terça-feira, 9 de maio de 2017

PN Laratifika PTR no Ezonera PJR

DILI – Parlamentu Nasional laratefika Prezidente Tribunal Rekursu Deolindo dos Santos no ezonera Prokurador Jeral Republika Jose da Costa Ximenes, neebe Prezidente Republika Taur Matan Ruak nomea foin lalais.

Parlamentu Nasional iha loron Tersa (9 Maiu) halo diskusaun ba rezulusaun numeru 33/III (5a) ratefikasaun ba nomeasaun PTR Deolindo do Santos no rezolusaun nunemru 34/III (5a) pedidu ezonerasaun imediata ba PJR Jose da Costa Ximenes, neebe PR Taur Matan Ruak fo pose iha dia 28 Abril 2017.

Liu husi votasaun direita PN aprova rezulusaun numeru 33/III (5a) pasa ho votus afavour 46, kontra 0 no abstensaun 0, no rezolusaun numeru 34/III (5a) pasa ho votus afavour 46, kontra 0 no afavour 0.

Hafoin remata votasaun Vise Prezidente komisaun A (PN) Deputadu Arao Noe hateten Tribunal Superemiu seidauk estabelese, Prezidente Tribunal Rekursu halao knar sira, tanba nee maka PN tuir konstituisaun haruka para atu halo ratefikasaun.

PTR Sesante, PN La Halo Ratifikasaun

DILI – Polemika nomeasaun Prezidente Tribunal Rekursu (PTR) no extensaun Prokurador Jeral Republika (PJR) sai inserteza iha publiku, tamba Parlamentu Nasional la halo ratifikasaun ba PTR sesante.

Tuir jurista Sergio Quintas katak nomeasaun Prezidente Tribunal Rekursu (PTR) no Prokurador Jeral Republika (PJR) liliu hau koalia kona ba PTR sesante Guilhermino da Silva Parlamentu Nasional la ratifika no dudu ba mai deit too PTR sesante too hatama ninia karta rejignasaun.

Hau sente ratifikasaun Parlamentu nian labele enkauza hodi halo fila fali fali nomeasaun, tamba antes nee Prezidente PTR sesante Guilhermino da Silva PN la halo ratifikasau” dehan Sergio, iha TDD, Mandarin, Tersa (09/05/2017).

DIT Selebra Aniversariu Ba Dala 15

DILI – Loron (10/ Maiu /2017), Dili Instituto Of Teknolojia (DIT) selebra aniversariu ba dala sanolu resin lima (15), ho misa agradesementu neebe prezidi husi Bispu Dioseze Dili, Dom Virgilio do Carmo da Silva, SDB.

Dom Virgilio iha homilia dehan tema sentral liturjia mak agradesementu fundamentu ba komportamentu domin, tanba nee, sao Paulo motiva sarani sira hakiak ambitu no atitudi ida nee atu agradese.

Falta de apersiasaun ba buat diak sira nee hotu, tanba saida, karik mos tanba ita nian ego, tanba ita nia aan dala ruma la permiti ita la apersia ema seluk ninia domin, satan maromak, iha segunda leitura kontinua hatudu oinsa importansia agradese iha ita ema nia moris, ita mos hakfodak liu tan bainhira iha evanjelu ita rona ona oinsa jesus rasik lamenta no preokupa ho  ema neebe la hatene apersia no ema neebe mak la hatene agradese buat neebe nia simu, nee duni buat rua neebe mak ita atu reflekte klean tan uituan, liu-liu konaba evanjelu ninia,” dehan Dom Virgilio liu husi humilia iha misa agradesementu ba aniversariu DIT iha knua DIT, Aimutin, Dili, Tersa (09/05/2017).

STAE Aumenta Sentru Votasaun 100 Resin Iha ElPar

THETIMORNEWS.com DILI –  Sekretariu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE) sei aumenta tan sentru votasaun hamutuk 100 resin iha Eleisaun Parlamentar (ElPar) nian nune’e eleitor bele partisipa masimu.

Diretor Jeral STAE, Acilino Miranda Branco hatete, iha preparasaun ElPar nian, STAE aumenta tan sentru votasaun iha rai laran nomos iha rai liur.

“Preparasaun ita nian ba ElPar ne’e lao diak tebes, tanba iha faze preparasaun ita konsege aumenta tan sentru votasaun 100 ital, hanesan ne’e ho estasaun de votus ne’e mos aumenta tan atu nune’e sentru sira ne’e bele besik liu ba komunidade sira atu bele partisipa masimu iha eleisaun,” dehan Acilino Branco ba TTN, iha edifisiu STAE Caicoli, Segunda (08/05/2017).

Nia hatutan, eleisaun Presidensial nian ne’e estudante barak mak la ba partisipa tanba iha difikuldade ba hela fatin, ho nune’e  STAE halo ona aktualizasaun ba kartaun eleitoral hahu loron 8 Juñu to’o 26 Maiu.

