sexta-feira, 8 de janeiro de 2016

EVITA PROBLEMA, PNTL SEI TAMA SAI BAIRU


Komando Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hasai ona sirkular hodi fo orientasaun ba komandante Distritu hotu atu hala’o operasaun la’o ain tama sai bairu hodi kontrola se maka halo problema.

“Ohin orientasaun ha’u hasai tiha ona iha reiniaun, ha’u hatete ba sira fila ba organiza operasaun lao ain ne’e, ha’u sei monitor nafatin husi sira nia relatoriu no mos ha’u sei prezensa iha sira ninia fatin ida ne’e lao ka lae,” Komandante Jeral PNTL, Komisario Julio da Costa Hornay, ba jornalista sira Kuarta (06/01) horseik iha ninia knar fatin, Caicoli-Dili hafoin halao enkontru ho ninia komandante husi municipiu 13.

Husi operasaun lao ain tama sai bairo ne’e ho intensaun atu hakbesik an ba komunidade sira hodi servi povu ho onestidade, dignidade, tuir regras servisu PNTL nian hodi haree ba problema ne’ebe maka dala barak mosu iha Bairo.

Nia dehan, operasaun lao ain ne’e atu haree mos ba fugetis ne’ebe kontinua tarutu iha fatin balu, tanba loron natal ho tinan foun liu tiha ona ne’e duni se maka kontinua sunu fugetis halo tarutu PNTL sei prende no prosesa.

Nia haktuir katak, problema akontese iha fatin ne’ebe deit polisia kontinua alerta 24 oras hodi asegura fatin problema.

Iha oportunidade ne’e Komandante Jeral PNTL, Komisario Julio da Costa Hornay husu ba komunidade sira atu kooprea ho parte PNTL hodi bele resolve problema bairo laran. Eus

Jornal Nacional

PN KONSIDERA IGREJA KONTRIBUI BA INSTABILIDADE – HEIN REZULTADU FINAL IJE


Parlamentu Nasional (PN) konsidera igreja mos kontribui ba instabilidade tanba halo tentasaun hodi fasilita ema estranjeirus sira hetan sertidaun baptismu.

Membru Parlamentu Nasional husi bankada CNRT, Cesar Valente “Pilotu”, hateten, jogador naturalizasaun ne’ebe hetan sertidaun baptismu nudar falhasun boot ne’ebe igreja komete. Tanba ne’e, tenke buka tuir ema se maka fasilita sertidaun ne’e ba Brazileiro nain 7 nudar jogador naturalizasaun.

“Ne’e duni ita iha ona akordu ho SantaSe kona ba kestaun Igreja no Estado, katak hanesan Bispo ka Padre sira komete krime hanesan ema nia tenke ba hatan iha tribunal, sira ne’ebe fo domentus ne’e mos tenke hatan tuir krime ne’ebe nia halo, asuntu hanesan ne’e tenke investiga para hodi hare verasidade lolos iha ne’ebe, ohin loron religiaun sira mos gosta hatun malu,” dehan deputado Cesar Valente ba Jornalista sira iha uma fukun PN, Kuarta (06/01/2016).

Reprezentante povu ne’e dehan, kuandu investiga rezultadu tenke fo sai ba publiku hodi hatene.

“Falsifikasaun domentus ba sidadaun hanesan ba jogadores sira husi rai liur mai okupa fali ne’e halakon vontade ita nia jogador sira no mos hatun tiha joven sira nia prestasaun talentu ne’ebe mak durante ne’e esforsu teb-tebes hodi ba partisipa iha eventu sira hodi TL nia naran,” dehan nia.

Nia dehan tenik, maske deskonfia Igreja balun fasilita sidadaun ba jogador naturalizasaun sira ne’e, maibe sarani nafatin tau fiar ba igreja, tanba sarani iha fiar ne’ebe mak bot teb-tebes, se pesoal ruma mak halo sala nia duni mak responsabiliza ninia aktu ne’e hodi ba hatan tuir lei.

Iha fatin hanesan, deputado bankada FRETILIN, Manuel castro realsa tan katak, kona ba Paroquia balun fasilita sertidaun ba jogador naturalizasaun, kuandu investigasaun hatudu ona katak sira mak fasilita tenke kumpri saida mak investigasaun ne’e halo.

“Hau hanoin igreja mesak deit mak iha hanoin atu fasilita, maibe iha mos oknum balun hakarak halo ida ne’e husu responsabilidade ba sira, tenke halo investigasaun ba sira, se karik sala tenke kumpri tuir lei, atu halo investigasaun mos ba iha oknum paroquial ne’e kompetensia ministeriu publiku,” dehan deputado Castro.

