quarta-feira, 14 de novembro de 2018

Polisia Trava MUTL iha Santa Cruz, PR Lú Olo Defende Estudante


DILI: Prezensa Movimentu Universitáriu Timor-Leste (MUTL) iha serimónia ba dala XXVII Masakre 12 Novembru Santa Cruz la autorizasaun husi Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL).

Antes ne’e, iha ona informasaun MUTL sei uza oportunidade halo asaun protesta iha Santa Cruz, inklui atu hamosu Masakre 12 Novembru ba daruak.

Husi informasaun ne’e, Segundu Komandante PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Asistente Euclides Belo hateten, Polisia haforsa vijilánsia hodi asegura seguransa iha serimónia ne’e.

Nia dehan, 12 Novembru nu’udar Loron Nasionál Juventude Loriku Asuwa’in, polisia hanesan ajente seguransa Estadu prontu fó apoiu tomak. Tan ne’e, laiha asaun seluk mak atu mosu iha fatin Santa Cruz.

Maski MUTL sira marka prezensa iha Santa Cruz, maibé Polisia hamutuk ho komisaun organizadora parte seguransa nian sei la fó fatin ba sira.

“Ita rona informasaun MUTL atu halo ninia asaun iha Santa Cruz. Tanba ne’e, ita la fó fatin no trava sira ninia prezensa”, tenik Euclides, iha edifísiu Komandu Polisia Kaikoli, horisehik.

Alende ne’e, Fernando Carvalho Seguransa Komité 12 Novembru hateten, prezensa estudante MUTL nian iha serimónia ne’e la sai preokupasaun ba komité. Maibé rona sira atu halo asaun inklui mós hakarak hamosu 12 Novembru daruak iha Santa Cruz, ne’e mak komité hamutuk ho Polisia halo kedas intervensaun.

“Ami la fó lisensa ba sira atu tama ba laran maski loron ne’e mós sira nian. Ami tenke trava sira atu labele prejudika serimónia ne’e”, tenik nia.

Entretantu, observasaun jornalista Tomé Amado iha terrenu, hare duni grupu movimentu akademista ninia prezensa hela de’it iha resintu Eskola Portugeza Dili oin. Sira la hetan lisensa atu tama to’o laran.

Bainhira tenta atu konfirma, maibé reprezentante MUTL la prontu ho razaun sira hein atu halo de’it protesta liu husi konferénsia imprensa.

Nune’e, membru efetivu ne'ebé komandu koloka iha komemorasaun ne’e mai husi Polisia Forsa Rezerva, Batallaun Orden Públiku (BOP) Polisia Tránzitu inklui mós Polisia Militár (PM).

PR Lú Olo Konsidera MUTL La Sala

Entretantu, Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’ konsidera MUTL ne’ebé iha semana kotuk halo manifestasaun hasoru membru Parlamentu Nasionál kona-ba kestaun sosa Prado ne’e la sala.

“Estudante sira la sala tanba konstituisaun garante direitu ba espresaun ninia ne’ebé hola parte direitu sidadaun hotu-hotu ninia. Ne'e duni joven sira la sala bainhira sira halo demonstrasaun husu ba órgaun soberania sira saida maka hanesan sira-nia aspirasaun”, dehan nia, iha Semitériu Santa Cruz, horisehik.

Nia dehan, estudante lubuk ida maka polísia kaptura ona, tan ne’e hotu-hotu hein investigasaun atu hatene naksala iha parte ne’ebé.

“Presiza halo apuramentu ba faktu sira ne’ebé akontese no ida ne’ebé la akontese durante estudante sira halo manifestasaun iha sira-nia kampu. Se la akontese entaun sira la sala”, dehan PR Lú Olo.

Iha semana kotuk, polísia konsege kaptura estudante hamutuk ema na’in 22 no oras ne’e iha hela sela preventiva, tanba tuir informasaun katak estudante hirak ne’e ultrapasa distánsia metru 100 ne’ebé lei manifestasaun prevé.

Estudante hirak ne’e ezije PN atu kansela sosa karreta Prado ba deputadu foun sira, maibé prefere uza de’it karreta tuan sira ne’ebé antes ne’e membru PN sosa tanba kondisaun sei di’ak hela.

