segunda-feira, 23 de julho de 2018

Situasaun Politika Halo Negosiante Kiik Sofre


DILI: Situasaun politika ne’ebé seidauk la’o normal hamosu preokupasaun boot ba negosiante sira tanba sira-nia rendimentu tuun.

Prezidente Kooperativa Hanai Malu Elizario Ferreira hatete realidade ohin loron membru kooperativa ne’ebé faan hahaan ladun hetan rendimentu di’ak tanba vizitor sira ladun vizita.

“Kompara ho tinan seluk ne’e la hanesan, tanba tinan seluk ne’e hetan rendimentu di’ak, maibé impasse politik halo negosiu kiik sira ne’e sofre,” dehan Elizario iha nia knar-fatin, Bairru-pite, Sesta (20/07).

Tuir nia, impasse politik ne’ebé akontese fó impaktu ba ekonania tanba sirkulasaun osan ladun la’o di’ak.

“Ha’u hanoin lider sira tenke tuur hamutuk hodi rezolve problema impasse politik ne’e tanba atividade hotu kuandu la la’o mak ninia impaktu ba povu-nia moris,” dehan nia.

Ba kooperativa ne’ebé nia lidera, Elizario dehan, ladun hetan problema tanba kooperativa ne’e hamrik mesak no la depende ba governu ka instituisaun ruma.

Maibé, nia rekoñese katak membru kooperativa balun ne’ebé hetan kreditu husi kooperativa hasoru problema tanba sira ladun hetan rendimentu ne’ebé di’ak.

Iha fatin ketak Dekanu Fakuldade Ekonomia Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) Francisco Anuno hatete, nasaun ida ne’e sei joven tanba ne’e presiza dezenvolvimentu ida ne’ebé di’ak hodi fó satisfasaun ba povu.

“Ita hotu espera la to’o tan fulan bele rezolve ona ita-nia nasaun nia problema tanba agora impaktu ba dezenvolvimentu ekonomia nian komesa (mosu), parte balun hetan ona problema,” dehan nia.

Tuir nia, nasaun nia dezenvolvimentu presiza tebes setór privadu sira-nia kontribuisaun, maibé bainhira sira lulun biti ona bele sai problema.

“(setor privadu) sira fó servisu be ema barak kompara ho governu,” dehan nia.

Molok ne’e, Tuir dadus husi Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezarial (SERVE), iha fulan rua ikus ne’e, Kompañia hamutuk 300 mak hato’o pedidu atu taka sira-nia Kompañia.

Razaun husi Kompañia hirak ne’e taka sira-nia Kompañia tanba sira la hetan lukru no laiha osan atu selu taxa.

Diretór Jeral SERVE Florencio Chances informa, Kompañia hirak ne’ebé taka maioria Kompañia estranjeiru, kuaze porsentu (%) 70 no Kompañia nasionál ho porsentu 30.

“Iha fulan tolu ba kotuk kuaze loron ida ami simu pedidu (taka Kompañia) rua ka tolu,” informa Florencio ba jornalista sira iha nia knaar fatin, Matadoru, Kuarta (18/07).

Ba pedidu husi Kompañia internasionál, Florencio dehan, SERVE husu ba Kompañia-nain sira hapara de’it sira-nia atividade nune’e Kompañia bele eziste nafatin no bainhira situasaun la’o di’ak ona bele hala’o fila fali sira-nia atividade.

Iha fulan rua ikus, Diretor ne’e informa, númeru Kompañia ne’ebé hakarak taka atinze to’o 300.

Lígia Noronha | Independente

Governu Indonézia Organiza Eventu Cross Border Atambua 2018


DILI: Governu Indonézia liu husi Diresaun Nasionál Turizmu Munisípiu BeluAtambua servisu hamutuk ho Ministeriu Turizmu Repúblika Indonézia sei organiza eventu cross border Atambua 2018.

Eventu ne’e nu’udar programa importante atu promove atividade no dezenvolvimentu turizmu iha provínsia Nusa Tengara Timor (NTT) no atividade ekonomia entre povu Atambua no Povu Timor-Leste ne’ebé hela besik iha fronteira rai rua nian.

