sábado, 6 de janeiro de 2018

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV | Grupo Media Nacional

Bus Estrela Baku Fila, 1 Mate


THETIMOR-NEWS.com, DILI – Pasanjeiru mane ida (1) mate, seluk kanek todan no Kaman iha bus baku fila ne’ebe akontese iha dalan kurva Cacaolidun Aldeia Fuslam, Suku Bairo Pite, Postu Administrativu Dom Aleixo, Autoridade Munisipal Dili.

Bus ne’ebe hetan assidente trafegu ne’e ho naran Estrela bus ho diresaun Dili-Viqueque no numeru matrikula 36.727 TL.

Akontese iha maizemenus tuku 02.30 madrugada, Sabadu (06/01/2018), no evakuasaun ba pasanjeiru sira hetan kedan apoiu hosi komunidade ne’ebe hela besik iha fatin akontesementu ne’e. Bus refere halai mai hosi diresaun Surik Mas hodi tun ba Bairo Pite, maibe iha kurva Cacaolidun bus ne’e baku fila tamba halao ho velosidade as.

Tuir informasaun kondutor ba bus refere halai kedan hodi husik bus ne’ebe baku fila ona.

“Hau rona lian tarutu makas iha uma oin, hafoin sai hau hare bus ne’e baku fila ona no pasanjeiru balun tanis no hakilar husu ajuda,” dehan Domingos ba thetimor-news.com.

Komunidade balun konsege hasai pasanjeiru ida ne’ebe mate fatin tuur iha parte kotuk kuanan bus nian ne’ebe hanehan nia no hasai ran barak ona no hetan evakua ona hosi ambulancia ne’ebe to’o tarde iha fatin akontesementu.

Polisia tranzitu mos halo markasaun ona hodi sukat dalan iha fatin akontesementu hodi halo ezame nune’e bele hatene tamba saida asssidenti ne’e akontese.

Sedauk hatene lolos pasanjeiru nain hira mak iha laran, maibe iha fatin akontese hare’e avo feto ida ne’ebe tuur bilan hafoin sai hosi bus laran, no tiu ida ne’ebe tanis hakilar, no feto inan ida ne’ebe sai ho nia oan idade maizemenu tinan ida ho balun.

Labarik bebe ne’e hetan kanek iha parte ulun no konsege lori kedan ho nia familia ne’ebe too kedan fatin akontesementu.

Kondisaun bus refere vidru parte oin rahun no parte sorin kuanan. Bus refere ne’e mos tula besi no kalen naruk ne’ebe tula iha parte leten bus nian.

By: Evangelisto Santos | Editóra: Agida dos Santos

Imajen: Maski Komunidade Cacaolidun konsege hasai pasanjeiru mane 1 ne'ebe bus hanehan nia iha parte kotuk kuanan nian, pasanjeiru ne'e identifika ona mate fatin iha fatin bus baku fila. Photo: TTN / Evangelisto SANTOS

SAS Espera Investimentu Ba Resiklajen Lixu

DILI, (TATOLI) - Servisu Agua Saneamentu (SAS) Timor-Leste hein katak evita lixu sira butuk iha sidade Dili presiza tebes investimentu hosi kompañia privadu sira atu halo prosesamentu ba lixu ne’ebé konsentradu ona iha lixeiru Tibar.

“Sé kuandu kompañia ruma mak hanoin hodi investe signifika lisu iha Dili laran no iha ona Lixeiru Tibar sei la iha tanba iha valór ekonómiku,” Xefe Departamentu Saneamentu Munisípiu Dili, Domingos dos Santos Soriano haktuir iha nia servisu fatin Administrasaun Munisípiu Dili, foin lalais ne’e.

Nia esplika, iha 2013, Kompañia Hop Seller servisu hamutuk ho governu Singapura hodi investe iha Aqua maibé fulan tolu de’it kompañia monu tanba lixu hirak be esporta karun tebes, nune’e kompañia seluk ladauk investe to’o agora hodi rezulta aqua barak ne’ebé abandonadu iha Dili laran hodi hafo’er ambiente.

To’o ohin loron realidade hatudu seidauk iha kompañia ida atu investe kona-ba lixu mezmu Timor haree katak lixu iha valór ekonomia. La’ós ida ne’e de’it, dos, aqua no seluk tan bele resikla, no sai fali buat ruma ne’ebé ita uza fali

Basa durante ne’e lixu ne’ebé SAS rekolla kahur malu iha plástiku, surat tahan, besi no seluk tan hafoin lori ba Lixeiru Tibar no sai estragadu de’it, ema la aproveita hodi benefísiu sira nia an liuhosi valór ekonómiku.