Hein rezultadu final IJE

Nune’e mos, Governu dada’uk ne’e, hein hela rezultadu auditoria final husi Inspetor Jeral Estadu (IJE) hodi bele foti desizaun ba jogador naturalizasaun hitu (7) husi Brazil ne’ebé mak agora dada’uk ne’e joga hela iha ekipa nasionál Futebol Timor Leste nian.

Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Leovigildo da Costa Hornay informa katak, kona-ba jogador naturalizasaun na’in 7 husi Barazil ne’e, Primeiru Ministru mak sei foti desizaun.

“Sekretáriu Estadu Juventude i Desportu hein rezultadu orgaun autonomia Inspetur Jeral Estadu nian, atu nune’e halo nia ezersisiu, i rezultadu saida mak mosu, ha’u hanoin ida ne’e kompetensia inspetur nian atu fó sai,”dehan Leovigildo da Costa Hornay ba jornalista sira iha Palasiu Prezidensial Aitarak Laran Dili, hafoin hasoru malu ho Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak, Kuarta (06/01).

“Ha’u hanoin kona-ba ida ne’e, (Jogador naturalizasaun na’in 7 ne’e) Primeiru Ministru ko’alia ona,” katak nia.

Nia hatutan, Governu liu husi SEJD simu, karik iha rekomendasaun balu ne’ebé hakarak atu Governu hadi’a buat balu. Maibé Leovigildo da Costa Hornay dehan, di’ak liu hot-hotu hein rezultadu husi auditoria parte IJE nian, tanba relatoriu final Primeiru Ministru mak iha kompetensia atu ko’alia husi Parte Governu nian.

Antes ne’e, Inspetor Jeral Estadu (IGE), Francisco de Carvalho informa katak, jogador naturalizasaun nain 7 husi Brazil ne’ebé mak joga iha ekipa selesaun nasionál la’os sidada’un Timor-oan, tanba latuir rekezitus.

To’o notisia ne’e hatun siedauk hetan konfirmasaun husi parte Igreja kona ba deskonfia fasilita sertidaun ba jorgador naturalizasaun sira husi Brazil ne’e. Mia/cos

Jornal Nacional

VETA OJE 2016, PD PREOKUPA HANESAN HO PR TAUR


Preokupasaun Bankada Parlamentar PD nian ba proposta Orsamentu Jeral Estadu 2016 hanesan hela ho saida maka Prezidenti Repulbika (PR), Taur Matan Ruak, esplika iha nia pozisaun hodi veta OJE ne’ebe ho nia montante bilaun 1.5 USD.

PR Taur nia pozisaun veta OJE 2016 ne’e relasiona ho osamentu ba ZEESM (Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu) ho projetu Tasi Mane ne’ebe boot, maibe la garante ninia retornu.

Xefi Bankada PD, Maria Lourde Besa, hateten, desizaun PR Taur nian hodi veta OJE 2016 ne’e garante iha Konstituisaun tanba ne’e tenke simu ho normalidade no serenidade.

“Ami Bankada PD iha deklarasaun no intervensaun durante debate hatudu mos prekupasaun hanesan ho PR Taur nian. Ami mos se buka atu halo dialogu ho PR hodi esplika prekupasaun sira ne’e,” hateten Deputada Maria Lourdes Besa iha PN, Tersa (05/01/2016).

Nia mensiona katak, veta ne’e buat ne’ebe Konstitusional no maneira ne’ebe PR hatudu nudar preokupasaun atu pasa mensajen ba PN no publiku tomak kona-ba proposta OJE 2016 nian.

Nia hatutan presidente labele veta dala rua, presidente veta dala ida deit segundu ves PR iha loron 8 hodi promulga tamba ne’e PR sei lahalo buat ida nebe konstitusaun la fo dalan, PR veta ida ne’e tuir Konstitusaun, ba oin tenki tuir Konstitusaun nafatin katak segundu ves PR tenki promulga.

“Hau fiar katak PR sei promulga hodi la bele iha konfuzaun, tensaun sosial, politika entre institusaun, saida mak PD apela maka’as mak dialogu tamba prekupasaun PR nian hanesan mos preokupasaun ami nian no preokupasaun ne’e ami hato’o ba Governu no Governu esplika dala ruma informasaun mak la to’o,” hateten Deputada Maria Lourdes Besa.

