sábado, 17 de outubro de 2015

PENSAUN VITALICIA (Entre Direitu, “Promesa” Polítika no Exigensia Públiku)


Husi: António J. Castro da Cunha - Tempo Semanal - opiniaun

Iha semana hirak liu ba, Movimentu Universitariu Timor-Leste (MU-TL) hala’o asaun pasífika durante loron tolu. No kontinua nafatin halo asaun iha loron hirak ne’e nia laran. La-hatene los, asaun ne’e to’o bainhira. Asaun pasífika ne’ebe MU-TL halo, hala’o ho objetivu prinsipal ida de’it, maka husu Deputado sira iha Parlamento Nacional atu halo alterasaun ou revizaun ba Lei Pensaun Mensal Vitalacia. 

Opiniaun barak mosu iha publiku, liu-liu durante asaun husi MU-TL, maka hanesan; Pensaun Vitalicia hariku de’it grupu (elite) balu, no fo terus ba povu (moris ki’ak nafatin); Pensaun vitalicia hamosu injustisa bo’ot ihaTL; Pensaun Vitalicia habokur de’it familia (lubuk balun), noseluk-seluk tan. Hirak ne’e hotu, ha’u haré’e, mosu husi ekspresaun povu kbi’it la’ek sira, ne’ebe maka durante ne’e sente “la justu” no “marginalizadu” iha prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste Ukun Rasik An ida ne’e. 

Situasaun hirak ne’ebe maka mosu ikus-ikus ne’e, “kili” mos ha’u atu fo netik hanoin pesoal ruma. Ha’u tenta, liu husi kumpriensaun ne’ebe iha, buka atu dada kabas-mean entre direitu ne’ebe deputado/a sira ka ex-titulares iha, liga ho “promesa” politika ne’ebe sira halo no exigensia ne’ebe povu liu husi MU-TL ou sociedade sira hato’o.

Sa-Ida maka Pensaun Vitalicia?

Molok atu fo hanoin ruma relasiona ho pensaun vitalicia, ha’u hakarak atu fo dada fali ita hotu nia koñesementu, konaba sa-ida los maka pensaun vitalicia ne’e. Vitalicia, tuir tradusaun livre husi dicionariu-informal katak “que dura a vida inteira, ou isso e destinado; que tem a garantia da vitaliciedade”. Ou atu esplika ho lia-fuan simples karik dehan “buat ne’ebe (pensaun) dura durante moris tomak ou bele garante ba ema ida nia moris tomak”. Agora, sa-ida maka pensaun?

Iha interpretasaun no definisaun ne’ebe maka la hanesan konaba lia-fuan pensaun ne’e rasik. Maibe ha’u tenta atu interpreta lia-fuan pensaun ne’e hanesan pensiun iha lian Melayu ka Indonezia ka iha ingles dehan pension. Pensaun (Pensão), ka pensiun, ka pension tuir definisaun husi dicionariu katak ema ne’ebe la servisu ona tanba nia idade (tinan) tama ona iha reforma (idozos), nune’e tengki hapara, ou tanba nia-rasik hakarak (atu para).

Definisaun seluk mos hateten  “pensaun katak  osan subsidiu ka abonus ne’ebe traballador ida simu bainhira nia para servisu ou  fén ka la’en kaben no sira-nia oan ne’ebe sei ki’ik simu bainhira sira mate”. Definisaun rua ne’e, mai ha’u, hamosu interpretasaun ne’ebe atu-hanesan maibe la-hanesan (indo = serupa tapi tak sama).

Definisaun ida uluk, tuir ha’u nia interpretasaun katak, ema ne’ebe tanba lei ou tanba la-iha ona forsa ka kbi’it, tengki para no la-kontinua servisu hodi bele sustenta nia moris no necesidades familia. Nune’e, estadu ka governo iha dever no obrigasaun hodi valoriza servisu, kontribuisaun no dedikasaun durante hala’o kna’ar no fungsaun nu’udar funsionariu, traballador ka papel ruma importante hanesan servidor estadu ka governo durante periudu balun. Iha ne’e, pensaun so-bele fo, bainhira ema refere tama ona iha idade reforma.

Definisaun ida seluk, ha’u interpreta hanesan apoiu (indo = tunjangan) ne’ebe funsionariu ka traballador (titulares iha kazu ohin-loron) ida simu husi estadu, governo ka fatin ne’ebe nia servisu ba. Apoiu (tunjangan) ne’enia simu tanba “dezastre” ne’ebe nia hetan iha servisu laran, ou tanba nia la servisu ona (ex. tanba moras todan) ou bainhira nia mate no nia familia (fen/laen no oan sira) la (ou seidauk) iha kbi’it ka forsa atu sustenta sira nia moris loron-loron. 

Iha situasaun ida hanesan ne’e, estadu ka governo ka fatin ne’ebe traballador ne’e servi ba, iha obrigasaun atu tau-matan ba familia ne’e to’o periudu ruma. Ida ne’e signifika katak pensaun ne’ebe benefisiarius simu ne’e temporariu de’it. Pensaun (indo = tunjangan) ne’ebe maka benefisiariu ne’e simu, barak liu depende ba kontratu ne’ebe nia halo ho servisu na’in (empregador).

Se ita tau hamutuk lia-fuan rua ne’e (pensaun no vitalicia), ita bele interpreta, pensaun vitalicia maka pensaun ne’ebe fasilita de’it seguransa financeira ba ema ida (traballador, ex-titulares, funsionarius, etc) durante iha periudu reforma (pensão, pensiun, pension) ou durante nia vida-restu. Ou intepretasaun seluk, Pensaun Vitalícia atu oferese ba “ema ne’ebe la servisu ona (tanba moras ou hetan dezastre), tanba ne’e nia iha direitu atu hetan garantia (pensaun vitalicia) ba nia moris tomak (garantia da vitaliceidade). Iha bahasa Indonesia karik ita bain-bain temin Tunjangan Dana Pensiunan.