“SAS nia servisu mak rekolle fo’er loroloron, maibé komunidade sira mak ladauk iha konxiénsia hodi kontribui ba ambiente moos, enkuantu diresaun SAS sempre halo sosializasaun ba komunidade sira maibé sira seidauk kontribui di’ak oinsá atu tau lixu iha nia fatin.”

Entretantu, Timor-Leste seidauk halo definisaun loloos kona-ba lixu orgániku no non-orgániku tanba la iha kompañia ida atu investe.


Jornalista: Zezito Silva | Editor: Manuel Pinto

Imajen: Xefe Departamentu Saneamento Munisípiu Dili, Domingos dos Santos Suriano.

Timor-Leste Hetan Kontaktu Kultura Liuhosi Kooperasaun Ho KOICA

DILI, (TATOLI) – Liuhosi kooperasaun entre Timor-Leste no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Korea (KOICA – Korea International Cooperation Agency), konsege hetan kontaktu kultura liuhosi formasaun ne’ebé fó ba funsionáriu husi Diresaun Nasionál Protokolu Komunikasaun Sosiál (DNPKS), Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) nian.

Diretór Jerál Kooperativu, Edgar Sequeira Martins, hateten MAE liuhosi DNPKS iha tinan kotuk liubá asina akordu ho KOICA atu halo kooperasaun hodi hasa’e koñesimentu no kapasidade funsionáriu, loloos remata iha novembru tinan kotuk maibé tanba atrazu iha servisu foin mak bele realiza seremónia entrega servisu ne’e.

“Durante interasaun tinan ida ho balun iha ona kontaktu entre kultura Timor-Leste no Korea ho tulun señor ne’ebé fahe ninia matenek kolega sira bele hetene liután kultura Korea no ba señor ne’e bele sai referénsia ba ninia kareira”, tenik ba jornalista sira iha edifísiu MAE, ohin.

Pessoál husi KOICA ne’ebé servisu voluntáriu durante tinan ida ho balun fó formasaun ba funsionáriu DNPKS iha área komunikasaun sosiál  no informátika, alende ne’e fó mós ekipamentu hanesan komputadór neen, laptop ida, kamera filmajen ida, meza lima no kadeira 10.

Edgar hatutan durante serbisu hamutuk identifika presiza tan apoiu ekipamentu balun no halo manutensaun ba edifísiu DNPKS. Alende ne’e iha bolsu estudu ba funsionáriu balun ba Korea no formasaun lubuk ida ne’ebé KOICA fornese ba MAE.

“Agradese no aproveita tebes ho apoiu sira ne’e, apoiu ne’e sei kontinua hodi reforsa relasaun entre MAE no KOICA”.

Iha fatin hanesan Country Director KOICA, Kyungmoo Jun, hatutan atu dezenvolve nasaun ida ne’e presiza governu ne’ebé di’ak, transparénsia no rekursu ne’ebé matenek no liuhosi kooperasaun ne’e espera katak MAE bele hala’o servisu di’ak liután no bele iha amizade di’ak ho KOICA.

Hodi dehan tan MAE hanesan ministériu importante husi ministériu seluk tanba bele hadi’a ekonomia iha nasaun Timor-Leste.

“Espera tinan sanulu mai Timor-Leste bele dezenvolve di’ak liután, karik presiza buat ruma ka informasaun ruma KOICA sei ajuda”. 

Jornalista: Julia Chatarina | Editora: Rita Almeida

Violasaun aumenta maka'as durante tempu festiva iha Angola

Iha loron-sesta ne'e, Ministru Interior Angola nian hatudu ona preokupasaun ho aumentu hosi kazu violasaun sira, ne'ebé vítima sira barak liu maka joven ho idade ki'ik sira, ne'ebé akontese durante kuadra festivu nian, ho total hosi kazu 35, liu kazu 25 duké iha tinan liubá.

Ângelo Veiga Tavares, governante angolano, ne'ebé halo abertura ba reuniaun hosi balansu ikus operasaun "Luvuvamo" nian, hodi garanti seguransa públika durante kuadra festivu nian, lamenta mós katak violasaun sira ne'e akontese liuliu iha família nia laran no entre ema koñesidu sira.