Iha fatin hanesan presidente Bankada CNRT deputadu Natalino dos Santos hatete posisaun Bankda CNRT ba desizaun PR Taur Matan Ruak hodi veta OJE 2016 ne’e kompetensia PR nian hodi ezerse.

“PN mos ezerse nia funsaun tuir artigu 88 katak sei halo fali reapresiasaun i haruka fali ba PR atu promulga fila fali orsamentu ida ne’e, mas agora depende ba PR ninia hanoin no nia desisaun, maibe PN iha ona agenda katak Sesta (8/1/2016), PN sei halo reafirmasaun ba votus,” hateten Deputadu Natalino dos Santos.

Nia hatutan ho programas perioridades Governu nian nebe aktualiza iha planu asaun tamba ne’e mak Governu tau prioridade ba orsamentu sira ne’e hodi haruka mai iha konselho ministru aprova i hare katak osamentu nebe aloka nudar orsamentu nebe apropriado i prioridades sira nebe mak koloka iha orsamentu ne’e hodi submente mai Parlamentu Nasional antes to’o iha aprovasaun final global.

Nia hatutan veta ne’e direitu Presidente nian maibe triste tamba Orsamentu Jeral 2016 nudar instrumentu fundamental ida i nudar ran ba Estadu ida ne’e atu funsiona makina estadu. estadu ida atu lao tenki iha orsamentu do estadu ida maibe PR ho nia veta politiku i automatikamente orsamentu sei lori fila ba parlamentu.

Nia hatutan ba segundu ves nian Presidente sei promulga orsamentu tamba Presidente mai husi povu no terus ho povu.

“Hau fiar katak depois de konfirmasaun dos votus iha area apresiasaun Presidente de Republika sei promulga orsamentu do estadu tamba presidente republika nia mai husi povu, nia terus husi povu ho nia konviksaun hodi hari estadu ida ne’e, no estadu ida ne’e hamrik metin ona atu dezemvolve, i presidente nudar autor ba ukun rasik an, hau fiar nia sei laveta ba dala rua,” hateten Deputadu Natalino.

Membru Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco hatete tenki hare husi parte positivu husi veta orsamentu ne’e, katak ida ne’e hanesan teste ba iha sistema Governsaun semi presidensialista no teste ba iha konstitusaun rasik, ida ne’e diak, positivu husi parte ida ne’e.

“Iha sistema ita nian persiza loke knal ligasaun dala ruma taka entaun informasaun sira husi Governu la dun klaru ba PR. Situasaun sira hanesan ne’e dala ruma bele mosu. Ho ita nia teste ne’e bele hamosu tan hanoin diak ruma, interdepensia orgaun soberania estadu nia laran ne’e persiza iha komunikasaun,” hateten Deputadu Francisco Miranda Branco.

Nia hatutan teste ne’e diak para bele hadia diak liu tan sistema ne’e ba oin nune linha komunikasaun entre orgaun soberania sira bele lao diak, nune presidente mos hetan informasaun kona ba prosesu hotu hotu nebe akontese iha PN kona ba debate proposta Orsamentu Nasional do Estadu nomos iha komisaun eventual nia laran. nes

Jornal Nacional

PN SEI LAMUDA LEI OJE 2016


Parlamentu Nasional (PN) sei lamuda difininasaun no kontiudu lei Orsamentu Jeral Estadu 2016 maske Prezidenti Republika (PR) Taur Matan Ruak veta tiha ona.

Membru Bankada Parlamentar CNRT, Carmelita Caetano Moniz, esklarese katak, Prezidenti Republika, PN, Governu ho Tribunais nudar orgaun soberania iha rai ida ne’e, ne’ebe ida-idak ninia kompetensia garante iha lei, maibe tenke tuir Konstituisaun.

Kona-ba PR veta OJE 2016, prezidenti Komisaun A PN ba asuntus Konstitusional, Administrasaun Publiku, Poder Lokal, Justisa no Anti Korrupsaun ne’e esklarese katak, PR uza veta politika ou veta konstitusionalidade kuandu iha lei ruma inkonstitusional, maibe kuandu PR atu veta pur inkonstutisionalidade, maka PR tenke husu haruka ba tribunal. Nune’e, se tribunal deklara dehan ida ne’e inkonstutisional entaun bazeia ba desisun Tribunal dehan katak lei ruma inklui lei orsamentu do estadu inkonstutisional entaun PR veta purinkonstutisionalidade.

Agora dau-daun ne’e PR veta politika ba lei OJE 2016,” hateten Deputada Carmelita Moniz ba jornalista iha PN, Kuarta (06/01/2016).

Deputada ne’e hatutan veta ne’e tamba Presidente hare buat balun ne’ebe sedauk los tanba ne’e PN liu husi bankada sira sei haree hodi halo konfirmasuan votus iha Sesta (8/1/2016).

Deputada Carmelita Moniz garante katak, PN sei la muda buat ruma hodi haruka fila fali ba PR no tuir Konstituisaun PR tenke promulga.

Wainhira husu kona ba karik presidente mantein nia posisaun no rezigna an deputada ne’e hatete se rezigna an ne’e buat ketak ida, se presidente halo rezigna an ne’e direitu PR nian laiha ema atu bandu, la iha lei ida atu bandu ema ida halo rezigna an ou desiminasun ba nia nia poder nebe iha, mas fiar katak PR sei tetu buat hirak ne’e ho diak.

“PR Taur Matan Ruak hanesan ema nebe luta nain, hau sente PR iha fuan no laran teb-tebes ba rai ida ne’e,” hateten Carmelita Moniz. Nes

Jornal Nacional

PN vs PR…!!!

Jornal Nacional - editorial

Loron hirak nee, publiku, li-liu deputadu sira iha parlamentu nasional, membru governu sira, partido politiku sira, sosiedade sivil, akademista sira debate namanas loos konaba veta politika Presidente Republika, Taur Matan Ruak ba Orsamentu Jeral Estadu 2016 nian.

OJE 2016 ho motante 1.5 billoens Dollar Amerikanu nee Presidente Republika veta tamba iha verba Infra-estruktura ba projetu Zona Ekonomia Espesial Sosial Merkadu (ZEESM) no projetu Tasi mane nebe boot nee konsidera sei lalori retornu efektivu.

Maske OJE nee bankada Partido Demokratiku fo ninia votus ba aprovasaun maibe ikus mai ba Partido Demokratiku mos apoia posizaun Presidente Republika hodi veta OJE nee. lahatene loos Partido Demokratiku ninia hakarak nee saida loos?

Ohin loron nee , orgaun sobernu rua, Parlamentu Nasional no Presidensia da Republika ida idak kdasar ba separasaun poderes, oragun soberani ida labele interefere kompetensia orgaun soberanu seluk nian.

Veta nebe Presidente Republika halo ba OJE 2016 nee kdasar ba konsitituisaun artigu 88 konaba promulgasaun no vetu ba diploma naran ida husi Parlamentu nasional bele promulga hanesan lei eh bele mos Prsediente Republika be e uza direitu vetu nian hodi husu apresiasaun foun ba lia tatoli nee ho fundamentu.

Presidente Republika uza ninia poder konstitusional hodi vete propsota lei Orsamentu jeral Estadu 2016 nee no mos Parlamento Nasional mos uza ninia kompetensia nudar oragun lejisladora mantein proposta lei nee.

Se orgaun sobernu ida idak mantein ninia posizasaun mak sei laiha soulsaun. Maibe haree ba artigu 88 Konstituisaun RDTL iha alenea 2o deskreve, “Maka Parlamentu Nasionál, iha prazu loron sianulu nia laran, konfirma karik votu tuir maioria absoluta Deputadu sira-nian, ne’ebé serbisu hela, Prezidente-Repúblika sei promulga diploma ida-ne’e, iha prazu loron 8 nia laran, hahú husi loron ne’ebé nia simu”.

Nee hatudu katak depois de Sexta feira mai, Parlamentu Nasional halo apresaisaun hodi kontinua vota maioria absoluta kata Orsamentu Jerel Estadu 2016 nee vota por unanimidade mak laiha dalan seluk ba Xefi Estadu atu la promulga.

Laos Parlamentu nasional mak obriga ka governu mak obriga Presidente Republika promulga lei nee maibe kadasar nee mai husi konstituisaun rasik. Konstituisaun mak fo dalan ba Presidente veta no Konstituisaun mak obriga Presidente republika promulga lei nee.

Maske ikus mai PN halo apresiasaun hodi lamuda kontiudu lei OJE nian nee hodi fali ba Presidente promulga mos, nee nudar lisaun aprendida ba orgaun soberanu, li-liu politiku nain sira. Pela primeira vez, Presidente Republika veta propsota lei Orsamentu Jeral Estadu nebe mai husi Parlamento Nasional. *

Ohin Ramos Horta Sai Sasin Iha Tribunal


DILI - Eis Presidenti Republika Jose Ramos Horta no eis xefi gabineti Ministra Finansas Jose Abilio ohin sei fo sira deklarasaun ba Tribunal Distrital Dili (TDD), hanesan testamunha ba arguida Emilia Pires.