Independente

Komisaun parlamentar timoroan preokupada ho hasai nesesidade vistu préviu


Komisaun finansas publika parlamentu timoroan nian preokupada ho proposta ida ne'ebé atu hasai tiha nesesidade vistu préviu Kámara de Kontas ba finansiamentu publiku ba operasaun petrolifera sira, asuntu ne'ebé polémiku liu fali alterasaun lejislativa ne'ebé debate hela.

"Konsekuénsia hosi dispensa tiha vistu préviu Kámara de Kontas nian ne'ebé maka tenki avalia iha plenariu, no tenki iha konsiderasaun ámbitu ne'ebé maka bele ida ne'e bele atinji, hodi abranje totalidade operasaun petrolifera sira no la iha exesaun", refere elementu ihda hosi komisaun C, ne'ebé lé iha iha loron-tersa iha plenáriu parlamentu nian.

Komisaun ne'e rekomenda, hanesan alternativa no atu evita presesu ne'ebé neneik vistu sira nian, ne'ebé maka "introduz iha lei norma ida ne'ebé maka tau limitasaun temporal ba emisaun vistu previu nian" ho "prioridade másima" ba kontratu operasaun petrolifera sira.

Iha kauza iha alterasaun ba lei aktividade petrolifera sira, hodi hasai limite ida 20% ba partisipasaun másima ne'ebé maka Estadu bele iha ba operasaun petrolifera sira, no kria hanesan exesaun ida ba rejime vistu préviu Kámara de Kontas nian.

Objetivu maka atu permiti Estadu bele konkretiza, liu hosi petrolífera Timor Gap, sosa dolares millaun 350 ba partisipasun ConocoPhilips iha konsorsiu Greater Sunrise.

Proposta ne'e hasai tiha fiskalizasaun Kámara de Kontas nian iha karik ba sosa ne'ebé hanesan ne'e ka iha operasaun petrolifera sira oinmai ne'ebé relasiona ho operasaun ne'ebé hanesan.

Dispensadu tiha vistu préviu ba "naran kontratru sira ne'ebé relasionadu ho akizisaun diretu, ba Estadu ka ba naran ema koletiva publika ida, inklui mós entidade komersial sira, partisipasaun iha operasaun petrolifera sira".

Exesaun maka karik "justifika hosi natureza kontratu nian ne'ebé halo no hare ba akizisaun diretiu esplorasaun sira", esplika proposta ne'e.

Preokupasaun boot deputadu komisaun C - ne'ebé maka rona hosi opiniaun sira barak ne'ebé aprezenta iha audisaun publika sira - relasiona ho "ida ne'ebé dikitudu liu" maka kestaun eskluzaun ba obrigatoriedade vistu préviu Kámara de Kontas nian, ne'ebé maka parese hanesan "kestionavel" refere pareser ne'e.

Komisaun ne'e konsidera "relevante tebes (...) dispensa ba vistu Kámara de Kontas ba operasaun petrolifera sira hotu", konsideran katak "dispensa ne'e hanesan atu ida ne'ebé maka prejudika politika transparénsia atu publiku sira".

Tanba ne'e Komisaun hatete katak fahe "hosi preokupasaun sira ne'ebé hanesan rona hosi entidade barak" tanba ne'e refere solusaun ida "intermédia ne'ebé maka pasa hodi hamenus kompeténsia kontrolu no fiskalizasaun orsamental ba Kámara de Kontas" maibé permite "ultrapasa neneik hosi prosesu sira ne'ebé komplexu" ne'ebé maka lori ba emisaun vistu préviu, ne'ebé "bele difikulta konkretizasaun desizaun estratéjika sira Estadu nian relasiona ho dezenvolvimentu industrial petrolifera iha kosta súl.

Pareser ne'e mós rekorda katak Estadu iha "obrigasaun informasaun nian hodi halo transparente istorial investimentu nian ne'ebé maka halo" no Kámara de Kontas "reprezenta garantia ida ba uzu ida ne'ebé di'ak no transparénsia ne'ebé maka tenki prezidi utilizasaun rekursu publiku sira".