Tuir informasaun sira hosi polísia, iha períudu referidu rejista ona kazu violasaun hamutuk 35, liu kazu 25 kompara ho tinan 2016, ne'ebé kazu hamutuk 26 esklarese ona ho detensaun hamutuk 26.

Krimi sira akontese ona iha provínsia sira Luanda, Malanje, Cabinda, Lunda Sul, Cuanza Sul, Cuanza Norte, Bengo, Huambo, Moxico ho Huíla.

Hosi númeru total vítima sira, na'in 14 hanesan labarik ki'ik, entre tinan tolu ho tinan 17, no kazu sira ne'e halo hosi ema koñesidu sira (20) no hosi ema kriminozu sira (15).

SAPO TL ho Lusa

Turkia akuza EUA no Israel ba interferénsia iha Iraun ho Pakistaun

Iha loron-sesta ne'e, Prezidente turku, Recep Tayyip Erdogan, akuza ona Estadus Unidus ho Israel interfere iha asuntu internu sira Iraun nian, tanba iha loron barak nia laran mosu protestu sira hasoru rejimi, no mós Pakistaun.

"Laiha posibilidade atu konsidera justu katak nasaun balun, liuliu Estadus Unidus ho Israel, interfere iha asuntu internu sira iha Iraun ho Pakistaun", Erdogan hatete iha konferénsia imprensa ida, antes hahú viajen ba Fransa ne'ebé sei hahú vizita ofisial ida iha loron-sesta ne'e.

"Ne'e sei hamosu ema sira kontra ema sira seluk iha nasaun sira ne'e", nia hatutan.

Prezidente turku la espesifika kona-ba situasaun iha Pakistaun ne'ebé maka nia refere, maibé temi nasaun ne'e liutiha loron balun hafoin Prezidente norte-amerikanu, Donald Trump, ameasa atu suspende ajuda ba Pakistaun tanba konsidera katak autoridade sira ladún sufisiente halo kombate hasoru terorizmu.

Erdogan temi ona Irake, Síria, Ejiptu, Líbia, Palestina, Tunízia, Sudaun ho Xade hodi afirma katak "akontese daudaun jogu" iha nasaun balun, "sira hotu hanesan musulmanu".

"Sira foti daudaun medida sira hodi bele hetan rikusoin sira hosi nasaun sira ne'e nia rai laran", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa

Portugal e França vão reforçar cooperação entre a Francofonia e a CPLP

Portugal vai integrar a Organização Internacional da Francofonia, por proposta de França, que passará também a fazer parte da Comunidade de Países de Língua Portuguesa (CPLP), anunciaram ontem em Lisboa os chefes das diplomacias dos dois países.

"A diversidade linguística é uma riqueza [...] E, portanto, um trabalho conjunto no sentido de potenciar a influência global de outras línguas europeias [...] é um trabalho do maior interesse para Portugal", explicou à imprensa o ministro dos Negócios Estrangeiros português, Augusto Santos Silva, após o encontro que manteve em Lisboa com o homólogo francês, Jean-Yves Le Drian.

Le Drian, que interveio ontem no Seminário Diplomático, apontou a "tradição francófona em Portugal" e "a importância atribuída historicamente à língua francesa no ensino português", a par do "lugar importante" atribuído à língua portuguesa em França, como fatores que fazem com que pareça "paradoxal que Portugal esteja ausente da Organização Internacional da Francofonia e, da mesma forma, França não esteja presente na CPLP".

"É um assunto em relação ao qual decidimos fazer progressos para que as nossas organizações nos recebam de forma cruzada, porque não são apenas organizações de defesa da língua, mas que levam a diferentes continentes os nossos valores, os nossos princípios de diálogo, de cooperação e de solidariedade que e constituem um instrumento diplomático de primeira linha", disse o ministro da Europa e dos Negócios Estrangeiros francês.

"O compromisso dos nossos países com a democracia, a paz e a liberdade, para a construção de um mundo mais equilibrado, deve passar, nomeadamente, por ações determinadas nos fóruns multilaterais em favor do multilateralismo", acrescentou Le Drian, referindo o continuado apoio de Paris ao "exercício da imensa tarefa que tem em mãos" o secretário-geral da ONU, António Guterres.

"Disse-lhe que agradeceria bastante essa integração", contou Santos Silva à imprensa.

"Já trabalhando num lado prático, na cooperação entre o Institut Français e o Instituto Camões [...] temos todo o interesse em trabalhar também com os franceses. Porque a diversidade é uma riqueza e a diversidade linguística é uma riqueza por maioria de razão", disse o ministro português.