Tuir agenda neebe marka ona, ohin tribunal sei rona deklarasaun husi sasin Ramos Horta no Jose Abilio neebe mak arola husi defesa arguida Emilia Pires iha loron 8 Janeiru 2016 tuku 9:00 dader, ba kazu Emilia Pires ho Madalena Hanjam kona ba sosa kama foun ba Hospital Nasional Guido Valedares (HNGV) iha tinan 2012 liu ba.

Hafoin julgamentu iha loron Sesta (11/12), iha Tribunal Distrital Dili, defesa husi arguida Emilia Pires, Advogadu Jose Pedro Camões hatoo pedidu ba tribunal katak, orariu atu rona sasin eis Presidenti da Republika Jose Ramos Horta iha loron nee, tanba ses husi loron nee labele ona tanba sasin nee sei halo viagem ba estrangeiru hodi kontinua halo serbisu iha neeba.

Ho pedidu neebe hatoo husi parte defesa, tribunal nomos Ministeriu Publiku konkorda ho data neebe mak temi ona. Nunee tribunal desidi kedas katak iha loron refere, iha parte dadersan tuku 09:30 otl sei rona deklarasaun husi sasin Ramos Horta no mos sasin Jose Abilio neebe uluk serbisu hamutuk ho arguida Emilia Pires.

Nunee tribunal mos hatete katak atu marka data sira tuir mai hodi rona tan sasin sira seluk neebe arola husi parte defesa maibe tribunal seidauk rona, depois loron (8/01/2016), depois rona tiha deklarasaun husi sasin nain rua nee mak foin bele hare fali data sira tuir mai. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (8/1/2016). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

Veta OJE 2016, PM: “Impaktu Makas Tebes”


DILI – Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo konsidera impaktu makas tebes ba TL wainhira Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2016, neebe governu aprejenta ba Prezidente Republika Taur Matan Ruak hetan veta.

Deklarasaun nee fo sai husi Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo, ba jornalista sira iha ninia servisu fatin Palacio do Governu Kinta (7/1).

Nee impaktu makas tanba lolos nee orsamentu aprova tiha ona no hahu semana ida nee nia prosesu implementasaun hahu ona mais komu seidauk iha promulgasaun klaru tenke hein fila fali reaprovasaun husi Parlamentu mak ita hare nia prosesu nee, mais atraja nee atraja duni liu-liu iha area bens servisu no prokeiju sira nee no inkuantu orsamentu seidauk aprovadu institusaun estadu sira labele bok buat ida,” dehan PM Rui.

Nia hatutan wainhira OJE 2016 seidauk hetan promulgasaun husi Prezidente Republika Taur Matan Ruak maka estadu bele utilija dua desimus nee katak osan neebe ekivalente ho fulan ida nian iha tinan kotuk, maibe nee so ba salariu finansimentu nomos bens servisu no capital menor no dezenvolvimentu sei labele bok.

Iha fatin ketak Deputada Bankada Fretilin Josefa Pereira hatete pasu neebe mak prezidente foti hodi veta OJE 2016 normal, tamba konstitusaun RDTL fo poder ba Prezidente Republika atu veta. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (8/1/2016). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

PM Rui: “Australia Lakohi Halo Negosiasaun Ho TL”


DILI – Pozisaun Timor Leste nian klaru katak kontinua buka dalan atu halo negosiu ho governu Australia, konaba fronteira martima maibe too oras nee Australia rasik kontinua mantein ninia pozisaun lakohi halo negosiasaun.

Deklarasaun nee fo sai husi Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo, ba jornalista sira iha ninia servisu fatin, Palacio do Governu, Kinta (7/1).

Durnte nee seidauk iha negosiasaun, pozisaun Timor hakarak atu loke fila fali negosiasaun ba fonteira martima, maibe Australia ninia pozisaun hatete dehan lakohi hodi mantein nafatin ho akordu neebe mak iha tia ona,” dehan PM Rui.

Nia hatutan maske Australia lakohi atu tur iha meja hodi diskute froneira martima ho Timor Leste, maibe governu Timor Leste kontinua buka dalan hodi hatoo nafatin pozisaun TL nian ba Australia hodi halo negosiasaun no hein katak iha fulan hirak nia laran governu Australia bele foti desijaun ruma hodi bele hahu halo diskusaun ho TL konaba fronteira maritime.