No nota katak "amplitude ne'ebé entende ba operasaun petrolifera sira hanesan forma ne'ebé vasta no la defini bele entende katak kontratu sira hotu no naran ida relasiona ho tematika ne'e, mesmu indiretamente, bele eskluidu tiha" hosi kontrolu Kámara de Kontas.

Preokupasaun sira ne'ebé hatoo no "fahe hosi maioria entidade sira" , inklui mós Kámara de Kontas ne'ebé rekorda katak vistu préviu hanesan instrumentu kontrolu esensial iha prevensaun ba iregularidade sira", maski sira rekoñese katak revoga no fahe proposta ne'e "la interfere iha fiskalizasaun ne'ebé tutir malu ba atu kontratadu sira".

Konsellu Konsultivu Fundu Petroliferu nian fó alerta katak, hodi mudansa ne'e labele rezulta iha redusaun benefisiu sira ba Estadu, "ho konsekuénsia iha sedénsia poder desizaun nian" ba "ema koletiva publika seluk ka entidade privada sira ne'ebé maka kontrolada hosi sira ne'e".

Rejista kontributu sira ne'ebé fó iha audisaun sira preliminar, komisaun ne'e konsidera katak "sei la iha duvida ida" katak inisiativa ne'e "hakarak kontribui ba dezenvolvimentu industria petrolifera nasional nian no ba diversifikasaun ekonómika" nasaun nian.

Diploma ne'e "importante hanesan enkuadramentu legal implementasaun ne'ebé maka persebe hanesan opsaun estratejika ida politika ekonomika Governu nian" no "kompativel ho opsaun barak estratejia ekonomika iha futuru".

Komisaun ne'e mós rekomenda katak "Sei akautela hosi OJE ba tinan 2019 verba ne'ebé destinada ba kapitalizasaun empreza publika Timor Gap nian, ne'ebé presiza ba operasaun".

Duarte Nunes (CNRT) no António Conceição (PD), deputadu na'in rua defende importánsia alterasaun sira ba dezenvolvimentu nasional no defende másimu konsensu hodi aprova mudansa ne'ebé konsidera "esensial".

Debate no votasaun proposta ba alterasaun sei kontinua iha loron-kuarta.

SAPO TL ho Lusa

PN Fó Votu Omenajen Ba Vítima Insidente


DILI, (TATOLI) – Parlamentu Nasionál (PN) liuhosi sesaun plenária Tersa ne’e, fó votu omenajen ba vítima Masakre Santa Cruz ne’ebé iha tinan ne’e selebra ba dala-27, ho votu a favor 59.

“Hafoin tinan 27 husi trajédia ne’e Parlamentu Nasionál hanoin ikas vítima Masakre Santa Cruz no presta omenajen ba memória”, deklarasaun PN liuhosi Sekretária Meza, Maria Teresinha.

Nia hatutan, eventu trájiku husi istória Timor-Leste ha-fanun atensaun mundu liuhosi akontesimentu ne’e no kontribui ba diskusaun iha palku internasionál ba direitu auto determinasaun povu timoroan, ne’ebé ikus mai realiza duni referendum iha loron 30 Agostu 1999 no maioria timoroan hili independénsia.

Reforsa tan, restaurasaun independénsia fó omenajen ba joven hotu ne’ebé kontribui ba libertasaun timoroan no luta ba independénsia nasaun nia, nune’e Loron 12 Novembru konsagra hanesan loron nasionál ba juventude”, tenik.

“Timoroan sira iha devér moral atu prezerva memória ba sira ne’ebé luta ona ho forma destimida ba independénsia patria no lakon vida atu hetan libertasaun povu”, katak.

Iha loron 12 Novembru 1991, joven rihun halo asaun pasifika hodi la’o ba rate Santa Cruz, hafoin misa loron hitu atu fó omenajen ba joven estudante no rezisténsia timoroan, Sebastião Gomes ne’ebé assasinadu husi forsa okupante Indonézia.

Iha demonstrasaun pasífiku ne’e, Joven nain 250 resin mak lakon vida husi atake brutal no barak mak hetan kaptura no tortura husi forsa inimigu.

Jornalista no sineasta Britániku, Max Stahl halo filmajen ba masakre ne’e no jornalista no ativista direitu umanu Olandes Saskia Kouwenber lori filmajen ne’e ba li’ur, atu hatudu ba mundu tomak hodi komunidade internasionál hatene sofrementu ne’ebé timoroan sira hetan no liuhosi ne’e iha kedan protestu ba okupasaun Indonézia no solidariedade ho povu timoroan.

Jornalista: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Votasaun proposta governu iha debate espesialidade Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2018 iha uma fukun Parlamentu Nasionál. Dokumentasaun

Xanana-Taur “Absen” Iha Komemorasaun 12 Novembru


DILI, (TATOLI) - Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak no Eis Ezekutivu, Xanana Gusmão segunda née, la marka prezensa iha komemorasaun loron masakre santa Cruz ba dala 27 tanba okupadu ho servisu.

Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu (SEJD) Nélio Isaac Sarmento informa, Primeiru Ministru la partisipa tanba halo preparasaun ba aprezentasaun OGE 2019 ba Parlamentu iha semana oin.

Enkuantu, Negosiador Prinsipál Ketan Tasi Timor ho Australia, Xanana Gusmão halo servisu estadu iha Diaspora.

“Maun boot nasun rua servisu okupadu, maun boot Xanana Gusmao iha rai li’ur no Primeiru Ministru labele mai tanba iha asuntu importante atu prepara aan hasoru aprezentasaun orsamentu iha semana oin,“ Nélio informa iha iha Santa Cruz Dili.

Jornalista:Agapito dos Santos | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Kay Rala Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak, iha kampaña Aliansa Mudansa ba Progresu iha munisípiu Ermera, (16/4). Foto António Goncalves

PR Konsidera MUTL La Sala


DILI, (TATOLI) - Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, konsidera Movimentu Universitáriu Timor-Leste (MUTL) ne’ebé iha semana kotuk halo manifestasaun hasoru membru Parlamentu Nasionál kona-ba kestaun sosa PRADO ne’e la sala.

“Estudante sira la sala tanba Konstituisaun garante direitu ba espresaun ninian ne’ebé halo parte ba direitu sidadaun hotu-hotu ninian. Ne’e duni, joven sira la sala bainhira sira halo demonstrasaun husu ba órgaun soberania sira saida maka hanesan sira nia aspirasaun,” Lú Olo ba jornalista sira iha Semitériu Santa Kruz, segunda ne’e, hafoin partisipa iha Komemorasaun Masakre Santa Kruz ba dala 27.

Nia dehan, estudante lubuk ida maka polísia kaptura ona, tan ne’e, hotu-hotu hein investigasaun atu hatene naksalak iha parte ne’ebé.

 “Presiza halo apuramentu ba faktu sira ne’ebé akontese no ida ne’ebé maka la akontese durante estudante sira halo manifestasaun iha sira nia kampus. Se la akontese, portantu sira laiha sala,” veteranu ne’e informa.

Iha semana kotuk, polísia konsege kaptura estudante hamutuk ema na’in 22 no oras ne’e iha hela sela preventiva, tanba tuir informasaun katak estudante hirak ne’e ultrapasa distánsia metru 100 ne’ebé Lei Manifestasaun prevé.

Estudante hirak ne’e ezije ba Parlamentu Nasionál (PN) atu kansela sosa kareta PRADO ba deputadu foun sira, maibé prefere uza de’it kareta tuan sira ne’ebé antes ne’e membru PN sosa tanba kondisaun sei di’ak hela.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, partisipa iha Komemorasaun Masakre Santa Kruz ba dala 27 iha Semitériu Santa Kruz. Imajen Ajénsia Tatoli/Xisto Freitas

Bankada AMP Submete Proposta Rekonsidera Viajen PR Ba Santa Sé


DILI, (TATOLI) – Xefe Bankada Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés), Duarte Nunes, hato’o proposta Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) hodi rekonsidera hikas Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, nia viajen ba Santa Sé.

“Prezidente Repúblika nia vizita sei aranka 17 novembru no audiénsia ho Amu Papa sei akontese iha 20 resin. Entaun ami hanoin tempu sei iha. Ami husu atu konsidera sujestaun ne’e iha plenária, atu bele tau iha ajenda hodi halo asentimentu autorizasaun Xefe Estadu nian”, katak deputadu bainhira hato’o proposta ne’e liuhosi plenária iha Parlamentu Nasionál, ohin.