SAPO TL Lusa

Coreia do Norte vai "provavelmente participar" nos Jogos Olímpicos de inverno

Pequim, 06 jan (Lusa) - A Coreia do Norte vai "provavelmente" participar nos Jogos Olímpicos de inverno, que este ano decorrem na Coreia do Sul, disse o representante norte-coreano no Comité Olímpico Internacional, segundo a agência de notícias japonesa.

A Coreia do Norte "provavelmente participará", disse Chang Ung aos jornalistas durante uma escala no aeroporto de Pequim, um dia depois de o país te aceite a proposta sul-coreana de conversações na próxima terça-feira, anunciou o Ministério para a Unificação da Coreia do Sul, responsável pelas relações entre os dois países.

"A Coreia do Norte enviou uma mensagem esta manhã [de sexta-feira] a indicar que aceitava a proposta de conversações a 09 de janeiro, feita pelo Sul", declarou um responsável do Ministério.

O encontro vai realizar-se em Panmunjom, aldeia na fronteira entre os dois vizinhos, onde foi assinado o armistício da Guerra da Coreia (1950-53).

O porta-voz do Ministério para a Unificação, Baek Tae-hyun, disse aos jornalistas que estas conversações seriam sobre os Jogos Olímpicos de inverno em PyeongChang, que decorrem entre 09 e 25 de fevereiro, e sobre "a questão da melhoria das relações intercoreanas".

O diálogo surgiu após dois anos de deterioração das relações bilaterais. Neste período, a Coreia do Norte realizou três testes nucleares e multiplicou os ensaios de mísseis.

Na segunda-feira, o líder norte-coreano, Kim Jong-un, aproveitou a mensagem de Ano Novo para comunicar que o país atingiu o seu objetivo militar de ter capacidade para ameaçar com as armas nucleares todo o território continental dos Estados Unidos.

No mesmo discurso, Kim estendeu a mão ao Sul, ao afirmar que Norte e Sul deviam reunir-se para debater e negociar a presença de uma delegação norte-coreana em PyeongChang.

Em resposta, Seul propôs a realização de conversações de alto nível, a 09 de janeiro, em Panmunjom, na primeira proposta do género desde 2015. Na quarta-feira, as duas Coreias reabriram a ligação telefónica, cortada desde 2016.

Já na quinta-feira à noite, Washington e Seul concordaram em adiar os exercícios militares conjuntos previstos durante os Jogos Olímpicos.

MBA (EJ) // MBA

LERE: Diak liu fo ba Maioria mak ukun para lalika iha problema


(viola konstituisaun artigi 146 no saida los maka General ninia intensaun ho ida ne’e)

Husi: Alberto Soares Menezes* | opiniaun

Tuir Ami nia hare primeiru General ninia intensaun lolos maka, komesa atu halo ona kampanha eleitoral ba povo Timor-Leste katak iha eleisaun mai tenke fo de’it ona ba Fretilin para bele hetan maioria atu nune’e lalika koliga tun koliga sae. Maibe senhor general mos labele haluha katak F-FDTL labele iha opiniaun politika sira hanesan ne’e tamba tuir konstituisaun artigu 146 numeru 3 nebe dehan nune’e FALINTIL-FDTL labele iha partidu polítiku no rona de’it ba órgaun soberanu kompetente sira, tuir Lei-Inan no lei, no sira labele halo intervensaun polítiku naran ida.

Ho ida ne’e ami nia hanoin katak senhor general bele hanesan fo sugestaun de’it ba povu Timor-Leste mesmu assim halo ona intervensaun ba politika ne’ebe agora dadaun la’o iha rai laran. Senhor general wainhira hakarak ko’alia politika tenki sai husi kargu general atu nune’e bele tama iha vida politika hanesan general Taur Matan Ruak ne’ebe halo ona antes iha 2011.

Nune’e mensagem general ninia ne’e refleta posibilidade rua:

Ema hotu-hotu sei hanoin katak General suporta ona AMP, ne’ebe durante ne’e ema bolu dehan maioria. Ne’eduni wainhira general ninia deklarasaun hanesan ne’e entaun provoka ema nia hanoin atu la’o ba ne’eba no hanesan ami koalia ona katak general ne’e labele interven iha politika tamba kaer kro’at nasaun nian.