Xefe Suku Komoro Husu komunidade Atu Hasae Bandeira

DILI - Antes atu tamaba iha festa komemorasaun 20 de Maiu tinan nee, maka suku komoro oras nee dadaun halo ona sosialijasaun ba populasaun husi suku, aldeia no lojas nebe besik iha dalan publiku sira atu hasae bandeira nasional.

Lia fuan hirak nee hato husi Xefe Suku Komoro Eurico da Costa de Jesus ba STL iha nia knar fatin Komoro Dili Segunda, (8/5).  Nia dehan tan katak informasaun nebe fo sai ona iha loron 1 Maiu foin lalais nee atu fo hanoin ba populasaun no ema nebe iha lojas no uma privadu nebe besik iha Estrada ninin sira tenki hasae bandeira nasional.

Liu husi oportunidade ida nee hau hakarak hato hau nia lia menon ba populasaun tomak husi suku Komoro nian atu hasae bandeira nasional iha idak-idak nia uma, lojas no kios oin. Nunee mos husu atu halo limpeja ba sira nia fatin atu nunee bele kria ambiente nebe mos antes ita tama ba iha festa 20 de Maiu,”nia dehan.

Iha parte seluk Xefe Suku Kampo Alor Alcina Carvalho dos Santos mos dehan katak sira nia preparasaun no halao aktividades 20 de Maiu nian loke ona iha loron Dominggu 7 Maiu foin lais nee.

Parte populasaun, no liu-liu juventude sira ativu tebes iha jogus nebe halao foin lalais nee. Joven balun mos fo parabens ba xefe suku katak, xefe suku foun foin maka eleitu fulan haat deit maibe halao nia inisiativa diak teb-tebes.  Justinho Manuel

Suara Timor Lorosae

Fahe Informasaun Konsellu Suku, USAID Loke Diskusaun Ho Mídia

Dili, (TATOLI) – United States Agency International Development (USAID) loke diskusaun ho orgaun komunikasaun sosiál atu komprende kona-ba kna’ar no responsabilidade konsellu suku no sira nia servisu iha faze deskonsentrasaun.

“Diskusaun ne’e halo ho jornalista ne’ebé serivisu iha mídia imprime no elektrónika atu hatene papél konsellu suku,” informa Xefe Ekipa Couterpart International USAID, Carolin Tanner ba jornalista sira iha Akadir-Hun, Sesta (5/5).

Tuir nia, programa diskusaun ho mídia no sosiedade sivíl sira la’os halo de’it iha Munisípiu Dili maibé halo mós iha Munisípiu Baucau, Covalima, Ermera, Liquica inklui RAEOA ho objetivu atu fo sai informasaun kona-ba mudansa liuhosi enkuadramentu legál kona-ba kna’ar no responsabilidade konsellu suku no estrutura foun iha administrasaun munisipál.

Diskusaun ne’e mak koalia kona-ba definisaun no natureza suku, orgaun suku, kompeténsia membru konsellu suku, xefe suku no xefe aldeia nia kompeténsia sira, enkuantu diskute mós kona-ba sistema administrasaun suku no jestaun finanseiru suku.

Jornalista: Zezito Silva | Editor: Gantry Meilana

Foto: Xefe Ekipa Couterpart International USAID, Carolyn Tanner hafoin halo diskusaun ho Jornalista sira kona-ba kna'ar no responsabilidade konsellu suku siea. Foto TATOLI/Zezito Silva

Lei Fundu Petrolíferu Lapermite Investe iha Merkadu Doméstika

DILI, (TATOLI) – Lei investimentu Fundu Petrolíferu la-permite atu investe iha merkadu finanseiru doméstika tanba dezeñu fundu mina-rai koko atu hadook-án husi investimentu osan ne’ebé boot iha merkadu ki’ik.

“Se ita foti hotu osan ne’ebá mai investe hotu iha Timór karik fó retornu ne’ebé mak di’ak, ba ami-nia pontudevista no stakeholder sira-nia pontudevista sé investimentu finanseiru ho kondisaun finanseiru iha Timór hanesan ne’e mak ita investe hotu iha ne’e bele mós dudu inflasaun sa’e maka’as”, informa Diretór Ezekutivu Jestaun Fundu Petróleu, Banku Sentrál Timor-Leste (BSTL), Venâncio Alves Maria, ohin.

Tanba ne’e mak investimentu finanseiru halo iha estranjeiru no investimentu doméstika halo liuhusi  Orsamentu Jerál Estadu (OJE).

“Karik aban-bainrua iha kondisaun, ita konsidera atu investe doméstikamente ida ne’e desizaun haree aban-bainrua ninian no ita haree mós ba kondisaun merkadu ita-nian liuliu merkadu finanseiru. Tanba investe doméstika ne’e signifika karik Governu fa’an surat berharga, ita bá sosa, karik kompañia sira fa’an instrumentu ita sosa, ita iha kondisaun atu halo ida ne’e ka la’e?”, Venâncio hatete ida ne’e iha Avenida Bispo de Madeiros, Dili.

Bainhira Timor-Leste halo ida ne’e produsaun saida, kompañia seluk prodús saida. Situasaun sira ne’e mak presiza haree hotu karik konsidera lori investimentu finanseiru mai doméstika.

Koordenadór Unidade Administrasaun Fundu Petrolíferu, Ministériu Finansa, Filipe Nery Bernardo hatutan tanba lei fundu lapermite atu investe diretamente.

“Ita investe iha rai-laran tuir Orsamentu Jerál ne’e mós krítika maka’as ona tanba orsamentu barak mak sai tanba ita gasta kada tinan”.

Entantu iha lei Fundu nian artigu 14 kona-ba Regra Investimentu permite de’it porsentu 10 husi fundu petrolíferu nian ba seluk (other investments) maibé porsentu ne’e la-utiliza tanba kondisaun Nasaun nian.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Foto: Regra Investimentu. Foto Google.

Sertifikadu dahuluk sira hosi rejistu propriedade entrega iha Timor-Leste

Rezidente ida hosi aldeia ida iha rejiaun Metinaro, iha lesta kapital timoroan nian, iha loron-segunda ne'e sai hanesan sidadaun timoroan dahuluk ne'ebé maka simu sertifikadu rejistu propriedade nian iha Timor-Leste.

Estra Mau Nahah halo parte hosi grupu dahuluk hosi sidadaun na'in 20 hosi zona nasaun ne'e nian ne'ebé simu sertifikadu hosi rejistu propriedade nian, iha asaun simbóliku ne'ebé marka ona faze ida hosi prosesu rejistu ba rai hosi nasaun.

Serimónia, prezidi hosi Xanana Gusmão, ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, marka inísiu entrega ba grupu dahuluk hosi sertifikadu hamutuk 311 ne'ebé halo hosi Sistema Nasional Kadastru (SNC) nian ne'ebé marka faze ikus hosi prosesu foti rejistu sistemátiku ba propriedade sira iha aldeia lima hosi suku Duyung ho Sabuli, hosi postu administrativu Metinaro, leste kapital nian.

Prosesu levantamentu ba rejistu propriedade sira, ne'ebé halo hahú hosi 2014, dezenvolve daudaun hosi GMN-H/ARM-APPRIZE no ho tutela hosi Ministru Estadu, Kordenador ba Asuntu sira Administrasaun Estadu nian no Justisa no Ministru Administrasaun Estatal, hamutuk ho Sekretaria Estadu ba Rai no Propriedade.

Facebook apaga konta millaun resin hosi notísia falsu sira iha Reinu Unidu

Responsável sira hosi rede sosial Facebook apaga ona konta hosi utilizador sira hamutuk millaun resin iha Reinu Unidu antes eleisaun lejislativu britániku iha loron 08 Juñu, iha ámbitu hosi kampaña ida kontra notísia falsu sira ne'ebé fó sai online.

Boot teknolójiku norte-amerikanu nian publika mós iha imprensa tradisional britániku anúnsiu ida ne'ebé fó konsellu sira kona-ba oinsá hetan notísia falsu sira ne'e [fake news].

Anúnsiu fó konsellu ba leitor sira hodi "labele fiar ba títulu sira" hosi notísia sira no husu ba sira atu "observa ho atensaun URL" [morada dijital hosi pájina Internet nian].

Anúnsiu sira hahú sai iha jornal tradisional sira iha surat-tahan hanesan The Times, The Guardian no Daily Telegraph.

Facebook nia konsellu sira hodi tulun leitor sira hodi hetan notísia falsu sira inklui: "labele fiar iha títulu sira", "haree ho atensaun ba URL [morada pájina nian]", "investiga fonte", "iha atensaun ba formatasaun ida ne'ebé oinseluk [hosi pájina sira web nian]", "konsidera foto sira", "konfirma loron", "le sasin sira seluk", "Pesa ne'e hanesan piada ida [ka sátira ruma]?".

Rezultadu definitivu: Macron eleitu ho 66,10% hosi votu sira

Sentrista Emmanuel Macron eleitu ona 66,10% hosi votu sira, kontra 33,90% hosi kandidata extrema-direita Marine Le Pen, fó sai hosi rezultadu definitivu sira hosi volta daruak eleisaun prezidensial sira franseza nian iha loron-segunda.

Abstensaun to'o ona 25,44% hosi inskritu sira, nível rekord ida.

Tuir informasaun sira ne'ebé fó sai iha loron-segunda ne'e hosi Ministériu Interior iha nia pájina Internet, eis-ministru Ekonomia hetan ona apoiu hosi eleitor millaun 20,75 no líder hosi Frente Nasional apoiada hosi millaun 10,64.

Abstensaun to'o 25,44% hosi inskritu sira, aas liu dezde tinan 1969, no votu mutin sira no nulu sira rejista rekord ida hosi 11,47% votu sira.

Macron, ne'ebé sei sai Prezidente joven liu hosi Repúblika franseza, eleitu ho tinan 39, hetan ona nia rezultadu di'ak sira iha Paris, ho persentajen ida besik 90%, no iha departamentu sira ne'ebé besik Hauts-de-Seine ho Val-de-Marne, ne'ebé aas liu 80%.