Bazeia ba definisaun hirak ne’e hotu, mai ita hanoin hamutuk to’ok konaba pensaun mensal vitalicia ne’ebe ohin loron sai “polimika” no preukupasaun ba publiku kbi;it laek sira iha nasaun ida ne’e.

Lei Pensaun Mensal Vitalicia

Bainhira ita hare’e iha Jornal da Republica, lei n.o 1/2007 de 18 de Janeiro, ne’ebe maka ko’alia konaba pensaun mensal vitalicia ba deputados ka ex-titulares sira no facilidades seluk ne’ebe sira hetan, hatudu katak Ulun-Bo’ot sira iha nasaun ida ne’e hetan duni “privillegiu” ne’ebe bo’ot tebes kompara ho funsionarius estadu seluk. Artigu 1 (alineia a to’o e) husi lei ne’e, esplika klaramente konaba direitu ne’ebe maka deputado ka titulares ida-ida hetan. 

Agora perguntas mai ha’u maka ne’e, deputadu de’it maka hetan pensaun vitalicia ka ex-titulares hotu (Ex-Presidente da Republica no Ex-Membros do Governo) mos hetan hotu? Sé ita haré’e ba lei n.o 1/2007 ne’e, tuir ha’u nia interpretasaun, pensaun vitalicia ne’e ba de’it (ex)-dupatados sira. Maibe informasaun iha publiku hatudu katak ex-titulares sira mos (sei) hetan pensaun vitalicia. Ha’u la hatene. Tanba ha’u la’os júridiku, ha’u la estuda konaba lei, nune’e interpretasaun ne’e bele sala bo’ot.

Iha fali artigu 2 husi lei N.o 1/2007 ne’e esplika katak, bainhira benefisiariu ba pensaun mensal vitalicia, tanba situasaun ruma mate, konfere ho artigu 1, maka pensaun ne’ebe nia simu ho montante hanesan (100%) sei transfere ou transmite fali ba nia fen/la’en ou oan sira ne’ebe sei ki’ik ka la iha kapasidade.

Agora perguntas maka ne’e, pensaun vitalicia ne’e ba lós ex-deputados ka ex-titulares ida oinsa? Hirak ne’ebe la produtivu ona alias tama ona idade reforma (idozos) ka ba mos sira ne’ebe sei iha idade produtivu hela (sei servisu nafatin). Se-iha kazu, bainhira duputadus/as ka ex-titulares ne’e mate, pensaun ne’e fo de’it ba fen/la’en ka oan sira ne’ebe la-iha kbi’it atu sustenta sira nia moris ka ba mos fen/la’en no oan sira ne’ebe iha kbi’it no forsa ekonomia rasik? karik bainhira deputadu/a ne’e mate no husik hela fen ho oan barak, se-los maka iha direitu atu hetan pensaun vitalicia? Fen ho oan sira hotu hetan ka oinsa? Ha’u perguntas sira ne’e, matenek na’in ne’ebe hatene konaba lei bele ajuda resposta hela.

Perguntas seluk mai ha’u, karik ema ida, durante periudu tinan 5, nia asumi kna’ar hanesan dupatado/a no tinan 5 tuir fali nia asumi pasta hanesan membru governo ou Presidente da Republica, direitu pensaun ba nia (individu refere) oinsa los? Hetan hotu pensaun (vitalicia) nu’udar ex-dupatado no ex-membrus do governo ka halo nusa? 

Ha’u nia perguntas no dúvidas hirak ne’e, hetan resposta iha artigu 3 konaba suspensaun ba pensaun.  Iha númeru 1 husi artigu ne’e esplika katak, pensaun mensal vitalicia imediata hetan suspensaun, bainhira respektiva titulares (dupatadu/a), nomeadamente, asumi fali kargu hirak hanesan; Presidente da Republica, Membro do Governo, Deputado, Magistrado, Magistrado Judisial, Provedor de Direito Humanos e Justica, Embaixador, Gestor Publico ou Dirigente de Instituto Publico.

Maibe ha’u sei iha perguntas, karik respektiva titulares (deputadus/as) ne’e asumi fali kargu sira hanesan assessor ka assessora ou servisu fali iha ONG’s ruma (nasional/internasional), será que sira sei simu nafatin pensaun mensal vitalicia nu’udar titulares? Hanoin to’ok ba.

Pensaun Mensal Vitalicia Nu’udar Direitu

Pensaun mensal vitalícia ne’e nu’udar direitu pesoal husi ex-titulares (deputadus/as) idak-idak nian. Deputadu/a ka ex-titulares ida iha direitu atu hetan pensaun (indo=tunjangan) ba servisu ne’ebe maka durante ne’e nia halo hodi servi estadu no governo Timor-Leste. Direitu ne’ebe deputadu/a ka ex-titulares sira iha, tuir lei hateten maka hanesan; direitu ba asistencia mediku, bele ba iha rai-liur; direitu atu importa viatura ruma ba uso pesoal no la-presiza halo pagamento ba taxa; direitu atu importa material necesseariu hotu hodi halo konstrusaun ba uma rezidencia privada; direitu livre transito ho passaporte diplomatiku.

Perguntas mai ha’u maka ne’e, karik na’i deputadu/a ka ex-titulares hirak ne’ebe la asumi ona kargu ka kna’ar publiku ruma ou bainhira mate fen/laen ka oan sira, kontinua simu direitu ne’ebe maka mensiona ona ne’e? se-nune’e, di’ak fali. Uja lia-fuan halimar husi joven sira karik, dehan nune’e “IMI MAKA GOZA ONA”. Iha ne’e, ha’u atu hateten de’it katak, direitu hirak ne’e hatudu duni oinsa privillegiu bo’ot ne’ebe maka na’i deputada/a ka ex-titulares sira iha. Agora povu kbi’it laek sira hetan sa-ida?

Tinan-tinan, ferik-katuas (idozos) no invalidus simu netik “direitu” ki’ik oan ida ne’ebe hanaran subsidiu. Montante la bo’ot ida. Entre US$ 125 to’o US$ 150/tinan. Ida ne’e mos dala ruma la simu kompletu. Ne’e ba ferik katuas no invalidus. Agora hirak ne’e kbi’it la-iha, maibe sei-dauk tama idade idozos no la’os invalidus, ne’e simu lós sa-ida?

Funsionariu publiku sira “di’ak” oituan. Bainhira tama ona idade reforma, sira mos sei simu pensaun. Maibe pensaun ne’ebe sira simu ne’e la aumenta ho regalias ka buat sira-seluk. Ne’e kuitadu oituan. Tanba hanesan mákina estadu ne’ebe maka servisu maka’as iha terrenu, la hetan “privillegiu” hanesan ho titulares sira. Ita atu ko’alia sa-ida? Lei la fo dalan. Direitu ne’ebe maka durante ne’e exige, semu hela ho anin ba-mai de’it.

Promesas Politika no Exigensia Públiku

Nu’udar ema polítiku, deputadu/a ka titulares sira dala-barak halo “promesas” ne’ebe maka mesak furak de’it ba povu. Hahu husi tempu kampaña, to’o bainhira tama ona Parlamento Nacional ita sempre rona na’i deputadu/a sira “hakilar” hodi defende povu nia “direitu”.

Povu iha direitu atu hetan edukasaun di’ak, saude di’ak, Estrada di’ak, eletrisidade di’ak, no seluk-seluk tan. Lia-fuan hirak ne’e ita sempre rona bainhira iha plenaria ka bainhira halo debate Orsamento Geral Estado. Maibe, bainhira temin konaba alterasaun ou revizaun ba lei pensaun vitalicia, na’i deputado/a sira nia resposta ida de’it. “Tama ona iha agenda, depois maka sei diskute iha tempu badak”.

Na’i deputado/a sira sempre halo agenda hela de’it. Agenda ba semana oin, fulan oin, tinan oin, maibe agenda maka hela agenda de’it ona. La-iha asaun. Pensaun vitalicia sai ona hanesan produtu politiku, ne’ebe maka iha tempu kampaña sempre “oferese” ba povu sira. 

Dr. Marii Alkatiri Sekretariu Jeral Partido bo’ot FRETILIN, iha biban balun hateten katak “tempu ona atu halo revizaun ba lei pensaun vitalicia” (STL.18/09/2015). Maibe tempu ne’e bainhira los, lahatene. Povu hein ba hein, exige ba exige, maibe resposta hanesan nafatin “tama ona agenda diskusaun iha plenaria”.

Iha situasaun ida hanesan ne’e, ha’u fiar tebes, katak na’i deputadu/a sira hamrik iha pozisaun ne’ebe “difisil” oituan. Kabas-mean husi situasaun ida ne’e maka; pensaun vitalicia ne’e nu’udar direitu ida, tanba ho hanoin humana atu bele garante sustentabilidade financeira iha futuru. Maibe kumprimisu polítiku liu husi “promesas” hirak iha tempu kampaña, mos hanesan “tusan moral” ida ba povu eleitores hotu. Exigensia ne’ebe povu, liu husi Movimentu Universitariu Timor-Leste halo, hanesan xamada ida, tanba “promesas” ne’ebe hato’o iha tempu kampaña sei-dauk kumpri.

Ikus

Pensaun Mensal Vitalicia ba na’i deputadus/as ka ex-titulares sira ne’e nu’udar direitu privillegiu ida. Mai ha’u, tanba sira nu’udar titulares polítika, ne’ebe maka sempre ko’alia no foti desizaun konaba “distinu” povu nasaun ne’e nian, “merese” duni atu hetan netik pensaun ruma. Maibe direitu privillegiu hirak ne’e, presiza tebes atu haré’e mos ba iha kondisaun real moris povu ohin loron nian. Na’i deputado sira presiza iha konciensia konaba direitu pensaun ida oinsa maka sira (no familia) bele simu?

Sugestaun hirak ne’ebe maka publiku hato’o ona, liu husi Movimentu Universitariu Timor-Leste (MU-TL) no sociedade sivil sira, presiza hetan atensaun no konsiderasaun. Importante tebes mos atu na’i deputadus/as hotu hanoin ho honesto no sincero, katak direitu ne’ebe  sira (sei) simu ne’e privillegiu duni, maibe (seidauk) la-reflekte ba direitu moris sociedade timor-oan barak nian ne’ebe maka durante ne’e sira luta no defende iha Uma Fukun Parlamento Nacional

Hanoin ba, Eleisaun Geral 2017 besik ona. Lei Pensaun Mensal Vitalicia ne’e sei kontinua “Budu” ka oinsa? Ou, sai fali “produtu politiku” ida ne’ebe presiza “hakilar” tan iha kampaña ba eleisaun geral 2017 mai? Maske nune’e, ha’u fiar katak agenda ne’ebe maka na’i deputadu/a sira marka ona, sei kumpri duni, nune’e bele ona diskute no tetu exigensia hotu bazeia ba realidade hirak ne’ebe maka durante ne’e mosu.

Ha’u nia hanoin ikus liu, atu bele halo alterasaun ka revizaun ba lei pensaun mensal vitalicia, presiza de’it buat tolu husi na’i deputadus/as hotu; Honestidade, Sinceridade no Konciensia Social. 

Lere Rekoñese Án Laiha Kapasidade Sai Prezidenti Repúblika


Xefi Estadu Maior Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur hateten katak nia laiha kapasidade atu sai prezidenti Repúblika.

“Ema la obriga ha’u sai prezidenti repúblika. Uluk halo funu mós ema la obriga. Agora mós ema la obriga. Tuir ha’u nia hakarak, tuir ha’u nia konsiénsia no tuir vontade saida mak ha’u nia hakarak. La’os ema seluk maka hakarak  fali lori ha’u nia hakarak tuir sira nia hakarak. Funu  durante tinan 24 ne’e esperiénsia ida ba ha’u,” Lere hato’o kestaun ne’e ba jornalista sira iha Kuartel Jerál F-FDTL, Fatuhada, Díli, Kinta (15/10/15), bainhira hatán boatus ne’ebé dehan katak nia hakarak kandidata án ba prezidenti repúblika ba periodu 2017-2022.

Nia hatutan katak nia laiha ambisaun atu sai prezidente. Ninia ambisaun sai kualker sidadaun timoroan atu serbi família.

Nia mós rekoñese katak iha mundu ne’e só Timor-Leste nia prezidente repúblika maka laiha formasaun akadémiku. Maske nune’e, nia Lere dehan, mundu fiar no nasaun mós fiar.

Entretantu, liu-hosi konferénsia imprensa iha Kinta horisehik, Lere deklara katak governu prolonga tan ninia mandatu nu’udar jenerál fitun rua ba tinan haat oin mai.

“Ha’u bele dehan katak ami veteranu sira ne’e ema ida la obriga. Uluk ami halo funu durante tinan 24,  prolonga ou difini ami nia funu. Hanion katak ida agora ne’e nasaun ida ne’ebé harii ona hanesan nasaun kabé ba polítika,” Xefi Estadu Maior Lere Anan Timur informa. (*)

Jornal Nacional

VISTU LIVRE TAMA SAI TL- RI

Jornal Nacional - editorial

Kooperasaun bilateral entre Timor Leste ho Republika Indonesia husi tempo ba tempo melora diak teb-tebes, tamba depois Timor Leste restaura ninia independensia too ohin loron nee kooperasaun bilateral nasuan rua nee hetan apresiasaun husi komunidade internasional.

Nasaun rua nee mos iha historia pasadu nebe ladiak maibe politika nebe ukun nain sira trasa, Komisaun Amizade no Rekonsiliasaun entre nasaun rua nee lori lider nasaun nia hamutuk iha komitmentu ida deit, haluha pasadu hodi hateke ba futuru.

Kooperasaun konkretu nebe país rua nee halo ona iha area oi-oin, li-liu difinisaun liña fronteira rai maran kuase 95 % ona, restu sei konklui antes tinan foun 2016 mai. Indonesia mos luta makas ba adezaun Timor Leste ba organizasaun Assosisaun of South East Asia Nation (ASEAN) nebe deit orgullu bot ida.

Seidauk tan fasilita estudante timor oan sira ba kontinua sira nia estudu nivel ensinu superior iha terotoriu Indonesia nian. Agora supreza liu tan kuando governu Indonesia ho Timor Leste konkorda hodi implementa vistu livre ba sidadaun rai rua nian tama sai nasaun rua nee.

Implementasaun vistu livre nudar vontade diak governu rai rua nian nebe presisa apresiasaun maibe mos presisa kontrolu ida nebe regorozu atu nunee labele utiliza sala vontade diak nasaun rua nee nian.

Agora buat nebe presisa tau iha kestaun mak, tamba sa Indonesia fasiltebes aseita implementasaun vistu gartuita? Geografikamente no mos nivel populasaun, Timor Leste laiha buat ida kompara ho Indoensia nebe ninia populasaun kuaze aproxima 300 millões.

Indoneis iha benefisiu bot liu kompara ho Timor – Leste tamba movimentu ema nasaun bot nee barak teb-tebes, tan nee ekonomicamente Indoensia hetan benefisiu boot liu duke Timor.

Implementasaun vistu livre nee sei iha movimentu ema tama sai nasaun nee barak teb-tebes, tan nee diak liu prezisa regulamentu atu bele regula movimentasaun antigu sidadaun timor nian iha Indonesia.

Politika saida deit mak estadu rua nee toma ona, nudar sidadaun kumpri deit ona saida maka akontese, importante labele fo fali uportunidade atu kontrola fali ema seluk.

Votande governu rua nee kontrola movimentu ema tama sai nasaun nee makaas teb-tebes. Tan nee tenki asigura katak ema sira nee ho intensaun ba joga Bola Gulin.

Timor-Leste aumenta despeza hosi setór petrolíferu no ho reseita iha finál- Banku Portugál


Timor-Leste la konsege diminui despeza públika hosi setór petróleu, maski "hatene kona-ba insustentabilidade iha modelu atuál", konsidera horisehik Banku Portugál, iha Kadernu Koperasaun nian.

"Hatene kona-ba insustentabilidade iha modelu ekonómiku atuál, ne’ebé bazeia ba papel despeza públika ne’ebé sa’e, liu-liu iha perspetiva gastu ba reseita petróleu ne’ebé lalis, autoridade timoroan sira foin lalais aprova senáriu médiu prazu ida ne’ebé destina hodi kontein dependénsia ne’e no estabiliza despeza públika iha nível ne’ebé sustentável liu", hatete Banku Portugál nian iha konjuntu dokumentu ne’ebé fó sai horisehik kona-ba Países Africanos de Língua Oficial Portuguesa (PALOP) no Timor-Leste.

Maibé, hatutan iha kapítulu ne’ebé dedika ba Timor-Leste, "orsamentu ba tinan 2015 sei kontinua ho valór despeza ne’ebé ass, aas liu tinan kotuk, ne’ebé la adekua, liu-liu bazeia ba nível reseita petróleu nian ne’ebé prevee ba agora difísil tebes atu materializa".

Situasaun ne’e aprezenta negativa liu tan tanba "preokupasaun agora ho finál reseita petrolífera la sufisiente hodi kontra kresimentu despeza ho ema, iha “bens” no servisu no iha transferénsia ne’ebé iha, iha tinan hirak ikus ne’e", afirma BdP.

Iha tinan ne’e, PIB totál tenke evidensia resesaun ho 12,3%, maibé PIB la’ós petrolíferu tenke aselera  hosi 6,6% iha 2014 ba 6,8% tinan ne’e.

SAPO TL ho Lusa

ANIMAL HAKIAK LA’O LIVRE IHA SIDADE MALIANA


Reportajen: João Mau Leto

MALIANA - Fulan rua liubá, Governu Lokal foti ona desizaun liu husi enkontru nivel Diretores reprezenta liña Ministeriais iha Munisípiu Bobonaro atu hala’o operasaun ba animal hakiak ne’ebé nain husik livre iha sidade Maliana, Munisípiu Bobonaro.

Iha enkontru nivel sektorais reprezenta liña Ministeriais, Administrador Munisípiu Bobonaro, Domingos Martins hatete, tenke halo operasaun hodi kaer hotu animal hakiak ne’ebé kontinua serkula iha fatin públiku. Liu husi operasaun ne’e mak hetan animal kaer lori ba fó iha Hospital ho Orfonatu sira iha Bobonaro. Tamba to’o agora realiadade hatudu bibi Timor lubun ida, loro-loron sei sirkula iha sidade Maliana hodi difikulta movimentu transporte públiku.

Tuir Administrador Domingos, sidade la’os fatin atu husik animal no kesi animal arbiru iha sidade laran. Tamba, sidade la’os komunidade lokal deit mak hela, maibé ema husi munisípiu sira seluk loro-loron sempre tama-sai. Aleinde ne’e, ema estranjeiru barak mos loro-loron tama-sai. “Ema husi munisípiu sira seluk no ema mai husi nasaun estranjeiru presiza moris iha ambiente mos saudavel livre husi animal. Tamba ne’e, sidade la’os fatin ida atu moris hamutuk ho animal hakiak.” Katak Domingos.

Hakiak animal labandu, maibé hakarak hakiak animal, diak liu ses-an hela iha foho. Atu nune’e bainhira hakiak animal bele husik livre, tamba ema iha sidade la’os fatin hakiak animal. Ida ne’e mak ema idak-idak tenki tau iha ninia hanoin.

Entretantu Adjunto Komandante Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) Munisípiu Bobonaro, Superientendente João da Costa hatete, antes hala’o operasaun, liu husi Administrador Postu Admistrativu Maliana pasa ona informasaun ba Xefe Suku sira mak eziste iha Sidade Maliana atu bele kumpri hodi kuidadu animal. Tuir Adjuntu João, operasaun animal iha sidade bele halo iha kualker tempu, tamba operasaun la’os buat fasil, maibé hakiak animal presiza tempu naruk. Ne’e duni, kuandu informasaun to’o ona sira mak la kumpri, komunidade kontinua husik nafatin animal, foin halo operasaun. Oho tia fahe malu ho nain, sorin fo ba nain han sorin seluk fo ba orfonatu sira.

Iha parte seluk Deolindo Ximenes, nudar komunidade Holsa Suku Holsa, Postu Administrativu Maliana hatete, komunidade ne’ebé hela besik balu kalan-kalan sempre kesi karau iha area Biblioteka Maliana. hafoin sira kesi tia krau husik ninia foer halo ema barak hakribi. Tamba hatene kalan kesi karau iha moru laran. Dader kore husik foer la raut husik hela ida ne’e imajen ida ladiak.

Suara Timor Lorosae, Loron Sesta, 16 Outubru 2015 

Igreja Halo Sala Hasoru Kultura TL


Selebrasaun tinan 500 Evanjelizasaun Relijiaun Katólika iha Rejiaun Espesiál Administrativu Oe-Cusse Ambeno, iha 28 Outubru 2015, hamosu ideias pro no kontra. Balun fó bemvindu ba selebrasaun ne’e no balun lamenta tanba prezensa Evanjelizasaun iha Timor-Leste destroi mós kultura Timor hanesan muda naran orijin tuir europa (Portugal) nian.

“Kona-ba ida ne’e, tuir ha’u hanoin, dalan sala ne’ebé mai hosi parte igreja nian. Ne’e dalan ida ne’ebé la loos. Kristianizasaun ne’e la signifika utiliza naran ne’e kristaun hotu. Tuir loloos naran ne’e nafatin de’it. Maibé, hanoin no elojia sira ne’e maka bele muda ho nia relijiaun,” Eis Vise Primeiru Ministru, Eng. Mario Viegas Carrascalão hato’o kestaun ne’e ba Matadalan iha Hotel Timor, Díli, Sesta (02/10/2015).

Carrascalão hateten, loos duni, ne’e realidade ida. Iha Timor tempu agora lae ona, maibé iha sira nia tempu sei ki’ik-oan kuandu ema ne’e sarani ona nia naran troka tiha. “Pur-ezemplu, ha’u nia traballadór ida nia naran Mau-Meo no bainhira ha’u ba tiha Portugal fila-fali mai muda tiha nia naran ba Francisco tanba nia sarani tiha ona. Maibé,  ha’u bolu nafatin Mau-Meo tanba nia moris mai nia inan ho aman tau o nia naran ne’e Mau-Meo,” nia haktuir.

Karik ne’e igreja maka estraga? Nia esplika, kona-ba ida ne’e bele dehan estraga tuir kontestu ema ida-idak nian no sé tuir kontestu evanjelizasaun nian ne’e mós lori valores foun barak tama mai TL. No mós hosi parte balun, hanesan tradisaun bele lakon no la tuir beiala sira nian.

Enkuantu, Deputadu Bankada FRETILIN, Francisco Miranda Branco informa, nia lakohi dehan kolonializmu tanba depois de tinan 500 bainhira administrasaun kolonial iha TL, ita nia kultura sei mantein no la exterminadu hanesan aborizen sira hanesan ema estranjeiru mai domina iha Austrália.

“Maibé TL mantein nafatin—kultura uma lulik no fukun sira ne’e sei metin. Ita nia naran Maubere sira ne’e mós sei eziste nafatin. Ne’eduni, haree hosi sibilizasaun rua (2), ne’e maka ohin loron ita hamri’ik iha ne’e. Ne’eduni, la’os atu selebra kolonializmu tama iha TL, maibé selebra  sibilizasaun rua (2) ne’e hetan malu,” Branco hatutan.

Deputadu ne’e klarifika mós katak karik ita ba iha Oe-Cusse ema nia naran sei iha nafatin, hanesan Arsenio Bano. Bano ne’e lian Portugés la eziste, maibé Arsenio ne’e mai hosi Portugés sira no Bano ne’e hosi ita nia animizmu ne’e. Ne’eduni, naran ne’e reprezenta sibilizasaun rua (2); Kristianizmu ho Animizmu Maubere.

Nune’e mós, Eis Deputadu Manuel Tilman hatete molok kristianizmu mai Timor-Leste, ita iha fiar nanis ona katak Maromak ida de’it ne’ebé reprezenta hosi fatuk, ai no bee-matan lulik sira ne’e.

“Relijiaun katólika mai la lori buat di’ak ida ba ita. Mai atu haforsa tan de’it ita nia fiar ne’ebé uluk ita iha ona katak ita mate no klamar sei iha hela no fiar ba Maromak ida de’it maka relijiaun katólika ne’e,” nia esplika.

Nia hatutan, iha relijiaun katólika ita nia naran bele muda maibé iha prátika identidade Timor nunka mate tanba realidade ema barak maka nia naran jintiu sei mosu hela.

Hatán ba kestaun ne’e, Diretór Eskola Sekundária Katólika Paulo VI, Pe. Luis Bonaparte hatete, troka identidade ne’e problema kolonializmu portugés nian, la’os kristianizmu. “Kristianizmu ne’e ha’u hare ema Oe-Cusse barak nia apalidu uluk ne’e sei la’o to’o agora,” nia haktuir.

Amu Luis esplika troka identidade ne’e akontese barak liu ba ema sira  iha kapitál ne’ebé hakarak moris tuir ema malae. Nia dehan, ne’e buat seluk ida, la’os problema kristianizmu.

Padre dehan momentu batizmu ne’e atu troka naran ou lae depende ba aseitasaun entre igreja ho sarani sira. Igreja nunka obriga ema ida atu muda naran ou estraga Timor nia identidade. (Efrem/Jon)

Matadalan

Istória Timor La’os Hahú Hosi Oe-Cusse


Dosente Filozofia Polítika Semináriu Maior Fatumeta, Pe. Martinho Gusmão hateten sé de’it maka dehan katak Timor-Leste ne’e hahú hosi Oe-Cusse, nia la hatene istória no manipula istória. Ne’e traisaun boot ida.

Nu’udar Estadu, tuir Amu Martinho, nia (Timor) hahú hosi Díli, 28 Novembru 1975. Rekoñese internasionalmente, 20 Maiu 2002. De restu ne’e manipulasaun. Sé Igreja Katólika maka hahú hosi Oe-Cusse ne’e loos.

Nia hato’o kestaun ne’e ba jornalista Matadalan iha nia kna’ar fatin, Kinta (02/10/15), liu-hosi entrevista eskluzivu kona-ba komemorasaun tinan 500 Portugés tama iha Timor iha Lifau, Oe-Cusse, 28 Novembru 2015.

 Amu nia haree sobre komemorasaun tinan 500 ne’e oinsá?

Primeiru, istorikamente laiha justifikasaun. Sé ita dehan “primeiro contacto” hosi Portugés sira ne’e loos. Maibé, Evanjelizasaun ne’e la loos.

Segundu, teorikamente bele simu. Tan, uluk kuando Liurai Portugal haruka armada ba buka kolonia foun, iha M3—Mercenario, Militar no Missionário. Mercenário ba atu haknauk no kontratu. Militar ba na’uk no hada’u sasán. Missionário ba hanorin ema atu hatene Maromak.

Terseiru, polítikamente, selebrasaun ida ne’e komik fali. Ita halo festa ba naukteen sira ne’ebé tama atu hahú hakna’uk no na’uk Timor.

Kuartu, filozofikamente, selebrasaun ida ne’e mós laiha sentidu. Tansá? Tan, Timor-Leste ne’e ninia “raison d’etat” la’os 1515, maibé 28 Novembru 1975. Sé de’it maka dehan katak Timor-Leste ne’e hahú hosi Oe-Cusse, nia la hatene istória no manipula istória. Ne’e traisaun boot ida.