Iha fatin seluk mos Ema hotu hatene katak general ninia esposa oras ne’e dadaun hanesan deputada Fretilin ida iha PN ho ida ne’e wainhira atu sugere ba povu katak di’ak liu fo de’it maioria ba partidu ida ne’e hatudu katak general halo ona kampanha eleitoral afavor ba Fretilin ne’ebe lidera governu ho minoria. Ida ne’e hatudu ona violasaun ba dever imparsialidade no prinsipiu apartidariu ba membru F-FDTL no PNTL Timor nian.

Ho ida ne’e mi nia sugestaun de’it katak ba oin wainhira jornalista sira husu Senhor general ninia statement kualquer konaba assunto politiku diak liu liga fali ba asunto seluk tamba nune’e bele assegura kredibilidade no imparsialidade F-FDTL nian iha pais ida ne’e.

*Alberto Soares Menezes
Maloa, Ailok Laran Dili, Timor-Leste

FRETILIN Laiha Rajaun Alkatiri Demite Husi PM

DILI – Bankada FRETILIN iha uma fukun Parlamentu Nasional deklara katak, laiha rajaun Primeiru Ministru Mari Alkatiri demite aan husi ninia kargu, tanba laos Xefi Governu nia sala, maibe oposizaun maka lakoi kopera hodi servisu hamutuk.

Xefi bankada FRETILIN Francisco Miranda Branco hateten, Primeiru Ministru Mari Alkatiri demite aan nee rajaun saida, laiha rajaun ida, problema oposizaun maka kria kondisaun atu Estadu ida nee lafunsiona ho normalmente, no sira oposizaun kontinua halo peturbasaun iha Parlamentu Nasional.

Laos Xefi Governu nia sala, Xefi Governu lasala buat ida neebe laiha rajaun ita nia Primeiru Ministru rejigna aan husi nia kargu,” dehan deputadu Branco, ba STL, iha sala bankada Fretilin, Sesta (05/01/2018).

Oposizaun tuir deputadu Branco katak, lakopera no hanoin iha numeru ida boot atu hatun deit, maibe Estadu nee nia funsionamentu laos hanesan nee. Tanba estadu nia funsionamentu tenke iha koperasaun ba interse neebe jeral nian uluk, depois maka kestaun politika rejolbe, laos deit oposizaun kadeira 35 hakarak hatun malu deit.

Reprezentante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasional husi bankada FRETILIN nee haktuir tan katak, Ba iha konstituisaun kuandu Primeiru Ministru labele ejerse ona nia funsaun bainhira Primeiru Ministru iha asidente ruma mate bele akontese ida nee, maibe buat hotu hotu lao normal hela, makina de Estadu funsiona nafatin.

Iha fatin hanesan Prezidente Partidu PD Mariano Assanami Sabino hateten, Labele husik hela rai ida Governu lalao, maibe Governu tenke lao, tanba nee maka Governasaun nee Prezidente Republika maka fotomada de pose no kontituisaun fo dalan deit so PR maka bele halo buat ruma. 

Carme Ximenes/Maria Lay | Suara Timor Lorosae

Programa anotadu la bele diskuti iha plenaria


Primeiru Ministru (PM), Mari Alkatiri, bele uza audensia publiku iha Centro Convenções Dili (CCD) ho Salaun Delta Nova  atu esplika programa Governu nian ne’ebe hanaran anotasaun.

Jurista Timor oan, Manuel Tilman, afirma katak, plenaria Parlamentu Nasional (PN) nian atu diskuti programa Governu, la’os atu esplika programa anotasaun ba deputadu sira.

“Buat ida anotasaun ne’e laiha, Konstituisaun koalia programa Governu, la’os programa anotadu, simplikadu ka aplikadu ka saída ne’e iha konstitusaun lahateten. Ne’e duni Dr. Mari hakarak halo filosofia, atu ba fo esplikasaun faculdade de dereito iha UNTL, ka fo konferensia boot ida ba nasaun hodi esplika saída maka programa Governu bele uja Merkadu lama no Delta Nova, maibe labele aproveita fali plenária Parlamentu Nacional, atu fo esplikasaun ida intelectual kona ba programa Governu labele, hau nia opiniaun labale, Primeiru Ministru bele uja merkadu lama,” hateten Manuel Tilman ba GMN iha Dili Kinta (04/01/2018).

Manuel Tilman dehan, plenaria PN atu halo desizaun politika, fiskaliza ejekusaun Orsamentu Jeral do Estado, no aprova Orsamentu Jeral do Estado, maibe atu esplika fali programa anotadu, no hanorin fali deputado sira atu aprende programa Governu ne’e labele uza plenária.