Duarte Nunes haktuir kazu ne’e la’os foin mak akontese. Uluk Prezidente Ramos Horta nia tempu mós halo hanesan ne’e, maibé ikus mai permite hikas.

Uluk AMP husu atu dada tempu ba asentimentu ida ne’e, depois lideransa AMP buka malu ko’alia hafoin bele ba votasaun. Maibé opozisaun insiste nafatin hodi avansa, enkuantu AMP nia proposta sei pendente nafatin, ikus mai AMP nia pozisaun iha mudansa.

Xefe Bankada ne’e husu ba Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe, atu halo kontaktu ho Xefe Estadu hodi haree situasaun ne’e.

Vise Prezidente, Maria Angelina Sarmento, reprezenta Bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP) ho partidu  Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO), sekunda proposta bankada CNRT nian kona-na inkluzaun iha ajenda ba asentimentu dezlokasaun prezidente nian hodi halo aprovasaun no permite viajen ne’e.

Nune’e mós Xefe Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Antonio da Conceição, nia observasaun katak AMP nia pozisaun rekonsidera ona signifika ita hola ona hafoin Xefe Estadu tetu.

Enkuantu, Xefe Bankada Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (FRETILIN), Aniceto Guterres, argumenta asentimentu prezidente nian viajen tenke iha pedidu. Pedidu ida uluk mai ita vota kontra ona, nune’e ita labele halimar ho orgaun soberania.

“Se la iha pedidu hosi prezidente, signifika ita labele ajenda. PN ne’e orgaun soberanu maibé ita hola desizaun halimar de’it ka”, kestiona.

Opozisaun afirma agora ne’e depende ba prezidente, se nia hakarak nafatin halo viajen hodi vizita ba Estadu Vatikanu, halo pedidu mai mak ita foin bele ajenda fila fali, enkuantu pedidu la iha ita labele halo.

Entretantu, Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe, konsidera sei hato’o karta no marka audiénsia ho Xefe Estadu hodi hato’o proposta bankada AMP nian hafoin bele deside iha parlamentu.

Jornalista: Zezito Silva | Editora: Rita Almeida

Imajen: Diskusaun espesialidade Orsamentu Jerál Estadu 2018 iha Parlamentu Nasionál, ohin. Imajen António Goncalves

TL Lakon Heroi Diak L4


DILI – Timor Leste lakon heroi ou lideransa diak ida ho naran Andre Da Costa Belo L4, tanba aman maromak bolu hikas ba nian Kadunan Santo, iha loron Segunda (12/11) iha nia Rejidensia Fatuhada.

Joanico Aroujo De Jesus alin husi matebian saudozu L4 ba STL Tersa (13/11) Iha Fatuhada senti triste tanba lakon nia maun diak iha sira nian sorin, konaba prosesu funeral nia mos sei rona husi membru governu ou estadu, no matebian nian mate isin labele lori ba iha nian knua atu halo tuir kultura, tanba haree mos matebian nian isin neebe maka oras nee ladun diak.

Ami Sentiment triste tanba lakon maun alin ida neebe maka diak ohin loron buka laiha ona halo ami mos hanoin mos lahetan, tanba ema nee boot iha ailaran, hau mai uluk villa laran, nia mos hanoin hau nia alin no hau mos hanoin nia ida nee ba ami familia nee senti triste tebes, nian iha ami servisu hamutuk nian laiha ona nee ida nee todan ida neebe maka tau mai ami nian leten, nia ba ona iha maromak nian kadunan,” katak nia.

Familia matebian nee hateten durante nee konaba moras sira mos ladun hatene moras saida, maibe wainhira halao tratamentu iha Singapura sira mos rona Moras Dibetes, Rins, Tensaun Nomos Infeksi Ulun.

Nunee mos oan husi matebian Julia Maria Da Costa Belo senti triste tanba lakon aman diak ida neebe maka durante nee buka servisu iha familia nian laran.