Tuir informasaun ne’ebé Diáriu INDEPENDENTE rekolla husi Komisaun Organizadora Diresaun Nasionál Turizmu Munisípiu Belu- Atambua servisu hamutuk ho Ministériu Turizmu Repúblika Indonézia haktuir katak, Festivál Cross Border Atambua (FCBA) 2018 nu’udar ajenda ne’ebé kada tinan sempre selebra ho animasaun konsetu muzika no atrasaun kultura oin-oin. 

Eventu Cross Border Atambua (FCBA) 2018 sei partisipa husi artista-artista nasionál, lokál ne’ebé sei partisipa mós husi artista Timor-Leste ne’ebé sei selebra durante loron 2 hahú loron 27-28 Juli 2018 iha Kampu Simpang Lima Sidade Atambua, Belu, Nusa Tenggara Timur.

Objetivu husi FCBA 2018, atu promove no hasa’e di’ak liu kresimentu vizitante povu TimorLeste tama iha merkadu fronteira postu importante tolu (3 PLBN & 6) hanesan,  PLB) Fronteira (PLBN) Motain iha Belu,  Fronteira (PLBN) Motamasin iha Malaka no fronteira (PLBN) Wini iha Timor Tengah Utara.

Objetivu seluk tan maka, liu husi eventu ne’e atu hametin liután relasaun kooperasaun bilaterál entre Governu Indonézia no Governu Timor-Leste no povu rai rua ne’ebé hela besik iha fronteira bele hametin liután amizade no kria pás no dame hasa’e ekonomia moris povu.

Alende anima povu rai rua, atu atrai turista rai rua bele kontente turista lokál no turista internasionál.

Tuir tarjetu governu Indonézia nian, kalkula eventu hametin dame ne’e sei partisipa husi turista lokál no internasionál besik rihun 1.000 husi partisipa durante loron rua ne’e.

Ekipa komisaun organizadora mós kalkula iha fronteira tolu ne’e sei hetan vizitante kada fronteira hanesan, fronteira Motain loron ida sei hetan vizitante too ema 300, iha fronteira Motamsin-Suai ema   100 no fronteira Wini- Oekusi ema na'in 100.

Entretantu Artista Nasionál, lokál  Atambua Indonézia ne’ebé sei partisipa iha FCBA 2018  mak hanesan, Kikan & Superfriends, artistas nasional Genre Pop Rock, no sei hetan animasaun husi artista band Atambua sira hanesan, Backspace Band, Plus Band, no  Sanggar Tari Leosam.

Entretantu husi artista Internasionál Timor-Leste nian maka, Ego Lemos ho ekipa inklui mós ekipa jornalista Timor-Leste husi média imprime no eletrónika ne’ebé sei halo kobertura ba eventu ne’e.

Ego Pereira | Independente

MCC Sei Oferese Rihun 750 Ba TL Reduz Kiak


DILI, (TATOLI) – Ajénsia ajuda externa husi Estadu Unidu Amérika (EUA) ho naran Millenium Challenge Coorporation (MCC) sei oferese fundu dolár rihun 750 ba Timor-Leste (TL) iha setór prioridade tolu hanesan ambiente (business environment), jestaun finansa públika (public financial management) no dezenvolvimentu rekursu umanu (human development program) hodi reduz kiak iha TL.

“Ami sei sente kontente tebes hodi sai ekipa serbisu ba dezenvolvimentu Timor-Leste, tanba ne’e MCC se oferese fundu dolár rihun 750 ba país ne’e ho alvu konkretu mak reduz kiak”, katak Vise-prezidente MCC ba asuntu Eropa, Ázia, Pasífika no Amérika Latina, Jonathan Brooks, perante jornalista sira iha edifísiu USAID Farol, iha fim semana ne’e.

Nia esplika fundu ne’e MCC sei apoiu governu TL nomós setór privadu no interesadu sira ho durasaun tinan lima hodi hala’o programa prioridade MCC nian.

“MCC sei hahú serbisu ho nia parseiru timoroan sira halo konsultasaun ba grupu interesadu sira hodi halibur dadus-inklui benefisiáriu potensiál sira, sosiedade sívil, setór privadu, doadór sira seluk no entidade relevante husi governu”, hatete vise-prezidente, Jonathan Brooks.

Prosesu Dezenvolve Kompaktu MCC

MCC serbisu dadaun iha parseria ho governu Timor-Leste hodi rezolve país ne’e nia dezafiu ekonómiku sira ho konfiansa katak TL mak sei sai na’in no halo desizaun bazea ba dadus importante ebes ba dezenvolvimentu sustentável.

Finansiamentu MCC mai husi forma ida hanesan ajuda finanseiru ne’ebé implementa tuir prazu estritu tinan lima nia laran.

Medida husi kompaktu ne’e sei determina bainhira projetu sira identifikadu ona hodi hatan ba Timor-Leste nia impedimentu signifikante liliu ba kresimentu ekonómiku.

MCC no governu TL hamutuk halo ona análize ida kona-ba impedimentu sira ba kresimentu ekonómiku hodi identifika setór sira no investimentu sira ne’ebé aprezenta oportunidade boot liu ba kresimentu ekonómiku inkluzivu.

MCC no Timor-Leste identifika ona impedimentu ekonómiku sira hanesan menus sustentabilidade no efikasia iha gastu (jestaun iha finansa públika), taxa kámbiu real ne’ebé la kompetetivu (doensa olandeza), polítika no instituisaun sira ne’ebé fraku atu apoia transasaun sira iha merkadu (ambiente propísiu/apoiu ba negósiu) no rezultadu nutrisionál ne’ebé fraku no falta traballadór altamente kualifikadu (capital umanu).

MCC ho governu Timor-Leste sei halo ezaminasaun kompleta no prosesu avaliasaun ba projetu, atu avalia viabilidade husi projetu ne’e liga-ba kritéria investimentu MMC nian. Objetivu mak atu dezenvolve investimentu sira ne’ebé kualidade aas, sustentável orientadu ba rezolve dezafiu ekonómiku ho maneira ida ne’ebé bele estimula kresimentu ekonómiku no reduz kiak.

MCC no Timor-Leste

Timor-Leste inisialmente selesionadu husi Konsellu Administrasaun MCC nian hodi dezenvolve programa “threshold” ida iha dezembru 2016.

Hahú husi tempu ne’ebá, Timor-Leste hatudu ona komprimísiu klaru id aba governasaun di’ak, investimentu ba nia ema sira no garante liberdade ekonómiku, hanesan prova ho “MCC scorecard 2018”.

Iha dezembru 2017, Konsellu Administrasaun vota atu tranzisiona ba programa kompaktu ida bazea ba dezempeñu forte kontinuadu.

Entretantu, MCC nu’udar EUA nia ajénsia ajuda externa ida ne’ebé inovativu no independente ne’ebé lidera dadaun luta kontra ki’ak iha nível globál. MCC kria husi kongresu EUA nian, misaun MCC nia  mak atu reduz ki’ak liuhusi kresimentu ekonómiku.

MCC fornese ajuda finanseiru iha tempu limitadu hodi promove kresimentu ekonómiku, reduz kiak no fortalese instituisaun sira. Investimentu sira ne’e apoia estabilidade no prosperiedade iha nasaun parseiru sira.

MCC forma parseiru ho nasaun sira ho rendimentu ki’ik, maibé ho de’it hirak ne’ebé kompremetidu ba governasaun di’ak, liberdade ekonómiku no investe iha sira-nia sidadaun sira.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Estadu Iha Dever Asegura Direitu LGBT


DILI, (TATOLI) – Provedór Provedória Direitu Umanu no Justisa (PDHJ-sigla portugés), Silveiro Pinto Baptista, hatete Estadu iha dever atu haree polítika ne’ebé bele asegura LGBT (Lesbian, Gay, Biseksuál no Transjender) sira nian direitu iha kontestu polítika, ekonomia, sosiál no kultura.

“Parte provedória hakarak atu hateten katak hahú tinan hirak liubá kotuk, ha’u rasik hanesan provedór enkamiña mós reprezentante LGBT iha provedória ninian”, katak Silveiro ba jornalista sira iha Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu bainhira partisipa marsa LGBT, sesta ne’e.