Antes ne’e liu husi programa grande entrevista ne’ebe realiza iha estúdio GMN-TV, Bebora, Dili, foin lalais, Primeiru Minsitru, Mari Alkatiri dehan katak, segundu programa ne’ebe Governu sei lori fali ba PN ne’e hanaran anotasaun no sei la halo esplikasaun, maibe atu esplika deit ba deputdo sira. mia

GMN TV | Grupo Média Nacional

Funsionáriu 258 Termina Kontratu Tanba Laiha Orsamentu

DILI, (TATOLI) – Funsionáriu kazuál hamutuk 285 ne’ebé hala’o knaar iha Sekretáriu Estadu Juventude no Traballu (SEJT) remata ona kontratu iha loron 31 dezembru 2017 no razaun la kontinua serbisu tanba orsamentu 2018 seidauk aprova, bainhira aprova mak sei loke oportunidade no fó prioridade ba sira, se diresaun balun presiza.

SEJT, Nívio Leite Magalhães, hatete SEJT seidauk hapara kontratu funsionáriu kontratadu sira ne’e tanba dehan hapara signifika kontratu válidu hela mak husu atu labele serbisu, maibé karik iha kazuál sira mak nia kontratu hapara maka hato’o ba iha SEJT.

“SEJT seidauk hapara kontratu funsionáriu kazuál sira hamutuk 285, bainhira hapara kontratu signifika kontratu válidu hela, ema hala’o serbisu mak ita husu nia atu para, ida ne’e maka hapara, maibé realidade funsionáriu 258 remata ona sira-nia kontratu iha dia 31 dezembru  2017”, katak Nívio iha Kaikoli, ohin.

Tuir dokumentu ne’ebé iha katak serbisu na’in sira ne’e hahú kontratu iha loron 1 jullu no remata iha 31 dezembru 2017.

“Sira funsionáriu kontratadu, atu kontinua tanba osan ne’e foti husi bens e serviços no balun husi item 705, professional services, tenke iha osan ida ba selu sira-nia saláriu. Agora, atu selu sira-nia saláriu ne’e tenke mai husi orsamentu jerál. Daudaun SEJT no Governu nia orsamentu jerál 2018 seidauk iha, tanba ne’e mak ha’u hatete ba sira iha 31 dezembru bainhira remata kontratu sira labele mai kontinua serbisu lai tanba laiha saláriu, atu nune’e fó oportunidade ba sira mós buka serbisu iha fatin seluk”.

Atu kontinua fó serbisu ba ema na’in-285, maibé SEJT lakohi foti risku se orsamentu laiha atu selu sira.

“Iha kontratu ida-idak, ita bele verifika, ha’u mós husu ema sira ne’ebé kestiona kona-ba desizaun ida ne’e atubele mai verifika direta tanba iha sira-nia kontratu no kontinuasaun ne’e tenke bazeia ba orsamentu no nesesidade iha diresaun. Ko’alia nesesidade diresaun ne’e tanba ita kontrata ema ida tanba diresaun ne’e presiza atu hala’o serbisu,  pozisaun ida la’ós oportunidade atu serbisu de’it, maibé mai tenke kontribui buat ruma tuir deskrisaun serbisu ne’ebé iha”.

SEJT rona mós katak iha kazuál balun ne’ebé serbisu ona durante tinan 10 resin. “Ha’u mós hakfodak tanba sá kontratadu ida bele serbisu to’o tinan 10 resin no durante ne’e iha 2011 iha konversaun, tanba sá sira lahola parte iha ne’e no tinan-tinan serbisu nafatin hanesan kazuál, ha’u buka komprende didi’ak ida ne’e. Ha’u bolu ona diretór rekursu umanu atu haree ida ne’e rona razaun saida sei hanesan kazuál”.

Tanba ne’e Nívio husu atu halo mapeamentu pesoál hodi haree nesesidade kada diresaun tanba iha diresaun balun funsionáriu barak liután diresaun seluk, nune’e daudaun halo hela orgánika SEJT nian sobre ida ne’e.

Kona-ba funsionáriu sira ne’ebé remata ona kontratu no lakontinua no instituisaun ida ne’e ko’alia kona-ba traballu nian, Nívio hatán SEJT  sei lao kontribui ba dezempregu, maibé atu hamenus dezempregu, se iha opsaun seluk bainhira orsamentu mak aprovadu desizaun sei lakontinua serbisu ne’e sei haree fali mas kestaun mak orsamentu.

