terça-feira, 10 de outubro de 2017

Agostinho Somotxo: Presiza Iha Lei Krimi Organizadu

DILI - Ministru da Defesa e Seguransa Agostinho Somotxo hateten, Agora nee presiza lei konaba krimi organizadu, para fo forsa ba Forsa Armadas no Forsa Seguransa.

"Hau lakoi kolia ona artemarsiais, tanba artemarsiais nee iha objetivu rua neebe ita hotu hatene desportivu, ida auto defeza ka bela diri, agora artemarsiais neebe ita temi nee lakonsideira artemarsiais, neebe presiza lejislasaun ida hanesan fo forsa ba Forsa Seguransa no Forsa Armadas,” dehan Ministru Somotxo, ba jornalista sira iha Palasiu Governu, Tersa (10/10/2017).

Ministru Somotxo hateten, Iha lejislasaun nee sei halo sosializasaun konaba lejislasaun foun nee, neebe agora mantein ho ida nee, tanba aban bain rua nia (Red.Ministru Somotxo ) servisu nee tenke bolu hotu autoridade sira hotu, para sira mos bele kontribui ba seguransa.

Nia dehan, Artemarsiais neebe hemu ran halo juramentu nee laos artemarisiais, neebe prepara hela lei ba ida to aban bain rua mos lao, laos derepende deit ba baku kaer ema, maibe tenke sosializa uluk.

Iha fatin hanesan bainhira jornalista sira konfirma asuntu ema oho malu no hana malu iha rai laran ba Ministru de Estadu e Konselleiru Para Seguransa Nasional Jose Ramos Horta, Ministru de Estadu nee hateten, Kolia ho Ministru da Defesa e Seguransa Agostinho Somotxo, dehan Ministru Horta.

Entretantu deputadu PD Manuel Carvalho Lito Rambo, husu ba ministeriu relevante atu bele kontrola joven sira hodi labele hemu tua iha estrada laran, tanba dalaruma ema faan tua iha dalan-dalan joven sira mos sosa hodi hemu tua iha dalan nian, sira nee ikus mai mosu komfrontasaun oin-oin hanesan iha Taibesi, Hudi-Laran.

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

Foto iha Independente

L4 Planu Hadia Jardim Heroi Metinaro

DILI - Sekertariu Estadu dos Veteranus Andre da Costa Belo alias L4 hateten, Iha programa tenke hadia jardim herois, neebe bee masin halo estraga rate sira.

“Jardim de herois nee hau hanoin hau foin servisu loron rua tolu neebe seidauk iha program, mais iha programa tenke hadia,” dehan Sekertariu Estadu L4.

Nia dehan, Kuandu koalia konaba servisu tenke ho orsamentu, neebe iha orsamentu ratefikativu nian liu ida nee maka bele hare, mais to agora nee programa mos sei liu ka laliu sei lori ba aprezenta ba Parlamentu.

Iha parte ketak Diretor ONG Gertak Faustinho Magno hateten Governu liu husi Sekertariu de Estadu dos Veteranus presiza hadia jardim herois sira iha Munisipiu hotu, atu nunee bele halot heroi sira neebe maka mate ba rai ida nee ho dignu.

Entretantu Manuel da Costa hanesan observador nasional husu Governu liu husi Konsellu Veteranus neebe maka estabelese ona, atu rekoila nafatin ruin saudozu sira neebe maka mate ba nasaun ida hodi ba halot hamutuk iha jardim heroi. 

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

MENSÁJEN HOSI PREZIDENTE REPÚBLIKA, DR. FRANCISCO GUTERRES LÚ OLO

BA POVU DOBEN TIMOR-LESTE

Dili, 10 Outubru 2017

Povu doben Timor-Leste !

Dala lima ona mak ha’u mai ko’alia ba imi, ha’u nia maun, bin, alin sira, namkari iha Timor-Leste tomak, liuhosi Radiu Televizaun Timor-Leste, nu’udar Xefe Estadu.

Liuhosi meiu komunikasaun ida ne’e, ha’u mai fó-hanoin fila fali ba maluk sira hotu, ha’u-nia kompromisu sira, buat ne’ebé ha’u promete ba povu tomak, iha loron tomada-de-pose, nu’udar Prezidente Repúblika iha 20 maiu 2017. Durante ha’u-nia mandatu ha’u sei kesi ha’u-nia án metin ba kompromisu sira ne’e ho respeitu tomak ba konstituisaun Timor-Leste nian.

Ita-nia konstituisaun ta’u aas tebes ita-nia riku soin ida ho valór aas liu, iha rai ida ne’e. Rikusoin aas liu ne’e, mak maluk sira duni, ita hotu, feto ka mane, katuas ka ferik ka klosan, ho fiar no kbiit ne’ebé de’it, hosi aldeia ne’ebé de’it, iha Timor-Leste tomak.

Tanba respeitu ba povu ida ne’e mak ita-nia konstituisaun fó dalan ba ita hotu, ho otas 17 ba leten, partisipa iha atu eleitorál boot rua, tinan lima- lima. Ida hodi ita hili Prezidente Repúblika! Ida fali atu hili partidu ida ne’ebé ita ida-idak fó fiar atu reprezenta povu iha Parlamentu Nasionál no kaer governu.

PN Lamenta Diretór Obriga Foti Xanana Nia Karreta

DILI, (TATOLI) – Deputadu Parlamentu Nasionál sira hosi bankada CNRT, Fretilín sente preokupadu tanba horisehik, (Segunda) Diretór hosi patrimóniu estadu obriga foti karreta xapa azúl ne’ebé durante ne’e Ministru Planeamentu, Investimentu, Estratéjiku (MPIE), Xanana Gusmão uza.

Asaun Diretór ne’ebé deputadu sira la fó sai naran ne’e, konsidera hanesan traisaun ba lider nasionál Kay Rala Xanana Gusmão, basa tuir deputadu sira maski Xanana la asume ona kargu nu’udar membru governu maibé oras ne’e sei hala’o misaun ida iha rai li’ur lori Timor-Leste nia naran.

Deputadu bankada CNRT, Natalino Dos Santos dehan, ministériu balun husi departamentu ne’ebé haree ba asuntu patrimóniu estadu, horisehik obriga atu foti karreta ne’ebé lider nasionál, Xanana Gusmão uza durante ninia mandatu, bainhira Xanana agora daudauk lori hela misaun estadu ba rai liur.

“Sira mai sein iha despaxu maibé obriga atu foti karreta, tanba ne’e diretór husi MPIE la fó no sira dehan sei mai fali,” Natalino konta tuir. Hodi lamenta tebes ho atitude diretór ne’ebé obriga foti karreta ne’e.

Deputada Carmelita Lamenta Media Hatun Notisia Provokativu

THE TIMOR-NEWS.com, DILI – Parlamento Nasional (PN) liu husi deputada bankada CNRT Carmelita Moniz preokupa ho media balun ne’ebe hasai notisia nakonu ho provokativu.

Deputada ne’e afirma, durante tinan hat (4) resin nia sai vitima ba media nia hahalok liu-liu kona ba notisia hirak ne’ebe mak media sira publika.

“liu husi plenaria ida ne’e, hau hakarak husu ba Konsellu Imprensa (KI) atu hare lalaok media hot-hotu hodi nune’e halo avaliasaun didiak ba media hot-hotu liu husi informasaun ne’ebe durante ne’e sira publika sai ba publiku nakonu ho notisia provokativu,” dehan Carmelita Moniz iha Plenaria PN, Segunda (09/10/2017).
Nia hatutan, media iha liberdade imprensa maibe tenke nakonu mos responsabilidade atu nune’e labele mosu konflitus.

“Hau la temi deputadu ida maibe iha tinan sira liu ba ita sira ne’e sai vitima ba informasaun ne’ebe publika sai husi media sira, tanba dala barak media sira uja titulu notisia oin seluk iha kontiudu oinseluk fali, ne’e mak mosu konflitus,” dehan deputada Carmelita.

PN Simu Ona Programa Governu

DILI, (TATOLI) - Prezidente Parlamentu Nasionál Aniceto Guterres informa, sétimu governu liuhosi ministru prezidénsia konsellu ministru Adriano do Nascimento, ohin, Tersa (10/09) dadersan entrega ona programa governu ba Parlamentu Nasionál.

“Ohin iha tuku 8 dadersan Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru lori ona Programa Governu mai entrega, Ha’u mós halo ona despaxu hodi haruka ba bankada ida-idak,” Aniceto Guterres informa iha plenária Parlamentu Nasionál, ohin.

Tuir planu Prezidente PN, programa governu nian sei distribui hotu ba kada deputadu iha versaun Portugés ho tradusaun Tetun atu nune’e deputadu sira bele prepara matéria ruma relasiona ho programa governu hodi halo diskusaun iha loron, Segunda (16/09) semana oin.

Entretantu programa Sétimu Governu ne’ebé lideradu hosi Primeiru Ministru Mari Alkatiri, kompromete katak, sei kombate hasoru izolamentu populasaun, kria infraestrutura ne’ebé ho kualidade, dinamiza prestasaun servisu públiku, fó atensaun espesiál ba asaun sosiál, liuhosi kuidadu saúde, edukasaun, nune’e mós hadi’a kondisaun moris povu nian.

Maske nune’e Programa sétimu governu mós hatuur an ho karater fleksivel hodi bele integra mós kestaun importante sira ne’ebé sei sai nu’udar proposta hosi partidu polítiku sira iha parlamentu nasionál.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Foto: Prezidente Parlamentu Nasionál Aniceito Guterres

Governu timoroan nia programa bele "la liu" de'it ho proposta rejeisaun hosi opozisaun

Programa hosi Governu Konstitusional dahitu, ne'ebé tenki haruka ba Parlamentu Nasional iha loron-tersa, la tuir obrigasaun hetan votasaun no nia reprovasaun depende de'it, esensialmente, hosi aprovasaun ba proposta rejeisaun ida hosi opozisaun.

Prosesu ne'e sai importante tanba Governu timoroan ne'ebé lidera hosi Mari Alkatiri iha baze hosi koligasaun minoritáriu ida ne'ebé harii hosi Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) - ne'ebé iha deputadu na'in 23 - no hosi Partidu Demokrátiku (PD) - ne'ebé iha fatin hitu.

Opozisaun kontrola fatin 35 sira seluk iha Parlamentu Nasional (PN) no deputadu sira ne'e asina ona iha semana liubá karta ida ba Prezidente Repúblika hodi hatete katak sira prontu sai hanesan alternativu ida hosi Governu bainhira programa ezekutivu nian hetan reprovasaun.

Tuir dalan formal, no hanesan defini iha Konstituisaun, Programa Governu nian, la presiza hetan votasaun, tanba haruk de'it ba votasaun bainhira bankada ida aprezenta proposta ida rejeisaun nian ka bainhira Governu solisita votu ida konfiansa nian.

Bainhira la akontese asaun sira ne'e testu ne'e hetan de'it debate durante máximu loron lima konsekutivu - ka entre loron-segunda no loron-sesta tuirmai, haktuir hosi kalendáriu previstu - bele to'o final hosi debate "hosi bankada parlamentar ruma (...) hodi husu nia rejeisaun ka Governu husu votu konfiansa ida".

Opozisaun timoroan hatete katak PR hatudu "ansiozu" iha formasaun Governu nian

Líder sira hosi opozisaun parlamentar timoroan nian afirma iha loron-segunda ne'e katak Prezidente Repúblika hatudu "ansiozu" bainhira fó pose ba Governu minoritáriu ida, lahó fó tempu ba forsa sira opozisaun nian hodi aprezenta alternativu maioritáriu ida.

Responsável sira hosi Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) no hosi Partidu Libertasaun Popular (PLP) - ne'ebé halo krítika maka'as durante kampaña - agora hakarak lidera aliansa ida hosi maioria parlamentar, no explika, liuhosi deklarasaun sira ba Lusa, kona-ba razaun sira hosi mudansa pozisaun nian.

"Hanesan asaun ida ne'ebé ansiozu tebes hosi Prezidente. Bainhira bankada KHUNTO desidi sai hosi koligasaun, iha loron ne'e kedas maka prezidente hili kedas primeiru-ministru no ami laiha tempu", esplika hosi xefe bankada CNRT nian, Arão Noé.

FMI: Iha tinan ne'e Timor-Leste sei iha aumentu moderadu ba 3% hosi PIB la'ós petrolíferu

Timor-Leste presiza polítika estrutural sira ne'ebé ajuda diversifika ekonomia, avansa ho estratéjia ida hosi reforma fiskal ne'ebé hametin sustentabilidade iha prazu naruk, haktuir hosi Fundu Monetáriu Internasional (FMI).

"Perspetivu sira iha prazu médiu ba Timor-Leste depende tebes hosi diverssifikasaun ekonómiku, tanba nia kampu petrolíferu sira iha produsaun sei hotu iha besik tinan 2022", refere hosi Yu Ching Wong, xefe hosi misaun ida FMI nian ba Timor-Leste.

"Reforsu importante ida hosi investimentu públiku reprezenta risku negativu maka'as ba sustentabilidade fiskal, tanba hasai maka'as hosi Fundu Petrolíferu nian, ne'ebé presiza hodi selu gastu sira investimentu nian", nia nota.

Yu Ching Wong, ne'ebé haktuir hosi komunikadu ida hosi FMI nian, subliña katak implika mós avalia "katak projetu boot sira hosi investimentu públiku sira ne'e sei hamosu ka la'e rezultadu ekonómiku no sosial sira ne'ebé sufisiente hodi hetan kresimentu ida ne'ebé inkluzivu liu hodi bele hamosu reseita fiskal maka'as", nune'e bele konsege aumenta sustentabilidade fiskal nasaun nian.

Ramos-Horta ladún otimista katak Nobel Dame sei hamenus arma nuklear

Ministru Estadu timoroan nian José Ramos-Horta hatete iha loron-segunda ne'e katak laiha "hipóteze ruma" atu atribuisaun hosi Nobel Dame nian ba Kampaña Internasional hodi Halakon Arma Nuklear sira ajuda dezarmamentu iha tinan hirak tuirmai.

