Governu bele halo kampana ho buat hotu, maibe fila ba ema pesoal ida-idak. Kuandu la hakaas atu kontrola aan, entaun fasil tama ba iha risku sira nee,” hateten Dom Virgilio ba STL iha nia knar fatin Sesta (22/06/2018).

Nia esplika, ema ida-idak tenke hola konsiensia kona ba nia indentidade, nudar  ema  joven  ida no kaben nain ida, tenke tau aan  iha fain neebe los.

Iha parte seluk, Sekretariu Ezekutivu Komisaun Nasional Kombate HIV/SIDA, (CNCS-TL), Daniel Marcal hateten, estatistika   hatudu numeru afeitado ho persentajens boot, maka ho idade 25-44, no 15- 24,  katak  idade joven no kaben nain sira. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sabadu (23062018). 

Jeniche da Costa | Suara Timor Lorosae