“Ha’u iha ona kontratu no deskrisaun serbisu kada funsionáriu hotu atubele komprende di’ak tanba kontratadu nia situasaun lahanesan permanente. Kazuál tuir regra bainhira ita presiza ema ne’e atu halo buat ruma tanba ita-nia forsa traballu atuál lato’o. Tanba ne’e estuda hela sira-nia deskrisaun serbisu ho ida ne’e iha futuru desizaun balun foti tenke tuir nesesidade ne’ebé iha”.

SEJT iha funsionáriu permanente hamutuk 224 no kontratadu ne’ebé termina ona kontratu mak 258.

Funsionáriu kontratadu, Augusto Saores, la satisfás ho desizaun husi SEJT nian tanba ne’e ezize atu halo klarifikasaun kona-ba sira-nia terminasaun ba kontratu ho razaun tanba osan laiha maibé durante ne’e sira kontribui ona ba instituisaun ida ne’e.

“Ami halo konfirmasaun ho Parlamentu Nasionál sira deklara mai ami orsamentu ba ita-boot sira iha hela tanba sá mak ministériu bele hapara ita-boot sira. Bloku AMP esklarese katak orsamentu ba funsionáriu kontratu no en jerál orsamentu duodésimu iha hela, se bele sustenta funsionáriu ba to’o fulan rua (janeiru-fevereiru). Soké polítika ne’ebé ami enfrenta maka nia hapara de’it bazeia ba lista kontratu ne’ebé ami iha”.

Funsionáriu ne’ebé hala’o serbisu durante tina haat ne’e hatutan tanba polítika ne’ebé ladún transparente mak sira enfrenta problema ida ne’e.

“Ami la ezize osan, ami mai tanba vontade serbisu ba rai ida ne’e, hakarak kontribui matenek balun iha instituisaun ida ne’e bele avansa ba oin. Ami sei lapara no hamriik firme hodi husu direitu no responsabilidade”.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: 1 - SEJT, Nívio Leite Magalhães. oto / Egas Cristóvão | 2 - Funsionáriu kontratadu, Augusto Saores.

Horta: Se Iha Fronteira Maritima Permanente, Maibe La Denzenvolve Greater Sunrise, Ekonomia La Muda


Ministro de Estado e Conselheiro para Seguransa Nasional, Dr. Jose Ramos Horta ba jornalista sira iha palacio prezidensia informa kona ba progresu negosiasaun maritime.

Horta hateten katak liga ho progresu fronteira maritime, ne’ebe mak responsabiliza hosi Ministro Adjunto do Premeiru Minstru para a Delimitaçao de Fronteiras ba Asumtu Fronteira Maritima, ne’ebe assume hosi Hermenegildo Augosto Cabral Pereira katak povu hatene ona nutisia ne’ebe sai ona fulan kotuk liu ba, kona ba iha ona akordu prinsipiu maske akordu formal sedauk asina, maibe akordu iha ona ba fronteira maritime.

Australia simu prinsipiu reklamasaun Timor nian ba linha mediana iha fronteira maritime permanente, mais falta resolve asumtu boot ida konaba dezenvolvimentu Tasi Timor, dezenvolvimentu greater sunrise, ne’e mak senhor Xanana Gusmao sei kontinua halo esforsu iha liur ho parseiru oin-oin, inkluindu parseiro investedor sira, hodi hare modelnu saida mak diak atu dezenvolve greater sunrise, tanba se ita iha fronteira maritime permanente maibe la konsege dezenvolve greater sun rise, ne’e ita bele orgullu ho fronteira maritime maibe ita nia ekonomia nafatin. Bayundan maran, greater sunrise la dezenvolve ita konsilida ita nia soberania tanba hetan fronteira martima maibe osan la tama. Osan so bele tama bainhira ita hetan parseiru internasional, ne’ebe ho capital investimentu boot Billioens dolar, ho teknologia ne’ebe boot e que fiar Timor-Leste, no hateten ami prontu atu investe iha greater sun rise no desizaun ne’e sedauk halo, tanba ne’e mak maun Xanana sei iha liur hodi buka dalan. Ami hatete ona prosesu kona ba dezenvolvimentu greater sun rise, ne’ebe Xanana Gusmao ho nia team desidi no ida ne’e diak, governu sei apoiu, ida ne’e importante e urjente”, hateten Horta.

Horta esklarese liutan katak laos fasil atu halo investimentu foun ba mina no gas tanba enerjia renovavel iha mundu kadaves aumenta.

Horta halo ezemplu katak iha nasaun Norwegia 60% kareta ne’ebe lao iha Norwegia, agora la uza mina ona, uza deit eletrisidade ou gas, maske Norwegia produtor mina ne’ebe boot tebes maibe sira hahu ona alternative seluk. Uniaun Europa nia politika iha future lakohi tan atu importa tan mina, ida ne’e signifika folin mina sei tun.

Ba TAFARA.TL Horta hateten ho situasaun ne’ebe komesa implementa ona iha nasaun seluk, ho nune’e ba Timor-Leste importante tebes hodi dezenvolve seitor agrikultura no turismo.

“Iha tinan 10 nia laran ne’e lolos governu devia apoia ona makas iha seitor agrikultura. Ohin loron Timor-Leste devia 100% auto sufisiente agrikultura, afinal ita sei importa buat hotu. Portantu tenke hare buat ne’ebe lao salah iha kotuk, para ba oin ne’e dezenvolve agrikultura, peskas, florestas, turismo”, hateten Horta.

Zevonia Vieira | Tafara.TL | Imajen: Zevonia Vieira

PR Lu-Olo Kontinua Buka Dalan Rezolve Problema Politiku Iha TL

THETIMOR-NEWS.com, DILI – Dadauk ne’e situasaun Politiku iha Timor – Leste lao la dun normal hahu husi formasaun VII Governu Konstitusional to ohin loron. Tanba ne’e tuir lei so Prezidente Republika (PR) Francisco Guterres Lu-Olo deit mak bele foti dezisaun hodi hakalma no rezolve problema politiku ne’ebe akontese hela.

Maski politiku iha nasaun ne’e, lao la estabil maibe populasaun iha Timor –  Leste hatudu maturidade ne’ebe diak hodi  kontribui ba esbabilidade iha nasaun.

Nune’e, ministru Estadu konsellero Defeza no Seguransa Jose Ramos Horta hatete, PR Lu-Olo kontinua akompaina situasaun Politika nune’e la  kleur  tan sei konsulta ho lider hotu hodi foti dezisaun ba problema politiku ne’ebe agora daudaun iha.

“Solusaun ne’ebe mak PR sei foti iha rua ou tolu, ida mak, bankada sira iha Parlamentu Nasional (PN) fo kolaborasaun ba governu ida ne’e hodi bele hahu implementa programa ne’ebe durante ne’e promote ba povu, segundu bele mos governu seluk ida  ho inkluzaun maibe nafatin FRETILIN mak lidera tanba nia mak partidu mais votadu, se rua ne’e la liu ikus liu mak Eleisaun Antesipada,” dehan Horta ba Jornalista sira hafoin remata Sorumutu ho PR Lu-Olo iha Palasiu Prezidensial Bairo-Pite Dili, Sexta (05/01/2018).

Lider Jerasaun tuan ne’e esplika, bainhira mosu Eleisaun Antesipada ne’e normal tanba mundu nasaun barak mak akontese ona no iha rai balun eleisaun mosu to dala tolu tutuir malu.

Tuir nia agora daudaun PR Lu-Olo sei sukat buat hotu ho didiak hafoin foti dezisaun ba problema politiku ne’ebe agora daudaun iha.

“PR iha mi nia koalia nia la  hatete bah au dezisaun saida mak nia sei foti maibe nia rai iha nia ulun, hodi halo konsultas atu rona oponiaun hotu maibe dezisaun uniku so PR  mak bele foti,” Premiadu Novel da Paz ne’e.

Hare ba opiniaun husi lider jerasaun tuan, Igreja katoliku iha Timor – Leste no Sosiedade Sivil sira nia importante fiar katak antes PR atu hola dezisaun sei rona uluk opiniaun husi parte hirak ne’e.

Nune’e, oras ne’e daudaun publiku barak komesa ona interpreta, PR Lu-Olo sei foti dezisaun ba Eleisaun Antesipada maski, dadauk ne’e PR seidauk hanoin atu foti dezisaun no nia parte sei buka nafatin hodi kordena ho parte hotu hafoin desidi.

By: Hortencio Sanches | Editór: Agida dos Santos | The Timor News

Imajen: PR Lu-Olo kaer lima ho Ministro Estadu Konselleru Defeza no Seguransa Jose Ramos Horta. Media PR