segunda-feira, 4 de setembro de 2017

FRETILIN, PD, KHUNTO Avansa Ba Koligasaun

DILI, (TATOLI) – Partidu Frente Revolusionariu Timor-Leste Indepéndente (FRETILIN), Partidu Demokrátiku (PD) no Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) avansa ona ba koligasaun hodi forma sétimu governu konstitusionál.

Desizaun ne’e fó sai liuhusi akordu ne’ebé hala’o iha Hotel Novo Turizmu, Lecidere, Dili, segunda dader, ohin.

Antes ne’e, PD hola parte iha inkluzaun maibé tanba Partidu Libertasaun Populár (PLP) ho FRETILIN la konsege konsensu iha prezidénsia meza Parlamentu Nasionál no kompozisaun membru governu, nune’e PLP dada án hosi koligasaun hodi fó oportunidade ba PD.

Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Marí Alkatiri esplika akordu ne’ebé partidu tolu asina la’ós automatikamente koligasaun ona maibé ida ne’e hanesan inísiu ida atu forma koligasaun iha loron hirak tuir mai tanba partidu tolu ne’e presiza ajusta programa no pasta tuir partidu tolu ne’e nia interese.

Luta ba Dignidade Labele Para

DILI, (TATOLI) – Xefe Negosiadór Delimitasaun Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão hateten, luta ba dignidade umana labele para tenke kontinua nafatin.

“Ita kontinua nafatain hanesan ohin loron Timor-Leste agora fó apoiu nafatin ba rai barak iha mundu ne’ebé frajeis, fraku liu ita iha demokrásia iha governasaun, iha direitu umanu, iha buat oioin”, akresenta Xanana iha konferénsia imprensa ne’ebé hala’o ohin iha sede CNRT (Conselho Nacional Resistência Timor-Leste), Bairo, Formosa.

Nia haktuir, nasaun balun foin hakotu sira-nia konflitu, balun iha konflitu laran ne’ebé husu ita-nia apoiu atu ajuda sira. Ida ne’e mós ita ko’alia sai bebeik ba komunidade internasionál atu tau uluk dignidade umana. Rai boot sira tau uluk fali sira-nia kbiit katak sira iha poder. Ne’ebé problema ida ne’e, problema boot.

Alkatiri Hakarak Dialog Ho Xanana-Taur

DILI, (TATOLI) – Eis-Prezidente Repúblika, José Ramos Horta informa, Sekretáriu Jerál Fretilín, Mari Alkatiri hakarak halo diálogu ho Prezidente CNRT Kay-Rala Xanana Gusmão ho Prezidente Partidu Libertasaun Popular, Taur Matan Ruak atu servisu hamutuk maski iha koligasaun hosi partidu Demokrátiku ho Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (Khunto).

“Prosesu formasaun governu la’o daudaun hela, foin daudaun mak ha’u sai hosi Otél Novo Turizmu katak lideransa Fretilín, PD no Khunto ko’alia atu hetan akordu ida maibé Fretilín kontinua nafatin atu halo diálogu ho CNRT no PLP atu kolabora malu,” Premiadu Nobel ba Pás, José Ramos Horta ba Jornalista sira hafoin hasoru malu ho Xefe Estadu iha Palásiu Prezidente, Ai tarak Laran, Segunda (04/9).

Canossa Sai Vensedór ba Konkursu Puízia

DILI, (TATOLI) – Eskola Sekundária Santa Madalena de Canossa sai vensedór literatura liliu poema ne’ebé organiza husi Arkivu no Múzeu Rezisténsia Timor-Leste (AMRT) hodi komemora tinan 18 konsulta populár 30 agostu ne’ebé partisipa husi eskola sekundária públika no privada iha Kapitál Dili.

Reprezentante eskola Canossa, Ana Monica do Rego hateten nia apresia tebes ho desizaun juri hodi sai primeiru-lugar entre reprezentante sira husi eskola seluk.

“Liuhusi konkursu ida ne’e, ha’u bele aprezenta ha’u-nia talentu ne’ebé hetan ona durante aprendizajen eskola nian, liliu iha matéria literatura”, hateten Ana Monica do Rego ba jornalista sira hafoin anunsiu rezultadu husi ekipa juri iha salaun AMRT Dili, ohin.

Nia reforsa, primeiru lugar sai hanesan motivasaun ida nune’e mós ba ema seluk. “Ba maluk sira ne’ebé mak iha talentu ne’ebé mak subar hela atu iha motivasaun atu tuir konkursu sira atu nune’e halo ita-nia nasaun forsa liutan ho matenek na’in sira iha rai ne’e”, katak.

Brazil, Portugal ho Mosambike hala'o enkontru dahaat hosi poeta luzófonu nian

Hahú loron-sábadu ne'e, Brazil, Portugal ho Mosambike hala'o edisaun dahaat hosi Enkontru Poeta sira Lian Portugeza nian.

Iha tinan ne'e, abertura hosi eventu sei akontese iha Muzeu da Repúblika, iha sidade brazileiru Rio de Janeiro, ne'ebé sei simu autoridade sira no poeta sira hosi Angola, Brazil, Guiné-Bissau, Mosambike ho Portugal.

Reuniaun hosi poeta luzófonu sira sei liuhosi mós Lisboa, iha loron 16 Setembru, no taka iha Maputu, iha loron 23 Setembru.

Abertura hosi eventu ne'e sei iha mós lansamentu hosi antolojia komemorativu "Todos os Tons da Poesia", ne'ebé aprezenta poema hamutuk 299 hosi poeta na'in 133 hosi nasaun luzófonu sira.

Organizador sira informa ona katak antolojia "Todos os Tons da Poesia" sei hatudu iha kontrakapa homenajen ida ba poeta mosambikanu Rui de Noronha.

Austrália husu ba Xina hodi labele fornese kombustível ba Koreia-Norte

Primeiru-ministru australianu, Malcolm Turnbull, insisti iha loron-kinta ne'e ba Xina hodi labele fornese kombustível ba Koreia-Norte hodi trava aumentu tensaun ne'ebé provoka hosi ensaiu nuklear sira no misil balístiku hosi Pyongyang.

"Sira [Xina] kompromete hodi husik sosa anar, besi, marisku ho produtu sira seluk norte-koreanu nian. Bele aumenta tan kastigu no hapara abastesimentu kombustível nian, hanesan ezemplu", afirma hosi Malcom Turnbull ba rádio lokal 2SM.

"Bainhira ko'a sira nia fonte reseita no asesu ba enerjia, rejimi sei labele moris no nune'e maka Xina tenki halo", primeiru-ministru australianu insisti no defende ona "izolamentu total" Pyongyang nian.

Canberra defende ona aplikasaun hosi kastigu foun sira - no ida ne'ebé todan liu to'o ohin loron - hasoru Koreia-Norte, iha inísiu fulan ne'e, hosi Konsellu Seguransa ONU nian, ho apoiu hosi Xina, tanba lansamentu hosi misil sira.