"Ha'u la haree hipóteze ruma, senáriu ruma iha tinan hirak tuirmai ne'ebé iha diálogu ida no desizaun sira kona-ba dezarmamentu nuklear. Maibé hanesan kontráriu, tanba situasaun internasional atual hanesan labele muda ona katak Koreia-Norte bele sai hanesan potensia nuklear ida tan", José Ramos-Horta, ne'ebé simu Nobel Dame iha tinan 1996, hatete ba Lusa.

Líder istóriku timoroan fó hanoin katak laiha ema ida konsege impede atu Pakistaun sai, maski hanesan nasaun subdezenvolvidu ida, iha poténsia nuklear ida no tanba ne'e sei susar tebes hetan posibilidade hodi trava Koreia-Norte.

Maski nune'e, Ramos-Horta konsidera ona katak "sei felisita nafatin (...) asaun tomak ne'ebé halo publisidade ba deskontrolu ba armamentista nuklear no buat hotu ne'ebé maka halo hodi fó sai inkapasidade hosi líder boot mundial sira nian hodi hakiduk iha deskontrolu ne'e hodi kontinua aumenta ka moderniza nia arma nuklear sira".

Ramos-Horta fó hanoin katak iha tinan 40 ikus ne'e "atribui ona prémiu Nobel neen ba entidade sira ne'ebé iha ligasaun ho dezarmamentu nuklear", maibé defende ona katak "realidade maka potensia nuklear boot sira la fó hakat sériu iha dezarmamentu ho kualidade".

Iha semana liubá, Komité Nobel fó ona Nobel Dame 2017 nian ba Kampaña Internasional hodi Halakon Arma Nuklear sira (ICAN, iha lian inglés), desizaun ne'e nia justifikasaun maka serbisu ne'ebé halo hodi halakon armamentu nuklear iha mundu.

SAPO TL ho Lusa

Governu Sei Muda F-FDTL Husi Terminal Tasi-Tolu

DILI - Atu funsiona hikas Terminal Tasi-Tolu hodi fasilita movimentu transporte liuliu transporte publiku husi parte Oeste. Governu liu husiMinistru Obras Publiku Transporte no Komunikasaun (MOP-TK) planu ona ho hanoin halo fali fatinida hodi muda hikas F-FDTL neebe durante nee uza fatin Terminal Tasi-Tolu ba seguransa.

Tuir Vice  Ministru MOP-TK, Inacio Moreira katak,MOP-TK iha ona planu hadia terminal hotu-hotu iha Kapital Dili inklui Terminal Tasi-Tolu, tanba nee Terminal Tasi-Tolu agora hadia hela.

Ita nia maun-alin F-FDTL sei hela iha neeba, tanba nee, parte Desemvolvimentu Transporte no Komunikasaun sei hanoin halo fatin ba sira. Atu nunee hodi muda hikas ita nia mau-alin F-FDTL ba, maibe ladook, sei muda fali ba sorin. Maske nunee sira sei hanoin halo estudu didiak hafoin foti dezisaun,” katak Inacio bainhira dada lia ho STL iha nia knar fatin Caicoli Dili, Sesta (6/10/2017).

Oposizaun Laos Atu Hamonu Governu

DILI - Xefi bankada PLP Fidelis Magalhaes hateten, Oposizaun bele propoin Programa Governasaun alternativas, maibe laos atu hamonu Governu para hodi tau naran AMP, tanba nee administi iha konstituisaun.

Oposizaun nia hanoin katak oposizaun bele propoin Programa Governasaun alternativas, maibe laos ami atu halo monu Governu hodi tau naran AMP laos hanesan nee, tanba  administi iha konstituisaun”, dehan deputadu Fidelis ba jornalista sira iha PN, Dili, Segunda (09/10/2017).

Koalia konaba programa VII Governu Konstitusional, deputadu Fidelis hateten, bainhira lori mai iha Parlamentu Nasional hare no halo tiha diskusaun maka foin bele hatene lolos. Responde konaba karta neebe bloku koligasaun hato ba Prezidente Republika, deputadu Fidelis hateten, Nee hanesan karta ida neebe alerta ba Governu tenke tuir prosesu konstitusional.

Iha fatin hanesan membru PN husi bankada Khunto Jose Agostinho da Silva hateten, Oinsa maka VII Governu Konstitusional bele estabel, fila fali ba ema partidu neebe maka forma Governu.

Entretantu Jose da Silva hanesan observador nasional hateten, oposizaun atu muda povu nia moris, laos oposizaun atu hamate povu nia moris liu hamate dezenvolvimentu neebe maka Governu trasa, tanba nee sai oposizaun para reprezenta povu iha uma fukun Parlamentu liu husi salva povu nia vida no nasaun. 

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae