sábado, 8 de outubro de 2016

Professores Reforma Sei Hetan Osan 60%


DILI – Tuir dadus husi Ministeriu Edukasaun (ME), professor sira neebe mak atu tama iha reforma, sei kontinua hetan osan 60%.

Informasaun nee fo sai husi Direitor jeral Ministeriu Edukasaun, Antoninho Pires katak, reforma ba professor sira nee laos tinan ida nee deit, maibe reforma nee lao hela. Tuir dadus neebe mak sira iha hamutuk novi sentus besik mil professor mak iha ona idade atu tama ba iha reforma.

Ami mos rezerva sira neebe mak mai husi professor kontratadu kuaze mil e tal neebe mak priense ona rekezitus konaba background akademik D3 ba leten, hodi bele priense rekezitus, agora sei hein, tanba ami sei halo kordenasaun ho komisaun funsaun publika, oinsa mak sira nee bele tama, hodi bele subtitui fila-fali ba professor sira neebe mak tama iha reforma,” dehan Antoninho ba STL iha nia knar fatin ME Vila-Verde Dili Tersa (04/10/2016).

DJ Antoninho akresenta, Komisaun Funsaun Publiku ho ME sei haree fali osan, atu nunee bele subtitui fila-fali professor sira neebe mak hetan ona reforma. Lista nee agora ME prepara ona, tuir lei komisaun funsaun publika nian.

Iha parte seluk, Gestaun Apoiu tekniku iha eskola sekundaria 4 de Setembru, Sergio A. da Cruz, hatete, tuir nia haree, professor husi eskola ida nee iha nain hat ou lima mak atu tama iha reforma, sira nee merese duni tanba haree sira nia kondisaun ho idade nee tama ona iha reforma. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sesta (7/10/2016). Jacinta Sequeira/Guilhermina  Franco

Suara Timor Lorosae

Kandidata Aan Ba PR 2017, Lu-Olo Depende Kongresu


DILI - Prezidente Partidu Fretilin Francisco Guterres Lu-Olo hateten, atu kandidata aan ba eleisaun Prezidensial iha tinan 2017, nee depende ba kongresista sira iha kongresu nee maka sei deside.

Eis Prezidente Parlamentu Nasional iha Primeiru Lejislatura nee afirma tan katak, Kongresu maka hanesan fatin soberanu ba ema hotu atu kolia, tanba nee desizaun saida deit maka foti iha kongresu, hanesan lideransa halo tuir deit ona.

Konaba atu kandidata aan iha eleisaun prezidensial tinan 2017, nee hau labele koalia husik ba kongresista sira maka sei desidi iha kongresu ida nee,” dehan Prezidente Partidu Fretilin, Lu-Olo ba jornalista sira, iha CDD, Sesta (07/10/2016).

Entretantu Responde konaba bainhira kongresista sira iha kongresu kandidata nia ba Prezidente Republika iha elisaun 2017, Lu-Olo hateten, partidu nee sempre prontu ba saida deit, maibe desizaun, so tenke liu husi orgaun ida maka kongresu ida nee.

Iha fatin hanesan Koordenador Fretilin Munisipiu Bobonaro Paulo Moniz Maia hateten, klaru hanesan sidadaun Timor oan ida Dotour Francisco Guterres Lu-Olo iha kompetensia atu bele kompete ba iha kargu Prezidente Republika iha tinan 2017. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (7/10/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Justisa Forte Labele iha Intervensaun Polítika


DILI, (ANTIL) – Espoza Prezidenti Republika, Taur Matan Ruak hatete, justisa ida forte no independente labele iha intervensaun polítiku, juiz, prokuradór no defensór tenke halo sira nia kna’ar ho independénte mai hosi konsiénsia atu halo desizaun ba kazu ruma.

“Paz bele mosu iha sidadaun idak-idak hanesan paz iha fuan, paz iha uma laran, paz iha sosiedade, no ita bele kontribui paz iha mundu”, Isabel Ferreira ba jornalista sira hafoin abertura sessaun dahuluk konferénsia internasionál ba selebrasaun tinan 20 Prémiu Nobel da Paz ba Bispu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo ho Ramos Horta, ne’ebé ko’alia kona-ba justisa no direitus úmanus iha ótel Novo Turismo, Sabadu, (8/10).

Justisa ida forte no independénte labele iha intervensaun polítiku, juiz, prokuradór no defensór tenke halo sira nia kn’aar ho konsiénsia. “Ha’u ka’er Sr. Kailash nia lia-fuan katak Mahatma Gandhi fó hanoin ba Primeiru Ministru dehan kuandu ita boot atu halo desizaun ida, ita tenke haree liu ba ema kiik sira mak halo foin halo desizaun”, katak tan.

Tuir nia, sistema justisa iha rai laran la’o ho di’ak, agora presiza de’it ema hotu nia kontribuisaun, justisa labele la’o mesak sem kontribuisaun sidadaun hotu, tenke kolabora didiak atu justisa iha rai laran bele justu. (jornalista: Julia Chatarina; editora: Rita Almeida)

Foto: Hosi karuk ba loos Bispu Gunnar Johan, Espoza Prezidenti Repúblika, Isabel Ferreira, Ramos Horta, Prezidenti Repúblika no Prezidenti Parlamentu Nasionál. Foto ANTIL/Antonio Goncalves

Selebrasaun Tinan 20 Nobel da Pás Atu Saúda no Renova


DILI, (ANTIL) – Selebrasaun tinan 20 Nobel da Pás atu saúda no renova Laureadu Prémiu Nobel da Pás iha tinan 1996 ne’ebé simu husi Reverendísimu Dom Carlos Filipe Ximenes Belo no Eis Primeiru Ministru Dr. José Ramos Horta.

“Ha’u iha Agelia bainhira partisipa konferénsia ida ne’ebé organiza hosi veteranu Agelin ba apoiu luta Sahara, embaixadór Áfrika Súl iha nia intervensaun halo referénsia espesífika ida kona-ba Timor-Leste ba Sahara atu haree no hatene oinsá atu mobiliza komunidade internasionál, ita-nia rezisténsia interna, armada no klandestina desizivu liu maibé mobilizasaun internasionál mak determinante”, Ministru Estadu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MEKAE) no Ministru Agrikultura no Peska, Estanislau Aleixo da Silva iha abertura Konferenía Internasionál ne’ebé hala’o iha Timor Plaza, Sabadu, (8/10).

Nia hatete, konferénsia internasionál ne’e hanesan admirasaun ida ba diplomata ne’ebé kostuma halo referénsia, forma timoroan hodi mobiliza komunidade internasionál iha kazu Timor-Leste atu alkansa nia vitória.

Ho kontribuisaun prémiu Nobel da Pás hanesan rekonsiliadór ho autoridade no diplomata no mediadór define, entaun ho tempu naruk ne’ebé haluha konflitu Timor-Leste manán vizibilidade planu internasionál no kontribui forma desiziva ba pás, justisa no rekonsiliasaun komesa akontese depois tempu badak hodi loke dalan ba loron atu nabilan ba benefísiu no felisidade timoroan.

Ho prezensa iha ita-nia premiadu Nobel da Pás, iha Siénsia Ekonomia tinan 2014, Prof. Finn EarlingKyndland, Prof. Mohammad Yunus iha Siénsia Ekonomia tinan 2006, no Profesór Asistente Jestaun Internasionál, Roger Moser nomós Profesora Doutora Jenny Gordon, Konselleira Prinsipál Peskiza iha Komisaun Produtividade Governu Austrália, Ministru Estanilau agradese tebes ba dignifika país nia rezisténsia, liberdade no dignidade.

“Desizaun hodi fahe ita-boot sira-nia esperiénsia ho motivasaun, esperansa no konfiansa ba futuru ne’ebé dalaruma mellor ba nasaun ne’e no ba umanidade”, Estanilau hato’o iha diskursu.

Estanislau afirma, hakarak apoiu no ajuda dezverbal dalan ida ne’ebé di’ak atu luta kontra pobreza no reforsa pás no rekonsiliasaun liuhusi dalan konsisténsia temporál polítika ekonómika iha konsolidasaun pás nian ba dalan inovasaun iha era dijitál iha merkadu emerjénsia.

“Iha konferénsia internasionál sobre sidadania, pás e bem estar konsidera atu rekorda no renova ita-nia gratidaun ba eroi no mártir sira iha rezisténsia timorense ba luta libertasaun nasionál”.

Tinan 14 ona, marka istória iha Timor-Leste nia restaurasaun independénsia, konsidera nasaun Timor-Leste tenke ser iha dalan pás, estabilidade, seguransa iha perkursu dezenvolvimentu. “Ita Konstrui futuru no servisu ba realizasaun dezeju timoroan hotu ba vida mellor”, ministru subliña.

Rezisténsia Timor-Leste dura no grandioza. “Dezafiu Kontrusaun iha baze hanesan dalan di’ak ba kualidade vida sidadaun no hanesan buat difisil ida maibé iha serteza ida no hatene katak tenke manán dezafiu ida ne’e”, Estanislau hatutan.

Trasa tiha ona iha planu estratéjiku dezenvolvimentu nasionál 2011-2030. Planu trasa vizaun ida no agora implementa, presiza dezeña buat ida ne’ebé ita bolu implementsaun road map, vizaun ida ne’ebé furak. Vizaun ekonómika iha 2030 Timor-Leste iha grupu rendimentu ekonómika médiu aas. (jornalista: Maria Auxiliadora; editora: Rita Almeida)

Foto: Kondidadu premiadu Nobel Dame bainhira partisipa serimonia abertura konferénsia internasionál ne'ebé hala'o iha Palasiu Prezidenti Bairopite, Sesta, (7/10). Foto ANTIL/Antonio Goncalves

Líder timoroan sira tenki impede atu forsa hosi liur fahe nasaun - Fretilin


Líder polítiku timoroan sira labele permiti atu sira nia diferensa polítiku sira bele aproveita hosi asaun subversivu interna no hosi liu hodi fahe nasaun, adverte hosi prezidente Fretilin iha loron-sesta ne'e.

"Ita labele permiti atu ita nia diferensa polítiku sira bele aproveita hosi forsa hosi liur hodi fahe no bele halakon dame ne'ebé ita konkista ho todan tebes", afirma hosi Francisco Guterres (Lu-Olo) iha Kongresu Nasional ba dala IV hosi partidu daruak timoroan nian.

"Ita tenki bele prevene asaun subservizu balun (hosi laran no liur), hodi mantén ita nia soberania, dame no estabilidade, hametin ita nia demokrasia no serbisu hodi haburas nasaun timoroan", nia defende.