Iha fatin ketak tuir Vise Ministru Negosiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEK), Roberto Soares, mos hatete prosesu negosiasaun sei iha hela inisiu nia laran, konaba negosiasaun fronteira maritime entre pais 2 nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (8/1/2016). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

ASEAN Halo Avalisaun ba TL Kompleta Ona


DILI - Membru ASEAN halo avalisaun ba Timor Leste (TL), konaba siguransa, ekonomia, social kultura, kompleta ona, tamba nee hein rezultadu avalisaun hodi lori TL sai membru ASEAN.

Tuir Vice Ministru Negosiu Estranjeiru Roberto Soares katak ASEAN ema hotu hatene katak foin lalais 2015, molok termina ASEAN haruka ona peritus ida ikus liu, bolu dehan social kultura nia, hodi mai halo avalisaun ba TL nia protidaun.

Ida nee maka kompleta hotu ona ba pilar importante 3 hanesan politika no siguransa, ekonomia e sosail kultura, espera katak sira konklui ona avalisaun ba estudu Timor protidaun nee, iha tinan ida nee sira bele hamosu rezolusaun balun neebe maka bele hatudu ona konaba ASEAN nia seriadade atu lori Timor Leste sai membru ba ASEAN iha future,” hateten Roberto, ba STL, hafoin remata enkontru ho Embaixador Cina, iha Ministeru Negosiu Estranjeiru, Pantai Kelapa, Dili, Kinta (07/01/2016).

Reforsa nafatin kordensaun no komunikasaun ministerial, atraves Pontus fokais neebe maka estabelese tiha ona bazeia ba pilar importante 3, hein katak husi TL nia preparasaun hotu neebe maka halo bele konvense nafatin ASEAN sira katak TL seriu e konsistente iha ninia politika hodi kontribui ba dinamizasaun promove kopersaun politika siguransa, ekonomia, social kultura iha Sudes Aseatiku.

Tuir Vise Presidenti CCI-TL Joao Alves hatete atu tama membru ASEAN laos servisu makas, presiza skill ou kapasidade emprejariu sira neebe oras nee CCI-TL iha planu prioridade trenamentu kapasita emprejariu sira. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (8/1/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

PN Debate Mensazen PR Taur, PD Sei Hatama Rekerementu


DILI - Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN) hahu debate Mensazen Prezidente Republika Taur Matan Ruak ba Orsamentu Geral Estadu (OGE) 2016, neebe Prezidente veto politika.

Bazea ba Ajenda Lider Bankada parlamentar Deputadu Sira sei halao Debate mensazen Prezidente nian iha loron Sesta (08/01/2016), hodi fo Oportudande ba bankada CNRT, FRETILIN, PD no Frente Mudansa inkliu Governu hodi hatoo sira nia pozisaun ba Orsamentu nee.

Bazea ba proposta OGE 2016 orsamentu neebe aloka ba iha ZEESM Oecusse no atauro ho montante millaun 217,939, fundu infrastrutura inkliu despeza finansiada ba inprestimu millaun 393,768 kompara ho orsamentu ba ministeriu edukasaun millaun 100,613, ministeriu agrikultura no peskas 22,343 no ministeriu Saude millaun 42,387.

Tuir Vice Prezidente Parlamentu Nasional Adriano Nacimento katak desizaun Lider Bankada ajenda Aban (ohin red) ninian atu debate kona ba mensazen husi Prezidente Republika Neebe veta ba Orsamentu 2016.

Hau hanesan Preziddente Patidu Demokratiku atu informa PD iha rekerementu neebe sei hatama hodi husu atu loke fila fali debate hodi fo konsiderasaun ba Prezidente Republika ninia prekupasaun,” dehan Adriano ba Jornalista Kuarta (07/01/2015) iha PN.

Iha fatin hanesan Xefi Bankada CNRT Natalino dos Santos hatete Prezidente Veta orsamentu nee direitu no kompetensia Prezidente nian tuir konstitusaun, bazea artigu 88 maibe foin primeira ves akontese ho votus unanimidade neebe mak deputadu sira hetan veta.

Nunee mos Xefi Bankada FRETILIN Anceto Guterres hatete FRETILIN ninia pozisaun hatudu tiha ona iha debate generalidade no espesialidade too votasaun final global hotu FRETILIN vota afavor, FRETILIN sei defende diploma nee hodi halo konfirmasaun ba diploma. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (8/1/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae