quarta-feira, 5 de abril de 2017

Parpol Barak Laiha Ideologia

DILI (TATOLI) — Prezensa partidu politiku (parpol) iha Timor-Leste dadauk ne’e, hosi oklu eis Partidu Social Democratiku (PSD), Eng. Mario Viegas Carrascalão barak mak laiha ideologia no balun lahatene tan nia ideologia.

Ho nune’e eis politikus jerasaun 975 ne’e husu ba parpol ne’ebé dadauk ne’e ejiste iha Timor-Leste atu esplika lolos sira nia idiologia iha pra eleisaun lejislativu (parlametar) periodu 2017-2022.

Parpol sira tenki halo esplikasaun tanba Fundador PSD ne’e observa katak, ohin loron iha Timor-Leste akontese mistura entre idiologia.

“Partidu balun apesar dehan katak sira Sosiál Demokrata apoia fali partidu liberal sira. Balun fali dehan sira eskerda, maibé servisu hamutuk ho extrima direita sira. Balun nian independentista, maibe servisu hamutuk ho otonomista sira,” Mario Viegas Carrascalão haktuir ba Agensia Noticioza Timor-Leste TATOLI via email, Kuarta (05/04/2017).

Bamboo Bele Dezemvolve Area Turizmu

LIQUISA (TATOLI) – Produsaun bamboo ho nia funsaun barak, bele dezemvolve mos area turizmu iha Timor-Leste.

Ministru Estadu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MEKAE) no Ministru Agrikultura no Peskas (MAP), Estanislau da Silva hateten, bamboo iha potensialidade ne’ebé diak tebes iha futuru ba merkadu rai laran no rai liur.

“Kuda bamboo bele hametin rai, bele halo aikabelak, ba mobiliáriu, hodi dada bee, halo biti, halo uma no buat seluk tan. Bamboo mós bele dezenvolve área turizmu tamba ita bele uza hodi halo artezenatu no ita bele faan iha rai laran no rai liur,” dehan Ministru Estanilau ba jornalista sira iha ambitu inagurasaun sentru prosesamentu institutu bamboo no lansamentu website institutu bamboo iha aldéia Hatu-Nau, Tibar, Liquisa.

Governante ne’e dehan, Timor-Leste iha Bamboo ho kualidade diak, uluk wainhira haruka halo teste iha Fransa hatudu katak bamboo isin ne’e diak tebes.

Tuir nia, wainhira halo atividade hanesan, diversifika ekonomia no fó mós empregu ba populasaun ne’ebé moris iha área rurais no fó mós oportunidade ba tos nain sira, alende hetan rendementu husi modo ne’ebé sira iha, hetan mós rendimentu husi bamboo ne’e. (Jornalista: Julia Chatarina / Editor: Gantry Meilana)

Foto: Inagurasaun sentru prosesamentu institutu bamboo no lansamentu website institutu bamboo iha aldéia Hatu-Nau, Kuarta (5/4). Foto TATOLI: Julio da Costa

CNRT Sai Opozisaun, Orientasaun Xanana

DILI – Prezidente Partidu Kongresu Nasional Timorense (CNRT), Kay Rala Xanana Gusmão fo ona orientasaun ba estrutura nasional too iha baze sira katak, iha Eleisaun Parlamentar (Elpar) mak lamanan kadeira 33, sei sai opozisaun iha PN.

Tuir Deputadu husi Bankada CNRT, Agostinho Lay hatete katak, desizaun ida nee deskuti ona iha estrtutura partidu CNRT nia laran, maibe seidauk foti desizaun formal.

Ami deskuti desizaun ida nee formalmente seidauk maibe, husi prezidente partidu informa ona I ami aseita katak se nafatin 32, ami nafatin iha opozisaun,” dehan Deputadu Bankada CNRT, Agostinho ba STL iha uma fukun PN-Dili, Kuarta (05/04/2017).