Silveiro hatutan tan: “Atividade balun ne’ebé mak ami hala’o hamutuk ho LGBT, uluk organizasaun ida naran Codiva, kuandu ami halo formasaun lideransa komunitáriu, ba polísia no ba forsa defeza sira, ami sempre introduz mós matéria kona-ba LGBT sira”.

Provedór akresenta razaun mensiona kona-ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no FALINTL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), tanba ko’alia kona-ba kontestu Estadu, instituisaun rua ne’e iha mós papel importante atu fó konsiderasaun ba direitu ema LGBT.

“Karik, direitu LGBT nian ne’e mak hetan violasaun husi sosiedade, kuandu sira hato’o keixa ba polísia sira, polísia sira tau konsiderasaun, atensaun ba keixa ne’ebé sira hato’o”, tenik.

Provedór Silveiro Batista Pinto relata to’o ohin loron PDHJ seidauk simu keixa ruma kona-ba tratamentu sosiedade nia ba iha LGBT sira. “To’o ohin loron ami seidauk iha keixa ida, maibé ami hakarak hateten agora ami serbisu besik ho maluk LGBT sira”, konfirma.

Kona-ba marsa LGBT nian ne’e, provedór ne’e akresenta tenke hahú, neneik maibé bebeik atu bele loke ona, fó ona konsiénsia ba sosiedade oinsá mak atu bele fó direitu ba ema LGBT ninian.

Tanba ita ko’alia kona-ba direitu LGBT, ko’alia mós direitu umanu; ne’e hanesan de’it, orientasaun seksuál ne’e, kestaun seluk, maibé hakarak hateten katak dever Estadu tenke proteje ema hotu nia direitu inklui LGBT.

“Ita tenke kria ona konsiénsia ba ita-nia aan rasik katak ita sosiedade iha diversidade, iha mós maluk sira ne’ebé nia orientasaun seksuál la hanesan, ita tenke respeita mós sira-nia direitu, minimiza liafuan ruma ne’ebé bele minimiza orientasaun seksuál”, nia fó hanoin.

Azu Lopes, nu’udar LGBT ida, husu ba governu atu bele kria lei ida kona-ba LGBT, iha Timor-Leste katak LGBT mós iha direitu no dever hanesan sidadaun sira seluk. Nune’e mós nia fó mensajen ba sosiedade no família katak lalika iha diskriminasaun ba LGBT sira no simu LGBT nu’udar mós parte ida husi família no sosiedade.

Entretantu, Bela Galhos, komunidade ida ne’ebé partisipa mós iha marsa LGBT, iha nia intervensaun hateten LGBT sente forte, tanba hetan partisipasaun mós husi ema barak. LGBT la foun ba Timor-Leste tanba Timor-Leste ita hotu nian.

“Inan-aman sira simu oan (LGBT-red) sira, investe sira no hadomi sira, hodi kontribui mós ba dezenvolvimentu, iha uma laran, família no sosiedade”, apela.

Entretantu, marsa ne’e realiza tanba organiza husi Hatutan, hamutuk ho nia patrosinadór sira, nu’udar edisaun anuál daruak.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Imajen: LGBT sira halo marsa. Foto TATOLI: António Gonçalves

PREZIDENTE AUTORIDADE RAEOA KONVIDA JORGE SERRANO VIZITA OE-CUSSE


Iha inisiu fulan Jullu tinan ne’e, prezidente Autoridade Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-cusse Ambenu (RAEOA), Mari Alkatiri, konvida ofisialmente nain ba Hotel Novo Turismo, Jorge Manuel de Araújo Serrano, hodi vizita Oe-cusse hodi haree projetu Hotel de Oe-upu.

Vizita ne’e atu haree no diskuti posibilidade jestaun operasaun Hotel ne’e bainhira prontu ona.

Konvite ne'e Mari Alkatiri hato'o tanba haree ba esperiensia no kapasidade jestaun husi Jorge Manuel de Araújo Serrano ba Hotel Novo Turismo.

Durante vizita ne’ebe simu direitamente husi prezidente RAEOA, supervision team leader, Fernando Rodrigues hato’o esplikasaun detallu kona-ba fasilidade sira ne’ebe atu konstrui iha hotel refere.

Projetu konstrusaun ne’ebe suprevisiona husi emprezariu portugues ne’e, konstrui iha rai kuaze hektare tolu ho akomodasaun nivel hotel sinku estrelas.

“Ami agora mai konsulta para hare se mak bele halo operasaun no halo jestaun ba otel ne’e. ita hotu hatene Jorge Serrano hanesan emprezariu Timoroan ne’ebe iha konesementu boot liu ba area ne’e no area seluk tan, maibe lasignifika entrega, hau la entrega ba ema ida, ema ida-idak mai ho nia meritu rasik, se nia iha meritu natural mene que sim, hau prefere Timoroan mak atu halo jestaun ba otel ne’e”, dehan prezidenti autoridade RAEOA-ZEEMS hafoin halao vizita ba edifisiu hotel iha aldeia Sanane, suku Costa, Pante Makasar, Kuarta (18/7/18).

Antes ne’e, konstrusaun hotel Oe-upu kaer husi emprezariu Timoroan ne’ebe servisu hamutuk ho empreza ida husi Singapura, hahu iha 2015 ho fundus hamutuk dollar ámerikanu millaun 12 husi Orsamentu Jeral Estadu ba projetu ZEESM.

No tuir planu obra hari hotel ne’e sei remata iha tinan ida ho balun nia laran, maibe to’o tinan haat ona obra ne’e seidauk konsege remata.

Tan ne’e, agora daudaun autoridade RAEOA mak kaer fali projetu ne’e ho suprevizaun husi empreza portugues.

“Lolos obra ne’e remata iha tinan 2016, maibe emprezariu Timoroan ne’ebe kaer laiha kapasidade atu halo lalais, tanba ne’e mak muda tiha empreza. Agora autoridade rasik mak kaer no konsultores husi Portugal mak halo hela suprevizaun”, dehan lider maximu partidu Fretilin ne’e.

Entretantu nain ba hotel Novo Turismo, Jorge Manuel de Araújo Serrano, agradese ba konvite husi prezidente RAEOA. Husi vizita ne’e ninia ekipa jestaun no kontabilidade sei halo mos estudu ba otel ne’e hodi hare posibilidade servisu hamutuk iha futuru.

“Ha’u hetan konvite ofisial husi prezidenti RAEOA atu mai halo vizita hotel Oe-upu ne’ebe atu tama ona faze final, atu ami bele hare iha futuru bele halo servisu hamutuk atu halo jestaun ba otel ida ne’e. Ha’u agradese tebes no hau hakfodak bainhira simu karta ne’e, basá Dr. Mari rekunhese emprezariu Timoroan ne’ebe iha kapasidade iha area balun liu-liu hotel atu mai haree besik liu kondisaun hotel nian,” hatete Jorge Manuel de Araújo Serrano, nain ba Hotel Novo Turismo.

Tuir emprezariu Timoroan ne’e, hotel Oe-upu hanesan otel internasional entaun buat hotu bele diskuti hodi hare hamutuk, tanba Oe-cusse hanesan zona espesial no nia iha futuru ida diak ba dezenvolvimentu.

Iha parte seluk, suprevision team leader, Fernando Rodrigues hato’o konstrusaun fiziku otel ne’e to’o ona pursentu 86, hela monta gerador, picina, jardim no janela, vidru ho odamatan. Nia garante obra ne’e sei konklui iha fulan Dezembru tinan ne’e.

Hotel ne’e iha kuartu 56 kompletu restaurante, picina, sala enkontru, festa no seminariu sira, sala ba sinema no teatru, jardim no fatin tein iha liur.

Durante konstrusaun obra ne’e lao iha desafius barak ne’ebe sira hasoru liu-liu ba profesionais ba area kanalizador no eletrisista, nune’e mos difisil tebes atu hetan ema ne’ebe servisu ho vontande, pasiensia no hakarak atu aprende.

Ba projetu bo’ot sira iha RAEOA-ZEEMS hanesan hotel Oe-upu, edifisiu administrativu, aeroportu no pakote estrada sei konklui hotu no inaugura iha fulan dezembru tinan ne’e. mra

GMN TV | Grupo Média Nacional

Mensajen Prezidente Repúblika Ba Jornalista Sira


FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO

Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste

MENSÁJEN HUSI PREZIDENTE REPÚBLIKA BA ORADÓR NO PARTSIPANTE HOTHOTU IHA FORUM DIÁLOGU DILI

Hato’o hosi XEFE CASA CIVIL FRANCISCO MARIA de VASCONCELOS

Ho laran ksolok tebetebes mak ha’u simu konvite husi Konsellu Imprensa Timor-Leste nian, atu taka Fórum importante ida ne’ ebé halibur Konsellu Imprensa rai hitu nian, husi rejiaun Sudeste Aziátiku no Pasífiku.

Ha ‘u lamenta labele mai rasik hato’o lia fuan ruma iha loron ikus Forum ida ne’e nian, nu’udar guardiaun Konstituisaun RDTL nian.

Ha’u hato’o de’it mensájen badak ida ho saudasaun espesiál ba oradór no partisipante hothotu ne’ebé mai husi rai liur, atu hare’e hamutuk ho Konsellu Imprensa Timor-Leste nian, iha Fórum ida ne’e, oinsá tulun malu, liu mós husi entidade reguladora independente ida, ne’ebé sei harii tuir mai, atu bele haforsa, monitoriza no proteje liután jornalista sira-nia direitu atu expresa-an ho liberdade katak latauk fó-sai sira-nia hanoin, liuhusi meiu komunikasaun sosiál ne’ebé de’it, iha Sudeste Aziátiku no Pasífiku.

Liuhusi Deklarasaun Dili, partisipante sira fó-sai sira-nia hanoin no hakarak atu habelar ba beibeik Liberdade expresaun no Liberdade Imprensa, iha Sudeste Aziátiku no Pasífiku.

Liberdade Expresaun no Liberdade Imprensa hala’o dadaun ona iha Timor-Leste tamba Konstituisaun RDTL, iha artigus 40 no 41, garante kedas liberdade ida ne’e. Iha tinan 2014, Estadu Timor-Leste hatuur Lei kona-ba Komunikasaun Sosiál ne’ebé fó dalan ba harii Konselhu Imprensa, iha 2016, nu’udar órgaun independente atu regula Komunikasaun Sosiál ho kbiit atu hasai lisensa ba órgaun komunikasaun sosiál sira no karteira profisionál jornalista sira-nian.

Jornalista sira mós organiza-an ona, nu’udar Asosiasaun de Jornalistas Timor-Leste, Sindikatu Jornalistas Timorenses no Timor-Leste Press Club. Bainbain, ita la rona katak jornalista sira iha perseguisaun polítika, ema baku ka oho, hanesan akontese iha rai sira seluk.

Ita bele dehan katak ita iha ona imprensa livre? Katak jornalista sira la tauk denunsia krime no hahalok sala ruma husi mós ema boot sira? Ita iha jornalismu sériu, onestu no rigorozu ona? Ha’u husik hela pergunta sira ne’e, nu’udar pontus ba hothotu hanoin klean.
Maluk timoroan no belun sira.

Biar la’ós fásil harii Imprensa ida livre no Independente, ha’u fiar katak Asosiasaun jornalista sira-nian no Konsellu Imprensa Timor-Leste nian ho apoiu Estadu Timor-Leste nian, sei book-an nafatin atu garante jornalista sira hato’o servisu informativu ho kualidade aas, lais no independente.

Ha’u fiar mós katak Estadu Timor-Leste sei habelar ba beibeik mekanismu sira ne’ebé fó protesaun no seguransa ba jornalista sira, nu’udar sidadaun no nu’udar profisionál ne’ebé informa, eduka no forma sidadaun responsável, iha rai doben ida ne’e.

Ho laran ksolok mak ha’u hare’e katak iha preokupasaun maka’as, iha Timor-Leste, atu hasa’e formasaun jornalista sira-nian, hodi hala’o servisu informativu ho lia loos no imparsiál, katak tuir faktus no la haliis ba grupu ka ema ne’ebé de’it ho interese ne’ebé de’it.

Liuhusi Deklarasaun Dili, Forum ida ne’e fó-sai mós sira-nia preokupasaun kona-ba informasaun bosok no lia falsu no buat ne’ebé bele sátan hato’o informasaun loos ba públiku.

