quinta-feira, 26 de outubro de 2017

Fo Lisensa Provizoriu ba Transporte, Agente Polisia 3 Hatan Tribunal

DILI – Tribunal Distrital Dili julga agente polisia nain 3, tanba halo lisensa provizoriu ba transporte sira neebe halao atividade publika hanesan tula pasajeiru iha Munisipiu Liquica.

Tuir akuzaasaun neebe tribunal lee sai husi Ministeriu Publiku katak, arguida Virginia dos Santos nudar Ajente PNTL no servisu iha sesaun munisipiu Liquisa, hahu iha tinan 2015 too Janeiru tinan 2017. Arguidu Joao Martins nudar adjuntu xefi tranzitu PNTL iha munisipiu Liquisa, hahu iha tinan 2015 too fulan Agustu tinan 2016. Arguidu Trindade Mali Da Silva, xefi tranzitu PNTL, iha municipiu Liquisa hahu husi tinan 2015 too Marsu tinan 2017.

Iha fulan Jullu tinan 2016, arguidu Trindade fo orientaasaun ba arguidu Joao no Virginia atu prepara dokumentu lisensa provizoriu ba transporte sira neebe halao atividade publika hanesan tula paasajeiru sira iha municipiu Liquisa.

Arguidu sira deside katak, bainhira emite dokumentu provizoriu ida, sei selu kustu administraasaun nian ho montante USD $ 50.00. No arguidu sira hahu prepara dokumentus.

Sasan Neebe Prende Lafo Fila

DILI – Bazea ba dekretu lei numiru 33/2008 bandu ema labele halo kualker atividade liuliu hanesan negosiu iha trotoar. Tanba nee bainhira ekipa Guarda Munisipiu Dili (GMD) kuandu halo operasaun mak hetan sedeit halo negosiu iha trotoar leten tenki prende hotu. Sasan neebe prende sei lafo fila ba nain.

Xefi Departementu Saneamentu Munisipiu Dili Domingos dos Santos Soriano informa ba STL iha Administrasaun Munisipiu Dili, Tersa (24/10/2017).

Tuir Domingos katak, sasan neebe hetan prende sei ofrese ba orfonatu hanesan oan-kiak, ho ema moras iha hospital, nee duni lafo fila ba nain. Tanba konsidera sira viola dekretu lei numiru 33/2008.

Dekretu lei Numiru: 33/2006 mos bandu ema labele harii uma iha baleta leten. Nee duni, komunidade neebe deit mak hakarak harii uma iha basleta leten GMD nafatin foti medidas katak sobu.

Lideransa Nasionál ‘Presiza’ Dialog Atu Hadi’a Povu Nia Moris

DILI, (TATOLI) - Organizasaun Sosiál ne’ebé hanaran an Rede Juventude Munisípiu Ermera (REJE) ho rede Lian Munisípiu Ermera (LIDER) husu ba lideransa nasionál sira hosi partidu lima ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasionál atu halo dialog ho maturidade nune’e iha konsensu hodi hadi’a povu nia moris.

“Husu ba lideransa nasionál sira hotu atu halo diálogu ho kakutak malirin, hatudu maturidade polítika hodi bele to’o iha konsensu nasionál ida ba hadi’a povu nia moris liuhusi aselera prosesu aprovasaun programa no Orsamentu Jerál Estadu hodi bele hala’o dezenvolvimentu ba povu tomak iha Timor-Leste,” Portavós Daniel dos Santos, deklara liuhosi deklarasaun Konjunta REJE ho LIDER, liuhosi konferénsia imprensa, iha FONGTIL, Kaikoli, Kinta (26/10).

Tuir REJE ho LIDER nia observasaun, partidu lima; FRETILIN (Frente Revolucionário de Timor-Leste Independente), CNRT (Conselho da Reconstrução Nacional de Timor-Leste), PD (Partidu Demokrátiku), PLP (Partido de Libertação Popular) no KHUNTO (Kmanek Haburas Unidade Timor Oan) ne’ebé reprezenta povu iha uma fukun PN vota ho unanimidade ba karreta prado foun, maibé vota kontra ba programa ne’ebé atu lori benefísiu ba povu iha setór edukasaun, saúde, infraestrutura, bee, saneamentu no agrikultura.

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV

Prezidente Parlamentu timoroan defende aumentu koperasaun entre nasaun luzófonu sira

Nasaun luzófonu sira tenki aumenta koperasaun entre sira hodi ajuda hametin Ministériu Públiku sira no majistradu sira no aumenta efikásia hosi kombate hasoru krimi organizadu no transnasional, defende hosi prezidente Parlamentu timoroan iha loron-kuarta ne'e.

"Krimi organizadu ho transnasional espalla iha fronteira sira hosi Estadu soberanu sira no presiza atuasaun konsertadu sira ne'e, iha área oioin, liuliu, iha kombate hasoru fenómenu kriminal sira", hatete hosi Aniceto Guterres Lopes, bainhira loke enkontru ba dala 15 hosi Prokurador-Jeral sira hosi Komunidade Nasaun sira ho Lian Portugeza (CPLP) ne'ebé hahú iha loron-kuarta ne'e iha Díli.

"Globalizasaun no dezafiu sira ne'ebé mosu husu atu ita aumenta koperasaun entre Estadu-membru sira CPLP nian no Rejiaun Administrativu Makau nian, liuliu entre Ministériu Públiku sira no nia majistradu sira, hodi aumenta efikásia iha kombate hasoru krimi organizadu no transnasional", nia defende.

Enkontru iha Díli hetan partisipasaun hosi prokurador-jeral sira hosi Angola, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Makau, Mosambike, Portugal, São Tomé & Prínsipe no Timor-Leste, ne'ebé sei analiza, to'o loron-sesta, instrumentu sira no dalan sira koperasaun nian, siberkriminalidade no tráfiku droga nian, no asuntu seluk tan.

Kuaze ema 3.500 husu extradisaun hosi kazal portugés ne'ebé kondenadu iha Timor-Leste

Kuaze ema na'in 3.500 maka asina ona petisaun ida, ne'ebé to'o ona ba parlamentu portugés, hodi husu ba Governu extradisaun ba Portugal hosi kaben-na'in portugés Tiago ho Fong Fong Guerra ne'ebé maka hetan kondenasaun ba kadeia tinan ualu iha Timor-Leste tanba naok.

Kaben-na'in, kondenadu iha fulan-Agostu liubá, reklama ona sentensa, konsidera katak "insultu sira ne'ebé maka labele evita" ne'ebe hanesan baibain iha "rejimi sira ne'ebé la'ós demokrátiu", ho baze iha prova sira ne'ebé hetan manipulasaun no mós hanesan hetan bandu.

Petisaun, ho asinatura hamutuk 3.450 resin, reklama katak "Governu Portugal nian tenki eziji Governu Timor-Leste hodi transfere prosesu ne'e ba Portugal, tanba sistema judisial timoroan nian hatudu katak labele hasoru ho kazu ida hanesan ne'e".

"Direitu ema sira nian hosi sidadaun portugés sira ne'e hetan violasaun iha Timor-Leste, ne'ebé iha ona tinan tolu nia laran, fahe malu hosi sira nia oan ki'ik na'in rua", refere hosi petisaun, ne'ebé hahú tama iha loron-kuarta ne'e iha iha komisaun hosi Asuntu Konstitusional sira, Direitu sira, Liberdade sira no Garantia sira hosi parlamentu portugés nian.

D'Academy Asia 3 Hahú: Bele Repete Susesu Marvi?


DILI: Repete susesu ne’ebé Maria Vitoria hetan ka susesu liu?, Ida ne’e sai pergunta ba povu Timor tomak bainhira ‘delega’ ninia oan na’in neen (6) hodi tuir kompetisaun Dangdut Academy Asia 3 iha Indonezia.

Maske todan tanba tenke kompete ho “na’in ba dangdut”, Indonezia, no nasaun sira seluk ne’ebé iha liu preparasaun ne’ebé di’ak, maibé iha esperansa katak Timor-Leste bele mós hatudu netik buat ruma, pelumenus besik ho prestasaun ne’ebé Maria Vitoria atinze iha D’Academy Asia 2.

Ba kompetisaun iha tinan ne’e, Timor-Leste ‘haruka’ nia ema na’in neen, kompostu husi: Marina Neno, Atanazio Sarmento, Rafael Tilman, Alda de Almeida, Joaquim Soares, no Benetrio B.

Iha Segunda (23/10) kalan, hahú abertura ba kompetisaun D'Academy Asia 3. Iha abertura ne’e, partisipante sira husi nasaun neen, Indonezia, Timor-Leste, Malazia, Bruney Darrussalam, Singapura no Tailandia, hatudu idaidak ninia performansia.

Dezenvolve Turizmu Presiza Estratéjia Tolu

DILI, (TATOLI) – Ministru Turizmu, Manuel Florêncio Vong, informa ba jornalista sira iha Palásiu Governu, kuarta (25/10) katak nia iha estratéjia tolu atu dezenvolve turizmu Timor-Leste (TL).

Primeiru mak dezenvolve turizmu baze komunitária katak komunidade mak tenke sai na´in ba turizmu ho konseitu bottom-up planning (planu husi karaik ba leten), segundu mak sistema top-down plannig (planu husi leten ba karaik) ne’ebé kombina entre Comunity initiative tourism (turizmu inisiativa husi komunidade).

Terseiru mak dezenvolve industrializasaun setór transversais ne’ebé liga ho agrikultura, peska no  seluk tan hodi kontribui ba pás no dezenvolvimentu nasaun nian.

Razaun, tuir alumni Fakuldade Ekonomia no Turizmu, Universidade de Algrave (Ualg), Portugal katak, Timor-Leste iha rekursu rasik. Entaun hafoin simu pose, nia haree setór haat importante.