Nu’udar Estadu, nia hahú hosi Díli, 28 Novembru 1975. Rekoñese internasionalmente, 20 Maiu 2002. De resto ne’e manipulasaun. Sé Igreja Katólika maka hahú hosi Oe-Cusse ne’e loos.

Amu, portugés sira tama iha Timor lori matenek mai timoroan. Maibé, sira mós halakon timoroan sira nia identidade ka lae Amu?

Sira la lori matenek mai Timor. Sira mai nauk no lori lakon ita nia rikusoi. Igreja Katólika maka lori matenek mai Timor. Hahú 1641 maka sarani ema iha Mena (Atapupu) no Lifau. 1670 maka sarani tan iha Manatuto.

Tinan 1770 loke primeiru semináriu iha Lifau. 1774 loke segundu semináriu iha Manatuto. Ne’eduni, edukasaun loloos ne’e hahú hosi fatin 2 ne’e, no hahú ona eskola formál. Portugés sira la halo. Maibé, Portugés sira nia serbisu maka nauk no nauk.

Liu tiha revolta Don Boaventura nian maka foin sira hanoin atu loke eskola. Ne’e mós ba de’it mistisu sira. Liurai sira nia oan. La’os povo baibain.

Kuaze iha ona tinan 1920 ba leten maka Portugés loke eskola munisípiu 2 iha Díli. De restu, iha teritóriu tomak, Igreja Katólika maka loke eskola. Ne’eduni, sé dehan timoroan ohin loron sai matenek ne’e la’os tan Portugés sira maka halo maibé misionáriu sira Igreja Katólika nian hosi Italia, España, Portugal, Fransa, Goa no Macau.

 Ne’eduni, selebrasaun tinan 500 ne’e selebra naukteen sira. Maibé, Igreja Katólika mós selebra, tan iha naukteen sira nia leet ne’e iha mós misionáriu ne’ebé la’o tuir atu fó kmaan ba ema nia terus. Soké, laiha dokumentu ne’ebé hatudu katak Evanjelizasaun hahú iha 1515 ofisialmente.

Amu, benefisiu hosi selebrasaun ba timoroan sira iha ka lae?

Benefísiu ba Oe-Cusse karik. Timoroan la hetan buat ida. Só halo beik de’it maka iha karik. Tan halo komemorasaun ho ideia falsu ida.

Amu, nee signifika estadu gasta orsamentu arbiru ba selebrasaun ida ne’e?

Ha-ha-ha… Ba husu ba doutór sira iha Governu no Parlamentu Nasionál (PN). Sira hatán oinsá, tuir de’it maka ne’e ona. (*)

Matadalan

Carrascalao: Pensaun Vitalisia Hamosu Injustisa


DILI - Pensaun Vitalisia neebe Parlamentu kria hodi fo ba Eis Membru Orgaun Soberanu no Eis Titulares, hamosu injustisa boot iha rai laran tamba gasta osan latuir kondisaun ekonomia povu ninian.

Tuir Eis Vice Primeiru Ministru Mario Viegas Carrascalao katak, pansaun Vitalisia nia ponstu Fraku mak tinan lima sai membru governu no membru parlamentu sira simu pensaun, la halo servisu tur deit iha fatin mos simu osan 100%.

Hau simu Pensaun vitalisia mais hau konsidera nee Injustu,” dehan Mario ba Jornalista Sesta (16/10/2015) iha salaun Hotel Timor, Wainhira partisipa iha Seminariu nasional neebe organiza husi UNTL hodi Komemora tinan 10 Fakuldade Direitu.

Carrascalao hanoin katak kuantidade neebe mak rezerva ba pesaun vitalisia sei kiikoan, loron ruma sei boot hanoin tempu too ona Parlamentu halo revizaun, tamba buat nee laiha aseitasaun jeral tenki hare didiak tamba nee bele halo ilimina.

Iha fatin ketak deputadu Bankada Frente Mudansa Jorge da Conceicao Teme hatete, Frente mudansa nia komprimisiu eleitoral iha 2012 hatete ona katak, atu halo lakon pensaun vitalisia, maibee ho kadeira 2 nee sei labele. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (17/10/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

PM Rui: Selu Asessor Boot Hodi Servisu ba Oin


AILEU - Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo deklara ba Publiku katak governu selu asessor ho salariu neebe boot, hodi halao servisu hadia dezenvovementu ba oin.

Tuir PM Rui katak antes nia responde salariu assessor, nia sei esklarese assuntu rua neebe importante, konaba poupansa no despeza, kuandu VI Governu simu pose, Governu defende tenki hamenus despeza superplus, hanesan sira neebe Governu la halao sei la influensia aktividades loro-loron, konaba poupansa nee aspetu ketak ida.

Los duni governu selu Asessor neebe la boot nee sira bele halo poupansa, maibe kestaun seluk mosu maka ita prefere halo poupansa ou ita husik servisu lalao, entaun iha nee ema sira neebe hola desizaun presiza hatene buat rua nee, ita hakarak halo servisu lao ita presiza selu Asessor sira nee boot liu uituan, ema la presiza barak demais, ema nebe hetan ona salariu boot nee bele servisu ema nain 4 no nain 5 nia, iha neeba ita bele hatene katak ita bele poupa osan, ida nee maka prinsipiu neebe governu utiliza,” hateten PM Rui ba Jornalista sira, hafoin remata Koileta ikan iha Daisoli, Suku Lahae, Munisipiu Aileu, Kinta (15/10/2015).

Xefi Governu nee mos esklarese importante maka iha konsesaun neebe sala katak salariu la bele boot liu Prezidente Republika, lei hateten dehan katak funsionariu publiku sira ho funsionariu institusaun autonomo nia maka salariu la bele boot liu Prezidente Republika. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (17/10/2015). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Selebra Loron Internasional Feto Rural, PM Rui: Feto Sira Tenki Hikis Kosar Produs Rezultadu


Maubisse - Selebrasaun loron internasional feto rural, Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo, apelu ba feto rural sira iha Timor laran tomak katak feto sira la bele ba tane liman deit, maibee tenki servisu hikis kosar hodi produs rezultadu, para kontirbui ba dezenvovementu nasaun.

Lia hirak nee hatoo husi PM Rui, liu husi selebrasaun loron internasional feto Rural, neebe realiza iha Postu Administrativu Maubessi, Munisipiu Ainaro, Kinta (15/10/2015).

Feto neebe forte, laos feto neebe tane liman, maibe feto neebe hisik kosar, hodi bele produs rezultadu, feto neebe hisik kosar hakarak atu servisu, hakarak atu avansa ba oin, laos feto neebe hikis mata ben, tamba mane sira baku, nee la laos,” hateten PM Rui.

Xefi Governu nee hatutan feto sira hikis  kosar ben tamba hakarak abansa ba oin, mane sira mos tenki apoia, ida nee maka tenki halao ba oin, ida nee maka sai hanesan rekuinesementu ba papel feto iha dezenvolvementu, nune mos ba siguransa ai han.

Iha biban nee mos Xefi Governu Konvida mane sira hasai sapeo, hodi hakaruk ba feto sira katak respeta sira, rekuinese sira hanesan ema neebe iha papel importante iha dezenvolvementu ba rai ida nee ninia.

Nune Sekertaria Estadu Apoiu Promosaun Saosiu Ekonomika (SEM) Veneranda Lemos hateten selebrasaun loron internasional feto rural nee, hahu kedas husi primeiru Governu mai too agora, tamba nee aktividade ida nee kontinua lao nafatin. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (17/10/2015). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Komemora Tinan 500 Interasaun Sivilizasaun Timor-Portugal, Veteranu 50 Sei hetan Kondekorasaun


DILI - Komemorasaun Tinan 500 Interasaun Sivilizasaun entre Timor Leste no Portugal, inkliu prokalamasaun Independensia 28 Novembru, veteranus nain 50 resin sei hetan Kondekorasaun husi estadu.

Prezidente Komisaun Organizadora ba eventu seremonia tinan 500 Interasaun Sivilizasaun Timor-Portugal, Deonisio Babo ho ekipa hasoru malu ho Prezidente Republika Taur Matan Ruak hodi informa prosesu dezemvolvimentu preparasaun komemorasaun tinan 500 interasaun Timor Leste ho Portugal iha Oecusse.

Tuir Prezidente Komisaun Organizadora Deonisio Babo katak konvidade espesial neebe Konfirmadu mak hanesan Prezidente Sao Tome, Primeiru Ministru Cabo Verde Enviadu Espesial husi Mocambique Neebe sei reprepzenta Prezidente.

Prezidente Republika Sei Kondekora veteranus sira nain 50 resin no sei fo mos premiu ba sira neebe mak Manan nain ba nutrisaun neebe mai husi teritoriu tomak,” dehan Babo ba Jornalista Sesta (116/10/2015) iha Palasiu Prezidensial.

Hatan kona ba Tipu medalia neebe estadu sei Kondekora ba Veteranu sira, Babo hatete nia parte la hatene tan husu media sira atu konfirma ho Prezidente Republika neebe fo kondekorasaun ba Veteranu sira.

Iha fatin katak eis Vice Primeiru Ministru Mario Viegas Carrascalao hatete prezensa Portugues sira iha Timor ninia vatazen mak Timor Leste haketak husi Olanda, nune ohin loron Timor Bele sai nasaun ida. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (17/10/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Timor-Leste aumenta despesa do setor petrolífero mesmo com receitas no fim - Banco de Portugal


Lisboa, 16 out (Lusa) - Timor-Leste não está a conseguir abrandar a despesa pública com o setor do petróleo, apesar de estar "ciente da insustentabilidade do atual modelo", considerou hoje o Banco de Portugal, nos Cadernos da Cooperação.

"Cientes da insustentabilidade do atual modelo económico, baseado num crescente papel da despesa pública, nomeadamente face à perspetiva de um célere esgotamento das receitas do petróleo, as autoridades timorenses aprovaram recentemente um cenário de médio prazo destinado a conter essa dependência e a estabilizar a despesa pública em patamares mais sustentáveis", diz o Banco de Portugal num conjunto de documentos divulgados hoje sobre o Países Africanos de Língua Oficial Portuguesa (PALOP) e Timor-Leste.

No entanto, acrescenta-se no capítulo dedicado a Timor-Leste, "o orçamento para 2015 ainda mantém um valor de despesas elevado, superior ao do ano anterior, o que se pode revelar inadequado, nomeadamente tendo em conta que o nível de receitas do petróleo previstas para o presente muito dificilmente se materializará".

A situação apresenta-se mais negativa porque "as recentes preocupações com o fim das receitas petrolíferas não foram suficientes para contrariar o crescimento das despesas com pessoal, em bens e serviços e em transferências correntes que se têm registado nos últimos anos", afirma o BdP.

Para este ano, o PIB total deve evidenciar uma recessão de 12,3%, mas o PIB não petrolífero deve acelerar ligeiramente de 6,6% em 2014 para 6,8% este ano.

MBA // VM