Ba líder Fretilin, hanesan importante atu nasaun hametin Sistema Defeza no Seguransa Nasional ida "adekuadu no bele prevene no manán situasaun sira ne'e", objetivu ne'ebé bele kontribui hosi líder sira hotu.

Lu-Olo ko'alia bainhira loke Kongresu Nasional Fretilin nian ba dala IV ne'ebé halibur to'o loron-domingu delegadu hamutuk 1.135 hosi nasaun tomak ho tema "manán hodi liberta" iha Sentru Konvensaun Díli nian.

Reuniaun magna Fretilin nian akontese liutiha tinan lima hosi kongresu ikus no hafoin hili fali prezidente no sekretáriu-jeral hosi partidu timoroan Fretilin, Lu-Olo no Mari Alkatiri, ho apoiu maioria (97,13%) iha votasaun diretu ida ne'ebé nunka akontese antes no partisipa hosi ema rihun 200 resin - no hodi hanoin iha eleisaun prezidensial sira no lejislativu sira iha 2017.

Ko'alia ba liña jeral sira kona-ba programa Fretilin ba votu 2017 nian, Lu-Olo destaka ona, entre aspetu sira seluk, saúde públiku, vasina sira no medisina preventivu, promosaun hosi hahán ne'ebé di'ak liu ba saúde ba populasaun, buka "solusaun sira ba problema saneamentu báziku" no edukasaun ba protesaun ambiente nian.

Iha kampu edukasaun, no destaka progresu sira ne'ebé hetan iha tinan hirak ikus ne'e, Lu-Olo insisti ona iha importánsia hodi forma tan profesór sira, hadi'a kuantidade no kualidade hosi espasu eskola sira nian no hametin Programa Merenda Eskola nian.

Lu-Olo defini mós hanesan "prioridade fundamental" programa hosi dezenvolvimentu infraestrutura sira nian" - iha enerjia, transporte sira, bee, informasaun no teknolojia" - no aposta maka'as hodi hametin ekonomia nasional.

Nia hatete katak futuru nasaun nian liuhosi "harii ekonomia ida forte liu no kompetitivu liu, ne'ebé la depende maka'as ba petróleu", ne'ebé la depende maka'as ba importasaun sira no ne'ebé investe "ho matenek" hodi aproveita ho dalan di'ak rekursu natural sira nasaun nian.

"Tenki fó prioridade ba projetu infraestrutura sira, ba sira ne'ebé fó rentabilidade maka'as, sira ne'ebé kompetitivu no inovador liu. Tenki apoia no insentiva liu investidór sira (nasional no internasional sira) hodi investe maka'as iha nasaun", nia hatete.

"Apoia mós emprezáriu no investidór sira ne'ebé hatene hala'o nia negósiu legal sira iha merkadu internu no esternu hodi harii rikusoin no kontribui hodi aumenta serbisu no haburas ekonomia", nia hatete.

Fretilin nia kongresu hotu iha loron-domingu,loron ne'ebé hein, entre intervensaun sira seluk, diskursu ida hosi eis-prezidente mosambikanu Joaquim Chissano no hosi Muhammad Yunus, Nobel Dame tinan 2006 nian.

SAPO TL ho Lusa

Líder hosi partidu boot timoroan la hatene investigasaun ba alegasaun finansiamentu ilegal


Sekretáriu-jeral hosi partidu boot timoroan nian, CNRT, hatete ohin ba Lusa katak la hatene pormenór sira hosi investigasaun judisial ida kona-ba deskonfia finansiamentu ilegal partidáriu iha tinan 2012, ne'ebé karik envolve dirijente seluk ne'ebé hanesan mós ministru. 

"Iha nível partidu nian, no to'o ohin loron, ami laiha informasaun ruma ka koñesimentu kona-ba asuntu ne'e. Ami hatene kestaun ne'e horisehik [iha loron-kinta] liuhosi imprensa", hatete hosi Dionísio Babo Soares, ne'ebé hanesan mós ministru Estadu no Kordenadór hosi Asuntu Administrasaun Estadu nian no Justisa nian no mós ministru Administrasaun Estatal, ba Lusa.

Imprensa timoroan fó sai ona iha semana ne'e katak Tribunal Distrital Díli husu ona ba Parlamentu Nasional hodi hasai imunidade hosi Francisco Kalbuadi Lay, ministru Turizmu, Arte ho Kultura, hodi bele rona nian iha loron 25 Outubru tuirmai.

Tuir jornal Independente, iha kauza maka deskonfia iregularidade sira ne'ebé Kalbuadi halo iha 2012 iha finansiamentu hosi Congresso Nacional de Resistência Timorense (CNRT), partidu ne'ebé lidera hosi Xanana Gusmão.

Iha tempu ne'ebá Kalbuadi hanesan responsável ba komisaun hosi organizasaun partidu nian.

"Ha'u seidauk iha oportunidade hodi ko'alia ho ha'u nia kolega hodi hatene loloos saida maka hamosu hodi halo pedidu hasai imunidade", nia esplika.

Pedidu imunidade analiza daudaun hodi Komisaun G hosi Parlamentu Nasional.

Iha kauza maka iha violasaun ba rejimi jurídiku hosi finansiamentu partidu polítiku sira nian, liuliu iha ida ne'ebé relasionadu ho finansiamentu ba CNRT hosi empreza sira iha tinan 2012.

Rejimi ne'e determina atu "bandu maka'as kontribuisaun sira hosi ema koletivu nasional sira no ema singular sira ka grupu estranjeiru sira", ho lei haree ba kastigu kadeia entre fulan neen to'o tinan rua ka multa entre dolar 500 no 5.000 ba sé maka envolve "iha abstensaun hosi reseita bandu sira hosi lei ne'e hodi benefisia ba partidu polítiku balun".

Babo Soares hatete katak tenki "hein no akompaña prosesu", liuliu "rona pozisaun hosi Parlamentu Nasional kona-ba asuntu ne'e".

Nia hato'o fali konfiansa iha Kalbuadi - "ema ida ne'ebé gosta serbisu, enerjétiku no ativu tebes" - Babo Soares hatudu konfiante katak laiha iregularidade sira no esplika katak konta sira partidu nian hetan ona investigasaun iha pasadu.

"Kazu ne'e hanesan mai hosi 2012, liutiha ona tinan haat no no ha'u la hatene oinsá maka mosu agora, hafoin tinan barak nia laran", nia hatete.

"Ami sei tenta hatene kona-ba asuntu ne'e. Maibé ami preparadu nafatin iha momentu ruma hodi haree fali, koriji no hadi'a mekanizmu ne'ebé ami hala'o", nia hatutan.

Kona-ba pedidu levantamentu imunidade nian, Babo Soares fó hanoin katak Governu besik hakotu ona nia mandatu - iha eleisaun lejislativu sira iha Juñu 2017 - no asuntu ne'e "tenki analiza ho di'ak iha kontestu ne'e".

Iha fatin seluk, nia la konkorda ho opiniaun sira, ne'ebé rona dalabarak iha Timor-Leste, kona-ba alegasaun kampaña perseguisaun ba membru sira ka eis-membru sira Governu ne'ebé halo hosi justisa timoroan.

"Ha'u ko'alia beibeik ho ministru Justisa, ho elementu sira hosi majistratura no ha'u la fiar iha teoria sira ne'ebé dalabarak rona iha prasa públiku katak justisa iha hanoin hanesan ne'e", nia hatete.

"Ha'u la fiar katak parte hosi elementu sira justisa nian iha perseguisaun sistemátiku hosi membru ka eis-membru sira governu nian", nia insisti.

Iha tinan hirak ikus ne'e halo ona julgamentu no kondenasaun ba antigu membru sira hosi governu timoroan sira nian, inklui eis-ministra Justisa. Agora daudaun iha faze ikus ba julgamentu hosi eis-ministra Finansa Emília Pires ho eis-visi-ministra saúde Madalena Hanjam.

SAPO TL ho Lusa

Rekoñesimentu Internasionál Iha Impaktu ba LutaTimoroan


DILI, (ANTIL) – Rekoñesimentu internasionál ba figura timoroan na’in rua, Eméritu Bispu Dom. Carlos Filipe Ximenes Belo no Dr. José Ramos Horta iha impaktu ne’ebé boot ba timoroan no nia luta ba autodeterminasaun nomós hodi hahú negosiasaun hodi realiza konsulta populár iha 30 Agostu 1999 no iha 2002 Timor-Leste bele restaura nia independénsia.

Afirmasaun ne’e hato’o husi Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperaasaun (MNEK), Sesta, (7/10) perante nobel internasionál sira nomós ilustres konvidadus iha enseramentu loron dahuluk ba komemorasaun 20 anos Nobel da Paz ba timoroan na’in rua.

Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo hatutan, hafoin indepedénsia, Timor-Leste (TL) perkore dalan ne’ebé naruk ba konstrusaun estadu no paz. Krusiál ba nasaun no povu maibé konsege reestabelese paz no estabilidade nomós iha tempu ne’ebé hanesan bele kria no dezenvolve estadu no nia instituisaun sira.

“Atu ami la’o ba oin, presiza ami nia povu goza klima seguransa no paz no nesesáriu asegura asesu ba servisu sira hanesan edukasaun, saúde no justisa,” katak tan PM, Rui Maria de Araújo.

Xefe governu hatutan, hanesan ezemplu, forma oinsá konsege transmite konfiansa ba populasaun no kumpre komprímisu ba respeitu direitu úmanu, valór demokrátiku ne’ebé ami advoga no ami kontinua lorloron hodi la’o ba nia konsolidasaun no fortalesimentu hodi iha sustentabilidade paz maibé mós dezenvolvimentu inkluzivu inklui meiu vida ne’ebé sustentável, empregu no jestaun efikaz ba rekursu naturál sira ne’ebé reverte ba hadi’a populasaun nia kondisaun moris.

“Ida husi pasu importante dahuluk ne’ebé ami haree mak, sentidu rekonsiliasaun ho Indonézia. Kria Comissão de Amizade, Verdade e Reconciliação (CAVR) nu’udar pontu partida nesesáriu hodi harii paz no atualmente ami kontinua nafatin,” realsa xefe governu.

Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo hateten tan, ami fiar katak paz, justisa no instituisaun sira metin ne’e esensiál ba dezenvolvimentu sustentável. Tanba ne’e, ami tau iha énfaze no iha kontestu dezenvolvimentu sustentável aprovadu iha tinan kotuk iha Nasaun Unida.

Konsekuénsia husi ne’e la garante katak prejudika ami nia kresimentu ekonómiku, paz, dezenvolvimentu, direitu úmanu no demokrásia, nune’e mós sira iha relasaun ne’ebé forte ba malu, katak nia.

“Ami refere ona iha okaziaun sira balun maibé ha’u repete iha ne’e katak la iha paz, estabilidade, ita la bele hanoin ba dezenvolvimentu no la iha dezenvolvimentu, paz no estabilidade mós sei la iha (Vice-Versa). No la ho ida ne’e, ami la konsege halo, manan respeitu direitu úmanu no valór demokrásia”, nia afirma.

Nia reforsa tan, ami konsiente katak la iha respeitu ba valór fundamentál sira, ki’ak ekstrema, diskriminasaun, intoleránsia no eskluzaun sosiál nu’udar fokus ba instabilidade no bele hamosu kauza ba seguransa, estabilidade no paz.

“Ami iha komitmentu atu prezeva, ami nia komprímisiu mak kontinua serbisu atu nune’e direitu, liberdade no garantia ba sidadaun sira bele respeitu”, realsa.

Tanba ne’e, PM, Rui Maria de Araújo salienta, presiza kontinua proporsiona ba povu servisu ida di’ak liu ba asesu edukasaun no formasaun, justisa no servisu saúde, kria kondisaun ne’ebé poténsia ba kresimentu dezenvolvimentu ekonómiku nian ne’ebé refleta ba aumeta postu serbisu ne’ebé traduz ba poder ekonómiku no moris di’ak família nian nomós atu dezenvolvimentu ne’ebé ita hakarak bele sustentável tenke inkluzivu no serbisu hamutuk entre ita hotu. (jornalista: Rafy Belo; editora: Rita Almeida)

Foto: Primeiru-Ministru, Dr. Rui Maria de Araújo

Lei Impostu Presiza Hadi’a


DILI, (ANTIL) – Auditór Petrolíferu, Diresaun Nasionál Reseita Petróleo no Minerál, João Jerónimo hatete, lei impostu iha área estrativa iha ona maibé presiza halo mudansa balun tanba hahú eziste iha UNTAET, Indonézia no Governu Timor-Leste.

“Lei impostu ne’e rasik, iha lei balun ne’ebé mak sofistikadu no lei balun ne’e mak kria lakuna barak, tanba ne’e mak tuir ami-nia haree presiza hadi’a ou reforma agora daudaun”, hatete João Jeronimo iha Kampus Ekonomia, UNTL, Sesta (7/10).

João Jeronimo ne’ebé hanesan oradór iha semináriu  ho tema “Importánsia Dezenvolvimentu Ekonomia Iha Timor-Leste Iha Futuru“ ne’e, fahe informasaun detallu ba estudante sira kona-ba rejime impostu nian atu estudante sira mós bele kompriende di’ak tanba sira mak sei sai jerasaun ba futuru lei impostu iha tinan atus ida mai.

Husi Ministériu Finansa, reforma ne’ebé  haree liu ba área doméstiku nian, karik Governu iha posibilidade no kria polítika foun hodi halo reforma fiskál ba área estrativa Joint Petroleum Development Area (JPDA) no Bayu-Undan iha Kitan nia área.

“Pespetiva kona-ba lei iha balun di’ak no iha balun ne’ebé mak fó benefísiu ba Timór agora, ita presiza reforma karik ba futuru bele estabiliza  rejime fiskál ne’ebé iha hodi fó benefísiu ba nasaun, povu no investór sira hotu hodi kria balansu entre entidade sira hotu”, João dehan.

Fundu petróleu nian  iha  marsu 2016 hamutuk  21 billaun ho nune’e balansu entre  petróliferu ne’e mak iha kontas Timor-Leste hamutuk 16.5  billaun mai husi mina  no gás, ne’ebé iha reseita estadu no rai ona iha banku sentrál federál Amérika. (jornalista: Maria Auxiliadora; editora: Rita Almeida)

LEJISLATURA FOUN KARETA FOUN…!!!


Jornal Nacional, editorial

Parlamentu Nasional terseiru lejilatura nee aprova tan osan 3 milloens dolar amerikanu hodi tau iha Orsamentu Jeral Estadu 2017 nian ba parlamentu hodi sosa kareta luxu no Laptop ba deputado kuartu lejislatura mai.

Razaun nebe deputado sira justifika mak  antes mandatu  terseiru lejislatura nee termina tenki rai osan ba deputado sira kuartu lejislatura mai hodi sosa kareta no laptop tamba membru PN foun mai (2017-2022) presiza transporte no laptop atu uza ba halao servisu.

Maske mosu ideia pro no kontra, deputado balu dehan kareta Luxu, Prado nebe dadaun nee deputado sira uza sei halo lelaun tan nee deputado foun mai presiza osan hodi sosa kareta luxu foun hodi uza ba servisu no balu dehan mandatu terseiru lejislatura nee atu remata ona presiza halo reflesaun gastus durante nee.

“Ita iha tempu ida ,.. tempu karau bokor nian liu tiha ona, agora tempu karau krekas nian, se ita haree ba biblia Estado ninian fo mata dalan ba ita atu kaer tuir mos ida ne’e….,” Francisco Branco.

Kareta no laptop ba kada membru Parlamentu nee laos foin akontese maibe nee sai ona fenomena ida ka abitu ida nebe akontese orgaun lejilativu rai doben ida nee nian.

Parlamentu primeiru lejilatura iha dominante FRETILIN nian kala laiha osan hodi sosa kareta no laptop ba deputado sira maibe komesa iha segundu lejilatura no terseiru lejilatura nee goza ona osan husi Fundo Minarai nian tan nee deputado sira mos lakohi lakon, buka sae mak kareta didiak deit no folin karun’ gensi dong’.

Agora duvida mak oinsa kareta luxu prado nebe uluk sosa ho folin US$60.000 – US$ 70.000? resposta  lelaun tiha deit ba deputado sira. Folin hira ? baixo US$8000, crzy men.

Fenomena lejilatura foun, kareta foun nee diak, deputado ida hetan konfiansa husi partido tuur iha parlamentu too tinan 10 ka tinan 15 , kada tinan lima – lima simu kareta foun, laptop foun, fasilidade tuan lelaun folin baratu.

Maneira sira hanesan hatudu orgaun lejilativu laiha politika poupansa finansa estadu nian. Ohin loron nee Timor Leste iha problema finanseiru, folin mina mundial tun, fundo minarai mos tun, dezempregu laresolve, povu kiak mukit, deputado sira goza sasan luxu.

Kareta nebe dadaun deputado sira atual uza nee sei diak, bele uza tan tinan 10 too 15 maibe atu uza ba privado, tenki rai osan ba deputado foun sira mai hodi sosa foun.

Osan atu halo desenvolvimentu laiha, governu halai tun sae, deve tun sae maibe ita nia lejilador sira halo lejilasaun mak hanoin gasta deit laharee ba realidade nebe nasaun no povu nee infrenta dadaun nee.*

Jornal Nacional

LEE LIU IHA JORNAL NACIONAL

PRIMEIRA DAMA: JOVEN TÉNKI RESPEITU FATIN PÚBLIKU


Primeira Dama, Isabel Ferreira, husu joven sira presiza hatudu identidade nu’udar sarani katólika wainhira paseiu iha fatin públiku, liu-liu hanesan jardin Largo de Lecidere, Motael no sel-seluk tan.

“Programa ida ne’e ha’u apoiu i ha’u hanoin inísiativa ida di’ak maneira ida atu eduka ita nia joven sira atu respeita fatin públiku, liu-liu hanesan Largo de Lecidere que besik Nossa Senhora nia sorin, Motael iha Igreja nia oin ita la bele uza fatin ne’e hanesan fatin paseiu ida que bele halo buat hotu-hotu, liu-liu buat ne’ebé que inmoral iha fatin hirak ne’e, ténki ser respeita i hatudu ita nia-an hanesan ema fiar nain, ema sarani katólika ténki hatudu-an hahalok sarani katólika nian iha fatin sira ne’e,” hateten Primeira Dama Isabel Ferreira ba JN-Diário (4/10), wainhira hala’o vizita kortézia ba iha Paço Episcopal, Lecidere Dili.

Primeira Dama mós apresia no apoiu tebes inísiativa entre parte rua SEJD ho Igreja tamba tuir nia, tinan ida ne’e no tinan kotuk iha akontesimentu barak mak mosu hanesan joven sira soe bebe ka problema kona ba prostituisaun no seluk tan, nune’e ho aktividade familia forte nasaun forte bele minimiza akontesementu hirak ne’e.

 “Aproximasaun ba ukun na’in sira, liu-liu ba PNTL hau husu para sira bele halo rázia iha fatin sira públiku para joven sira la bele uza fatin públiku hanesan ba halo buat sira nebe la diak iha públiku,” esplika Isabel.

Bainhira husu karik TL presiza iha lei ruma nune’e bele regula sidadaun hotu oinsa kuidadu no respeita ambiente ne’ebé iha, Primeira dama hatete, nia parte nunka hakarak buat hotu tenki regula ho lei maibé nu’udar umanu tenki fila fali ba ida-idak nia konsensia.

“Prinsipiu hau nunka hakarak buat hotu-hotu ténki ser lei, lei bele iha mak la implementa lei ho diak mos hanesan deit, primeiru ita nia hahalok, atuasaun hanesan ministerio kompetente sira bele, ne’e kompetensia sira nia atu halo hanesan mos polisia, edukasaun, SEDJ, sira bele iha kompetensia atu tau no mantein lei no orden ruma, ne’e lei iha ona la presija ita halo spesifiku tan,” Primeira dama ne’e hatete.mj-2

Jornal Nacional

Kazu PM-Jornalista, Arguidu Ida La Marka Audensia


DILI – Tribunal Distrital Dili (TDD) adia hikas julgamentu ba kazu krime Denunsia Kalnioza neebe previstu iha artigu 285 kodigu penal, tanba arguidu Lorenco Martins la marka audensia.

Liu husi audensia julgamentu tribunal deklara, tribunal labele realiza julgamentu ba prosesu ida nee tanba arguidu nain rua neebe tribunal notifika nain ida la marka audensia. Tuir lei arguidu sira iha direitu loron 15 nia laran atu fo resposta ba tribunal bainhira simu akuzasaun. Ho ida nee tribunal fo tan tempu loron lima ba arguidu Lorenco Martins tenke justifika mai tribunal hahu ohin ba oin.

Juiz prosesu nee hatutan, sekuandu loron lima nia laran arguidu la fo justifikasaun mai tribunal mak sei selu multa $50 no mandadu kapturasaun ba nia.

Iha fatin hanesan Advogadu husi arguidu Lorenço Martins, Jose Pedro Camoes hatete, nia kliente la marka audensia dehan rajaun professional seluk. Neebe durante loron 5 nia laran arguidu tenke justifika eskrita mai tribunal hahu ohin ba oin.

Arguidu sira simu akuzasaun iha loron (27/09), neebe agora sira tenke prepara iha loron (12/11) too (2/12).  Iha prosesu nee Ministeriu Publiku akuza jornalista Raimundo Oki no Lorenco Martins nudar arguidu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (7/10/2016).Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

Hamos Pensaun Vitalisia, Alkatiri Konsidera Depende PN


DILI – Atu hamos Pensaun Vitalisia ba Eis membru orgaun soberanu no eis titular depende desizaun Parlamentu Nasional, tamba sira mak iha kompetensia.

Tuir Eis Titular atual Prezidente Zona Ekonomia Espesial Sosial Markadu (ZEESM) Mari Alkatiri katak atu hamos total pensaun vitalisia depende Parlamentu Nasional.

Nee (hamos pensaun Vitalisia red) Parlamentu mak iha kompetensia ou Parlamentu nia kompetensia,” dehan Alkatiri ba STL Kuarta (05/10/2016), wainhira sai Orador iha Kongresu Antigus Alunus Dom Bosco Nivel Mundial.

Nunee mos Deputada bankada CNRT, Albina Marsal hateten, ema hotu buka atu defende kiak, maibe laos pensaun vitalisia maka halo ema moris sai kiak iha rai laran. Nia dehan pensaun vitalisia nee hanesan direitu arkeridu katak lei maka fo, maibe hare mos ba pursentu kiak iha nia rai laran katak sosiadade boot hakarak redus ou altera lei nee.

Nunee mos Prezidente Komisaun G (PN), deputadu Agostinho Lay hatete, deputadu sira lahetan regalias, pensaun nee ema ida rua maka simu, maibe tau fali kestaun pensaun vitalisia nee sai fali problema boot. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (7/10/2016).Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Horta Halo Reflesaun Molok Kandidata Án Ba Prezidente Repúblika


DILI, (ANTIL) – Eis Prezidente Repúblika, Dr. José Ramos Horta hateten nia sei halo reflesaun molok kandidata-án ba Prezidente Repúblika periodu 2017-2022.

“Ha’u hateten ba ita boot sira katak ha’u sei túr hamutuk ho lider sira seluk saída maka ami halo ba nasaun iha periodu 2017-2022, ha’u hakarak ko’alia ho Xanana, Marí, Lu-Olo no Taur Matan Ruak saída maka ami bele halo ba periodu 2017-2022 para konsolida demokrasia no dame iha Timor-Leste. Sé ha’u bele ba oin para kontribui ba nasaun ne’e ho meius ida oinsá—kontribui nu’udar prezidente ou kontribui hanesan nafatin ne’e”, Horta ba jornalista sira iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Sesta (07/10), bainhira husu ninia hanoin kona-ba ninia promesa iha fulan kotuk katak nia sei deklara sai atu kandidata-án ou la’e iha Outubru nia laran.

Horta haktuir katak iha tinan lima ba kotuk ne’e nia sees-án hosi Prezidénsia Repúblika la’ós nia la-halo buat ida. Tinan lima serbisu ba Organizasaun Nasoens Unidas iha rai liur, nia tenik, nia halo kampaña beibeik foti Timor nia naran.

“Iha liur ita boot sira nunka rona liafuan krítika hosi ha’u ba ita nia nasaun. Buat ne’ebé ha’u krítika karik ha’u krítika Primeiru Ministru kona-ba buat balun ne’ebé la’o ladi’ak. Ne´e normál atu hadi’a ita nia nasaun,” Premiadu Nobel da Páz ne’e esklarese. (jornalista: Xisto Freitas; editora: Rita Almeida)

Foto: Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo dadalia ho Ramos Horta iha konferénsia internasionál selebrasaun tinan 20 Nobel da Paz iha Palasiu Prezidenti Bairopite, Sesta, (7/10). Foto ANTIL/Antonio Goncalves

Komemorasaun 20 Anos, Bispu La Marka Prezensa Tanba Saúde


DILI, (ANTIL) – Laureado Prémiu Nobel da Paz, Eméritu Bispo, Dom Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB la-marka prezensa iha komemorasaun tinan 20 Nobel da Paz iha Dili, Timor-Leste tanba kondisaun saúde la-permite.

“Korporalmente, ha’u iha problema ho ha’u nia saúde tan ne’e la permite ha’u hodi iha Dili”, informa Emeritu Bispu Dioseze Díli ne’e liuhusi karta ne’ebé ANTIL asesu husi Komisaun Organizadora iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Praia dos Coqueiros, Sesta, (7/10).

Maske la marka prezensa iha komemorasaun ne’e, liuhusi karta, Eméritu Bispu, Dom. Carlos Ximenes Filipe Ximenes Belo hateten, atribuisaun Prémiu Nobel da Paz iha 1996 ne’e nu’udar akontesimentu importante ba nasaun ki’ik no povu ne’ebé moris iha arkipelágu boot rua hanesan Austrália no Indonézia.