Ha’u hakarak aproveita oportunidade ida ne’e atu bolu atensaun hothotu nian ba media sosiál ne’ebé ema barak tebetebes mak uza, nu’udar fonte informasaun.

Meiu ida ne’e efetivu duni atu hato’o lalais liu notísia no opiniaun. Maibé, ikus mai, ho interese ida-idak nian, mosu imájen no lia fuan kroat no aat tebetebes, iha rede sosiál, husi ema balun ne’ebé subar-an ho naran falsu.

Maluk timoroan sira

Ha’u preokupa tebetebes ho situasaun ida ne’e tamba lia bosok no falsu hatún ema nia dignidade, hakanek ita-nia relasaun ba malu no hamate espíritu fahe matenek no hanoin hamutuk, nu’udar Povu no Nasaun ida de’it, ho hakarak ida de’it: hametin Unidade Nasionál, atu haburas ita-nia rai doben ida ne’e hodi ita hothotu bele moris-di‘ak, ho paz no estabilidade no justisa sosiál.

Ha’u fiar katak Konsellu Imprensa Timor-Leste nian, ho apoiu husi Rede Konsellu Imprensa husi rai sira iha Sudeste Aziátiku no Pasífiku no husi UNESCO no organizasaun sira seluk, atu hare’e oinsá identifika lalais nain ba lia bosok no insultu sira ne’ebé buras dadaun iha rede sosiál no ameasa sobu Unidade Nasionál no páz no estabilidade, iha rai doben ida ne’e.

Husi mensájen ne’e, ha’u hakarak husu ba povu tomak atu hare’e ba jornalista sira, nu’udar mós edukador labarik no ema boot nian, profisionál ida ne’ebé hato’o lia loos no habelar prinsípius no valores ne’ebé ita-nia asu’uain sira tanen no ita hothotu tanen ohinloron no hakarak husik mós ba jerasaun foun sira.

Ha’u husu mós ba jornalista ida-idak atu buka hala’o beibeik jornalismu investigativu, katak tenke buka hatene loloos no klean, husi fonte oioin no husi sorin rua ne’ebé haksesuk malu, molok fó-sai informasaun ba públiku, atu povu bele fó fiar nafatin ba jornalista sira, nu’udar edukadór sériu no rigorozu.

Ne’e katak jornalista sira tenke iha rejistu informasaun nafatin hodi hatutan ho informasaun atualizada husi kontestu situasaun ketak-ketak maibé koerente nafatin husi postura deklarante sira-nian.

Ida atu evita informasaun ka notísia sira ne’ebé laiha neksu, no husi sorin seluk sai nu’udar de’it notísia maibé laiha kontextu, serteza no seguransa ba públiku ne’ebé hakarak hatene lia loos husi Ita-Boot sira.

Loos duni katak imprensa livre mak tanen demokrasia. Maibé Liberdade Imprensa ne’e hatuur ho regras atu jornalista sira labele ko’alia no hakerek arbiru de’it. Konsellu Imprensa Timor-Leste nian hatuur ona Kódigu ba Étika Jornalista ne’ebé leno dalan ba jornalista hothotu.

Ita timoroan hako’ak Estadu-de-Direitu Demokrátiku no nune’e ita moris ho liberdade maibé tuir regras demokrasia ne’ebé hatuur tuir Konstituisaun RDTL no lei no regulamentu sira.

Sidadaun, grupu sosiál ka polítiku ne’ebé de’it no sosiedade tomak iha devér atu hatuir regras demokrasia nian. Nune’e de’it mak ita bele moris hamutuk no hakmatek, ho fiar, respeitu no domin ba malu, nu’udar FAMÍLIA BOOT ida, iha UMA KAIN ida de’it: TIMOR-LESTE.

Dili, 20 Jullu 2018

Iha TATOLI

Imajen: Xefe Kaza Sivíl Prezidensia Repúblika reprejenta Xefe Estadu taka Dili Dialogu Forum ne'ebé organiza hosi Konsellu Imprensa Timor-Leste ne'ebé hala'o iha salaun Ministériu Finansa. Foto Mídia PR