Nunee mos Eis Ministra Solidaridade Sosial Florenstina Martins Smith hatutan nia mos senti triste tanba lakon nian belun diak ida neebe maka durante sira hamutuk no nian mos koinese matebian klean tebes iha tempo resistensia too mai agora.

Matebian moris iha loron 12 fulan maiu tinan 1957 iha Municipio Baucau Posto Administrativo Laga husi Uma Lisan Kaburenu matebian oan ba dala rua husi maun alin nain lima hanesan resirata matebian ona, Maria Guterres Metabian ona, Joanico Aroujo De Jesus no Domingos Guterres matebian ona.

Matebian husik nian Feen Engracia Maria Ximenes oan nain haat mane ida no feto tolu hanesan Marciano Aparicio Da Costa Belo, Adelcia Da Costa Belo, Julia Maria Dacosta Belo, No Geovania Andre Da Costa Belo.

Oras nee dadaun matebian isin maten rai iha nian Rezidensia Fatuhada Dili tuir imformasaun neebe maka STL prosesu funeral sei halao iha loron kuarta feira tuku tolu lokraik iha semiterio Metinaro. 

Atu hatene klean konaba notisia nee lee kompletu iha jornal STL Kuarta (14/11).

Emerenciana Pinto | Suara Timor Lorosae

TDD Julga Diretor DNCPIA, Iha MCIA


Dili - Tribunal Distrital Dili, iha loron Tersa (13/11/2018) halo julgamentu ba iha arguidu arguidu insial ALT, neebe deskonfia komete krime Administrasaun Irregular ba verba publika previstu iha artigu 319 husi KP.

Tuir akuzasaun husi Ministeriu Puliku neebe Tribunal lee sai katak, iha tinan 2015 ate agora arguidu insial ALT, asumi kargu hanesan Direktor Nasional de Controlo Poluisaun se Impakto Ambiental (DNCPIA), iha Ministeriu Komersiu Industria e Ambiente (MCIA).

Bainhira hari tiha power plan, iha Hera kompanhia Puri Akraya neebe responsabel ba power plan Hera, selebra kontratu ho kompania lokal sira, hodi tula sai olio foer power plan, ba tau hamutuk iha Tibar atu halo fali Reciclajem.

Too iha tinan 2015, husi DNCPIA, MCIA realiza inspesaun no verifika katak, kareta sira neebe tula sai olio foer, la iha rekejitus, tanba kareta sira nee tula foer, ao mesmo tula mos feor sentina nian.

Tanba nee husi DNCPIA, rekomenda ba kompana Puri Akraya atu fila fali kondisaun kareta nian, bainhira tula sai olioo foer sira nee.

Tanba la tuir kriteira maka kompania refere, halo karta ba hodi realiza enkontru atu rejolve problema konaba tula sai olio foer nee.

Iha fulan Juni konsege hetan solusaun katak, olio foer sei tula husi kareta DNCPIA, no folion kada kareta ida $ 160.00. Hahu husi fulan Junu too fulan Outubru DNCPIA nia kareta tula sai olio foer hamutuk karrada 15. Tanba sira tula sai ona, maka kompanhia selu kustu ba sira ho montante USD $ 2, 400.00.

Osan simu husi Carlos Conceicao nudar Funsionario DNCPIA, MCIA. Too fulan Novembro, kareta refere tula sai olio foer hamutuk karada 24. Husi total orsamentu neebe kobra ona, iha fulan Junu too Jullu, arguidu la ordena nia sub ordinadu sira, deposita konta bankaria estadu nian, maibe rai deit iha DNCPIA.

Hatan ba akuzasaun nee, arguidu hili nia direitu silensio.

Tanba nee Tribunal kontinua rona testamuna CC deklara katak, iha momentu neeba nia servisu hanesan funsionariu babain. Maibe konaba kareta tula olio foer lori ba iha Tibar, nia iha konesementu.

Audensia jugamentu nee, prezide husi Jusi Kolektivu Edite Palmira, Sribuana da Costa, Julmiaty Freitas, Ministeriu Publiku reprezenta husi Prokurador Rogerio Viegas, arguidu hetan asistensia legal husi Defensor Publiku. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Kuarta (14112018)

Terezinha De Deus | SuaraTimor Lorosae