“Ho korajen no determinasaun, membru komité la laran ruarua (hesitar) hodi lori ba polítika mundiál, aspirasaun povu ki’ik ne’ebé hakarak aspira rasik, siozu ba nia nia dignidade no identidade”, afirma eméritu bispu liuhusi karta ne’e.

Nia hatutan, liu de’it tinan tolu, hahú husi loron ne’ebé simu prémiu nobel ne’e, povu tomak, maioria liuhusi eleisaun 30 Agostu 1999 deside hodi la hili opsaun autonómia ba Repúblika Indonézia.

“Opsaun indepedénsia mak hetan rekoñesimentu internasionalmente no selebra iha 20 Maiu 2002”, hateten Bispu.

Hahú ne’e kedas, tama iha vigor konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL) no rekoñese órgaun soberánia hanesan tribunál, parlamentu, prezidénsia repúblika no governu.

Iha tinan sanulu resin ne’en indepedénsia, autoridade, sosiedade sivil no povu enjerál empeña-án ba dezenvolvimentu nasionál. “Ita deklara katak iha progresu materiál, sosiál no kultura”, deklara laureadu prémiu Nobel da Paz 1996 iha Oslo, Noruéga ne’e.

Laureadu ne’e haklaken tan katak timoroan barak uzufrui indepedénsia nia fuan; ba satisfasaun direitu fundamentál, bele goza klima liberdade no demokrásia. Tinan 16 ne’e floresimentu inisiativa, tantu públika no privada, tendentes ba hakbiit ekonomia.

“Ita bele afirma katak iha duni grau dezenvolvimentu no loos duni autoridade sira empenã hela hodi hadi’a situasaun ekonómia povu Timor-Leste”, nia rekoñese.

Komemorasaun tinan 20 ba atribuisaun prémiu Nobel da Paz ba timoroan na’in rua, Eméritu Bispu, Dom. Carlos Filipe Ximenes Belo, SDB no Dr. José Ramos Horta iha Díli ensera husi Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo. (jornalista: Rafy Belo; editora: Rita Almeida)

Foto: Laureadu Nobel da Paz bainhira simu premiu iha tinan 20 liuba iha Oslo, Norwegia. Foto AP/Bjoern Sigurdoen

Parpol Insulta Ema, Laiha Maturidade Politiku


DILI – Atividade Partidu Politik (Parpol) halo programa konsolidasaun, re-estruturasaun iha baze kontinua lao namas. Maibe problema mak partidu balun komesa halo insultasaun.

Tuir Observador Politika, Francisco Mausoro dehan, Partidu Politik (Parpol) sira iha baze halo insultasaun ba malu iha atividade konsolidasaun nee nia problema mak edukasaun.

Ita hatene katak edukasaun nee fator ida neebe mak importante tebes no ida nee hanesan asas neebe mak fundamentu mak edukasaun politika signifika lina partidu nian husi leten too ba iha kraik neebe ema sosiedade sira sempre koalia lolos nee sira iha maturidade politik kedewasaan politik,” dehan Francisco ba STL iha nia knar fatin, Mascarinhas-Dili, Sesta (07/10/2016).

Francisco haktuir, Kedewasaan politiku oinsa mak tenke reflete baze prinsipiu estadu nee nian mak estadu direitu demokratiku, no tenke respeitu sira seluk hanesan parseria dezenvolvimentu politiku kerdizer partidu barak mak eziste iha baze oinsa mak koordena malu.

Iha sorin seluk, Deputada Bankada Fretilin, Josefa Alvares dehan, Timor Leste agora nee presiza situasaun neebe mak hakmatek, presiza situasaun neebe paz hodi fo jaminaan ba ema estranjeitu sira hodi bele trata iha Timor Leste. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (7/10/2016). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Kontrola Governu Fraku, Xina Kopia Protudu Tais TL


DILI – Sestu Governu Konstitusional fraku iha kontra ba sidadaun estranjeiru neebe halo negosiu iha Timor Leste, tan nee Xina kopia produtu lokal hanesan tais hodi faan iha merkadu rai laran.

Tuir Vice Prezidente Parlamentu Nasional Duarte Nunes katak Xina neebe halo kopia produtu lokal hanesan tais ho makina, no mos presu neebe kiik bele prejudika povu neebe predus tais ho liman.

Xina neebe mak kopia produsaun Timor nian hanesan tais bele prejudika folin iha markadu, tan nee governu tenki hare durante nee kontrola menus mak sira halo kopia hodi faan iha ita nia nasaun,” dehan Duarte ba STL Kinta (06/10/2016) iha PN.

Nia hatete governu mak promove protudu tais iha rai laran, tan nee bele hatun valor protudu lokal Timor Leste nian, kuandu promove iha markadu internasional ema nia sei lais liu, tamba sira faan baratu.

Iha fatin hanesan Deputadu Bankada Fretilin Manuel Castro hatete governu tenki hare didiak liu-liu Ministeriu asuntu ekonomia, tanba xineza sira hetan fasilidade barak tebes.

Nunee mos Ministru Negosiu Estranjeiru Harnani Coelho hatete governu seidauk iha informasaun ofisial tan nee labele fo komentariu ba xineza neebe kopia protudu Timor Leste hanesan Tais. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (7/10/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae