quinta-feira, 18 de maio de 2017

Kongresu edukativu timoroan hakarak revizaun ba lei no valida utilidade portugés nian ba dosente sira

Timor-Leste tenki adopta polítika ida hosi uzu lian ofisial sira iha ensinu ho halo revizaun ba lei baze sira, hodi garanti katak dosente sira iha "dominíu di'ak hosi lian portugeza bainhira hanesan lian prinsipal ba intrusaun", rekomenda hosi Kongresu Edukasaun nian.

Ne'e hanesan rekomendasaun prinsipal ida entre rekomendasaun sira seluk hosi Deklarasaun Ikus hosi Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu, ne'ebé hotu iha loron-kuarta ne'e iha Díli hafoin loron tolu nakonu ho debate ho líder polítiku sira, espesialista sira, parseiru nasional sira no internasional sira no responsável governativu sira.

Textu rekomenda "elabora no aprova Polítika ida hodi uza Lian Ofisial sira iha nível ida-idak hosi sistema ensinu nian" no atu halo revizaun ba Lei Baze sira Edukasaun nian (hosi tinan 2008), liuliu iha artigu kona-ba lian sira hosi sistema edukativu nian.

Objetivu maka harmoniza lei hosi baze sira ho Estatutu Kareira hosi Edukador sira Infánsia nian no hosi Profesor sira Ensinu Báziku no Sekundáriu nian "ne'ebé hatudu katak ema dosente tenki iha domíniu di'ak hosi lian portugeza bainhira hanesan lian prinsipal hosi instrusaun no hosi akizisaun siénsia no koñesimentu nian".

PM timoroan promete katak Governu sei fó atensaun ba proposta edukativu sira

Iha loron-kuarta ne'e, primeiru-ministru timoroan afirma ona katak Governu sei fó atensaun ba proposta sira hosi Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu, hodi fó koñese rekomendasaun sira iha nível nasional no ba ezekutivu foun.

"Governu, liuhosi Ministériu Edukasaun, sei halo buat hotu hodi divulga iha nível nasional Deklarasaun Ikus hosi Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu to'o hakotu nia mandatu, kompromete mós hodi informa ho dia'k ba Ezekutivu foun kona-ba importánsia hosi rekomendasaun sira ne'e", hatete hosi Rui Maria de Araújo.

"Kongresu ne'e kumpri ona nia objetivu, no liuhosi diskusaun saudável ida hosi nia debate temátiku sira relasionadu ho hanoin interese nasional nian, halo ona proposta terapéutika ida", nia hatete iha momentu ikus hosi enkontru loron tolu ne'ebé hotu ona iha Díli.

Rui Araújo fó hanoin katak rekomendasaun sira aprovadu mosu hosi proseu diagnóstiku ida detalladu ne'ebé halo hosi funsionáriu públiku sira edukasaun nian no, antes, hosi debate loron tolu iha kongresu edukativu.

Delegasaun internasional 50 resin iha pose hosi Prezidente foun nian

Sei reprezenta nasaun hamutuk 60 resin karik iha serimónia tinan 15 ba independénsia Timor-Leste nian, iha findesemana, loron ne'ebé maka Prezidente eleitu, Francisco Guterres Lu-Olo, simu pose.

Entre prezente sira, destaka ba Governador-jeral australianu, Peter Cosgrove, ne'ebé buat hotu indika katak sei sai nu'udar úniku xefe Estadu prezente, haktuir hosi fonte Ministériu Negósiu Estranjeiru nian.

Ministru Negósiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEC) timoroan, Hernâni Coelho, konfirma ona ba Lusa katak serimónia sira no simu pose nian sei akompaña hosi nia homólogu sira hosi Tailándia, Don Pramudwinai, no hosi Indonézia, Retno Marsudi.

"Organizasaun tomak la'o daudaun ho di'ak. Ami toman ona hasoru ho delegasaun sira hanesan ne'e. Iha 2012 ami simu iha tempu hanesan vizita Estadu lima", nia hatete ba Lusa.

PM: Númeru hosi eskola no alunu sira iha Timor-Leste kuaze duplika iha tinan 15 ne'e

Timor-Leste rejista ona avansu maka'as iha área edukativu ho eskola hamutuk 772 resin, aumentu ida hosi 113% iha númeru hosi dosente sira no 64% iha alunu sira iha tinan 15 ikus ne'e, kontinua ho dezafiu importante sira, hatete hosi primeiru-ministru iha loron-segunda ne'e.

Informasaun sira fó sai hosi Rui Maria de Araújo bainhira hahú Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu no hanesan balansu kona-ba saida maka hetan dezde restaurasaun independénsia nasaun nian, ne'ebé nia tinan 15 sei selebra iha loron 20 Maiu.

Rui Araújo hatete ona kata, maski iha rezultadu di'ak sira, iha dezafiu maka'as sira ho taxa reprovasaun nian no husik eskola ne'ebé aas no avaliasaun negativu sira kona-ba kapasidade linguístiku hosi alunu sira.

Estudante liu 70% iha tinan dahuluk nia rohan "la konsege le liafuan ruma hosi textu simples ida iha lian Portugés no iha lian Tétun", númeru ne'ebé tuun ba 40% iha tinan daruak, nia hatete, no refere ba lian ofisial rua nasaun nian.

Lu-Olo: Hau Kontra Korupsaun

DILI - Korupsaun hanesan firus aat ida, firus nee, sirkula ona iha rai laran hodi fo impaktu ladiak ba povu nia moris, halo povu kontinua moris iha situasaun kiak no mukit nia laran. Tanba nee Prezidente Eleitu kompromete sei kombate.

Tuir Prezidente Eleitu, Francisco Guteres “Lu-Olo” katak, hanesan prezidente eleitu kontra korupsaun, tanba korupsaun ladiak no estraga povu nia moris halo povu moris iha kiak no mukit nia laran.

Korupsaun nee uluk kedas ema hotu kontra ate hau mos kontra ida nee (korupsaun),” dehan Prezidente Eleitu, Francisco ba jornalista sira hafoin remata misa agradesementu prezidente eleitu, neebe halao iha igreza Katedral-Dili, Kinta (18/05/2017).

Prezidente Eleitu haktuir, kualker se deit mak ba kaer ukun tenke uza riku soin povu nian ho didiak, uza hadia povu nia moris liu husi dalan dezenvolvimentu, maibe labele uza riku soin povu nian ba interese grupu ida nian deit.

Iha fatin hanesan, Bispu Diocese Maliana, Dom Norberto Amaral, SDB hatete, oras nee korupsaun sai problema boot ba sosiedade, ida nee hodi afeita ba dezenvolvimentu nasional liu-liu iha area infra estrutura halo estrada sira laiha kualidade. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Estadu Atribui Kondekorasaun Grande Kolar ba Mario Carrascalao

DILI –  Estadu Timor-Leste atrubui kondekorasaun grande kolar grau orden de Timor-Leste ba Ir. Mario Viegas Carrasscalao tamba husi nia kontribuisaun, no dedikasaun servisu iha tempu okupasaun Indonesia nudar governador.

Seremonia atribuisaun neebe kondekorasaun grande kolar grau orden de Timor-Leste ba Ir. Mario Viegas Carrasscalao neebe maka halo iha palasiu Presidensial Aitarak Laran nee hetan partisipasaun husi entidade nasaun hanesan Primeiru Ministru Rui Maria de Araujo, Prokurador Jeral Republika Jose Ximenes, no familia husi k Ir. Mario Viegas Crasscalao rasik.

Iha deskursu PR Taur hateten Mario Viegas Carrasscalao ema neebe maka fo nia kontribuisaun ba prosesu luta libertasaun nasional, tamba nia mos hola parte iha prosesu libetasaun nasional TL iha okupasaun Indonesia.