Emilia Pires Simu Pensaun Vitalisa Kontra Konstituisaun

DILI - Sosiedade sivil preokupa tebes ho politika orgaun estadu sira nian liu-liu Parlamentu Nasional (PN) no mos Governu atu fo Pensaun Vitalisia (PV) ba, Eis Ministra Finansas (MF), Emilia Pires neebe sai arguida tanba partisipasaun ekonomia i negosiu.

Tuir Reprezentante Programa Oficer AJAR (Asia Justice And Right), Inocencio Xavier hatete katak, foin dadauk Emilia Pires deklara nia-an laos sidadaun Timor Leste tanba sa mak nia bele hetan pensaun vitalisia, ida nee kontra konstituisaun artigu 3 sidadania nian.

Emilia Pires simu pensaun vitalisia nee kontra konstituisaun sidadaun, tanba nia laos sidadaun Timor, nia sidadaun Portugal,” dehan Reprezentante Programa Oficer AJAR, Inocencio ba STL iha nia knar fatin, Farol-Dili, Kuarta (05/04/2017).

HUSI TRUMP IHA EUA NO BREXIT BA POVU REINU UNIDUS… – opiniaun iha Rádio Liberdade

HUSI TRUMP IHA EUA NO BREXIT BA POVU REINU UNIDUS TO LUIS TILMAN IHA TIMOR LESTE KOMUNIKASUAN POLITIKA NEBE REALISTIKU SEI LORI VITORIA INSERTEZA


Radio Liberdade Online - Opiniaun ne'e ninia kontiudu tomak responsavel husi hakerek nain no instituisaun. Redasaun fo espasu menu ne'e hodi ejerse ema no instituisoens nia hanoin no ideias konaba asuntu ruma ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste.

Mundu admiradu!. Ida ne’e mak sai debates iha fatin hotu hotu wainhira Trump hetan vitoria hodi sai Presidente Estadus Unidos Amerika (EUA) husi ninia  konkorrentes Hillary Clinton.

Imagina tok Donald Trump nebe laos mai husi eleite polítikus sira, laiha filiasaun polítika nebe klara tamba dalaruma fo mos ninia  kontribuísaun  fundos ba kampanha polítika husi partidu demokrata no republikanu, bele fo derrota ba Hillary Clinton nebe kunhesidus tebes iha mundu no mos iha influência nebe boot iha partido Demokratas. Hillary Clinton, eis primeira dama husi presidente  Bill Clinton (1992 - 2000) eis-senador husi Nova Iorque (2002 - 2008), eis-ministra estrangeiros 2008 – 2012 tengki simu ninia derota nebe nia rasik nungka bele espera bele akontese iha eleisaun 2016.

DILI INTERNACIONAL JAZZFEST

SAPO TL - Sapo Haksolok

Grasa husi Difisiensia

DALA­BARAK defisiensia halo ema balun susar atu simu realidade, sente an la vale, no balun haree sira ho matan­sorin de’it. Maibé, ba sira ne’ebé konsege ultrapasa difikuldade ne’ebé iha, defisiensia mós bele lori grasa ba sira.

Karik ida ne’e mak akontese ba Madalena da Costa (27). Ema lubuk karik koñese ona see mak Madalena. Nia nudar defisiente ida ne’ebé durante ne’e nia oin sempre mosu iha media sosial no media nasionál balun.

Dezde kiik, feto­ran ne’ebé babain bolu ho naran badak Amada ne’e enfrenta ona situasaun defisil. Nia kondisaun fiziku la kompletu. Nia ain laiha no liman­fuan balun mós laiha. Kondisaun ne’e halo ninia familia preokupa, liliu hanoin ba futuru, bainhira Mada sai ona feto­ran.

“Bainhira ha’u moris, ha’u nia familia triste. Balun dehan sei kiik ne’e di’ak, maibé boot ne’e oinsa?,” dehan Amada iha dadalia ho jornalista jornál INDEPENDETE, foin lalais.

Rezultadu Investigasaun Ikan Tubaraun sei Sekretu

DILI: Prosesu investigasaun ba kazu kompañia xineza kaer ikan tubaraun tonelada 43 iha tasi mane, remata ona, maibé Governu sei konsidera ‘sekretu’. Finalidade inkéritu seidauk bele fó sai ba públiku tanba konfidensialidade Estadu.

“Progresu investigasaun ba kompañia Hong Long ne’ebé kaer ikan tubaraun iha tasi mane, buat ida ne’e konfidensiál Estadu, imi labele hatene”, dehan Ministru Agrikultura no Peska, Estanilau Aleixo da Silva, iha Palasiu Governu, horisehik.

Prosesu investigasaun ba kazu ne’e remata ona no hasoru ho Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo, Estanislao Reforsa, agora daudaun sira grupu investigasaun halo hotu ona investigasaun no hasoru malu ona Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo, depois tempu ida mak sei fó ninia rezultadu.

Nia esplika, kona­ba sansaun sira ne’e depois mak governu fó sai tanba sei presiza haree relatóriu hirak ne’e didi'ak.

“Buat ne’e tenke haree didi’ak tanba ne’e interese Estadu, Nasaun ninian. Portantu tenke hala’o ho didi’ak, ha’u lakohi halo sensasaun”, tenik nia.

Kompañia xineza ne’e sei kontinua sira nia atividade kaer ikan, nune’e tubaraun sira ne’ebé foin daudauk kaer sei kontinua rai hela iha ró laran, hein to’o rezultadu Konsellu Ministru sai mak foin deside atu fa’an ka oinsá.

Domingos da Costa – Jornal Independente

Foto: Ikan Tubaraun

Partisipasaun Deputadu Hahú Menus iha Plenária

DILI, (TATOLI) – Partisipasaun reprejentante povu iha plenária Parlamentu Nasionál (PN) ikus-ikus ne’e menus. Plenária ohin (4/4) iha de’it deputadu nain 27 kompostu hosi meza parlamentu bainhira hahú iha tuku 10.00.

Entre deputadu nain 27 ne’e, bankada CNRT iha deputadu nain 11, FRETILIN nain 10, Partidu Demokrátiku iha deputadu nain lima. Entertantu, deputadu Frente Mudansa oras hatudu ona 10.57 foin deputadu Jorge Teme mak hola parte iha plenária.

Iha tuku 11.08 prejensa deputadu iha plenária mosu mudansa hosi ema nain 27  ba hikas nain 19 to’o oras hatudu ba 11.19 hodi halo tiha de’it intervalu.

Tuir ajenda núumeru 390/III (5a) reuniaun plenária tersa, 4 Abril 2017 hahú tuku 9.00 ho ajenda hanesan, periode antes ordem do dia, pedidu jusrtifikasaun falta deputada Ana da Conceição Ribeiro hosi bankada FRETILIN, deklarasaun polítika bankada parlamentár, intervensaun deputadu sira, informasaun hosi Sekretária Estadu Asuntu Parlamentár no periode da ordem do dia laiha.

PR Diak! Lu-Olo Ses Hosi FRETILIN-CNRT

DILI (TATOLI) 23/3 - Fundadór Partidu Sosiál Demokratiko (PSD) Eng. Mario Viegas Carrascalao husu ba Francisco Guterres Lú-Olo atu iha korajen haketak án hosi Partidu FRETILIN no CNRT ne’ebé lori nia sai nu’udar Prezidenti da Repúblika ba periudo 2017-2022.

“Ha’u opiniaun: Lú-Olo bele sai Prezidenti Repúblika (PR) ida ke di’ak ba Timor-Leste karik nia (Lú-Olo) iha korajen atu ses an hosi partido rua (CNRT-FRETILIN) ne’ebé apoia nia kandidatura,” Eis membru Asembleia konstituante ne’e hato’o liuhosi Anjensia Noticiosa TATOLI.tl, iha Terra Santa, Komoro, Kinta (23/03).

Eis Vice Primeiru Ministru Asunto Administrasaun salienta, Lú-Olo bele sai PR diak ba Timor Leste bainhira iha korajen haketak-an hosi partido ne’ebé apoia nia kandidatura no diside án nu’udar ema independente, biar difisil.

Lú-Olo hafahe-an hosi partidu FRETILIN ho CNRT tanba Partidu sira ne’e apoiu Lú-Olo ho ida-idak nia rasaun, maibé kualker rajaun ne’ebé mak iha Carrascalao observa katak, sei bele kompleta de’it domino polítiku iha Timor-Leste no trava aktual Prezidenti da Repúblika Taur Matan Ruak nia esforsu atu kombate korrupsaun iha tempu oin karik nia (Taur) hetan apoio atu bele sai Primeiru-Ministru.

Desizaun Iha Povu, CNRT-Fretilin La Hakfodak Prezensa PLP

DILI - Eleisaun Parlamentar tinan nee, Partidu boot CNRT no Fretilin la hakfodak prezensa Partidu Libertasaun Popular (PLP), tamba desizaun iha povu nia liman hodi deside partidu neebe mak atu ukun durante tinan lima.

Tuir Vice Prezidente Partidu CNRT Eduardo Bareto katak partidu hotu-hotu ejiste la fo ameasa ba malu, tamba direitu sidadaun hotu-hotu nian atu organiza Aan liu husi partidu politiku.

Prezensa PLP la fo ameasabuat ida ba ami CNRT, partidu hotu-hotu lao hanesan bai-bain tamba ikus liu povu mak sei julga iha elisaun parlamentar,” dehan Eduardo ba Jornalista Tersa (04/04/2017) iha Parlamentu nasional.

Nia hatete partidu barak laiha buat ida tamba povu mak sei julga liu husi elisaun hodi hili partidu ida neebe mak manan no partidu ida neebe mak boot iha elisaun jeral 2017.

Iha fatin hanesan Deputadu Bankada Fretilin Paul Moniz Maya hatete iha elisaun parlamentar partidu kuaze 30 mak sei compete, maibe povu mak sei diside partidu ida neebe mak diak liu atu ukun. Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Mantein Bareira 4% TL Bele Mosu Dinastik Politiku

 DILI – Sosiedade akademika konsidera ho bareira 4% neebe Parlamentu Nasional (PN) aprova bele hamosu dinastik politiku signifika partidu hanesan eransa ida ba familia.

Tuir Observador Politika-UNTL, Camilio Ximenes Almeida hatete katak, hanesan akademika nia haree ba lei eleisaun parlamentar nian neebe aumenta bareira 3% ba 4%, hatudu katak ba futuru bele dinastik politiku.


Hau hanoin aban bainrua Timor Leste bele mosu dinastik politiku,” dehan Observador Politika-UNTL, Camilio ba STL iha kampus lama-UNTL, Caicoli-Dili, Tersa (04/04/2017).

Observador Politika haktuir, mosu dinastik politiku nee hatudu katak familia sira neebe mak kaer partidu, ninia oan sira mak aban bainrua sai nain rasik ba partidu no laos ema seluk. Camilio sublina, haree ba konstituisaun RDTL iha artigu 7 hatete katak multipartidarizmu, maibe mantein ho 4% nee hatudu katak partidu 4 oras nee iha asentu PN hakarak mantein nafatin ukun.

Iha fatin ketak, Deputadu Bankada Frenti-Mudansa (FM), Jorge Teme esplika, foin lalais nee partidu haat iha asentu parlamentar aumenta bareira husi 3% ba 4% nee tanba partidu labele moris hanesan kios. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Governu Esforsu Aumenta Sentru Votasaun iha Estranjeiru

DILI, (TATOLI) – Governu liuhosi Ministériu Negosiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEK) sei halo esforsu ho Ministériu Administrasaun Estatál no Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitórál (STAE) atu haree nesesidade no relevansia partisipasaun eleitór hotu iha estranjeiru.

Vise-MNEK, Roberto Soares ba jornalista sira iha Palásiu Governu ohin, relasiona ho partisipasaun Timoroan iha Portugal no Austrália de’it mak ezerse sira nia direitu iha eleisaun prezidensiál maibé Inglatera, Korea Sul no nasaun sira seluk la-tuir festa demokrasia, maske nune’e esforsu hotu sei bele realiza iha eleisaun parlamentár.

“Posibilidade haluan tan partisipasaun eleitór sira iha nasaun Inglatera, Korea Sul no nasaun sira seluk atu bele partisipa iha eleisaun lejislativa”, hatutan.

Deskonfia Ayam Potong “Formalin”, AIFESA-MS Halo Teste

DILI (TATOLI) – Ekipa konjunta husi Ministériu Saúde (MS) no Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentár I.P (AIFAESA) foti ona amostra husi ayam potong ne’ebe deskonfia ho “formalin” hodi halo halo teste ihaLaboratóriu Nasionál.

Alende foti ona amostra ayam potong nian, AIFESA mos foti amostra hanesan hosi produtu tahu no tempe ne’ebe deskonfia hotu uza formalin.

Koordenadór AIFAESA, Abilio Oliveira Serano informa, iha semana kotuk ekipa konjunta foti hahán sira ne’e tanba deskonfia kontein formalin no sei fó tempu ba MS atu halo teste, bainhira hetan rezultadu maka sei halo konferénsia imprensa ida hodi hato’o rezultadu ne’e ba públiku.

Abílio husu para teste ne’e nia rezultadu bele hetan iha semana ida para iha oportunidade hodi haree na’an manu ne’ebé ho kodisaun kontein formalin hasai tiha tanba to’o fulan ida operadór ekonómiku sira fa’an hotu ona.

Taur Matan Ruak pede ao tribunal que avalie constitucionalidade de emendas à lei eleitoral

O Presidente da República de Timor-Leste, Taur Matan Ruak, pediu hoje ao tribunal de recurso que avalie a constitucionalidade de algumas alterações à lei eleitoral, incluindo a possibilidade de deputados perderem o mandato por violação da disciplina partidária.

Um comunicado enviado à Lusa pelo gabinete do Presidente informa que Taur Matan Ruak remeteu hoje ao tribunal de recurso um decreto do parlamento que aprova a quarta alteração à lei eleitoral para "fiscalização preventiva da constitucionalidade".

"Suscitaram dúvidas de constitucionalidade as normas relativas à possibilidade de os deputados perderem o mandato por violação da disciplina partidária", bem como a mudança de "competências de regulamentação" de leis sobre atos eleitorais da Comissão Nacional de Eleições para o Governo.

O Presidente timorense pede ainda a análise pelo tribunal da norma que prevê o crime de "utilização indevida de sigla ou símbolo" durante o período de campanha eleitoral.

"O Presidente da República confia que o Tribunal de Recurso esclarecerá as dúvidas suscitadas numa intervenção legislativa de tão significativa importância", remata o comunicado.

As eleições legislativas devem realizar-se em julho.

SAPO TL com Lusa

LENDA DO CROCODILO


O crocodilo, desde tempos desandados, tornou-se um animal sagrado muito respeitado pelos timorenses, a que chamam de “Avô”.

Este ser é tão respeitado e admirado pela população timorense que embeleza numerosos motivos tradicionais de esculturas ou tecidos, sendo um personagem habitual em lendas e contos infantis de Timor-Leste.

A evidência desse respeito é particularmente visível na encantadora «lenda do crocodilo» que retrata uma história linda de fascinar sobre o nascimento da amizade entre este animal sublime e um certo rapaz.

“Em tempos que já lá vão, vivia na ilha de Celebes um crocodilo muito velho, tão velho que não conseguia caçar os peixes do rio.