quinta-feira, 19 de janeiro de 2017

MP HASA’E PENA EMILIA PIRES BA TINAN 10

Kondenada Emilia Pires hakfodak bainhira rona katak Ministeriu Publiku (MP) halo rekursu ba Tribunal de Recurso hodi aumenta pena prizaun ba tinan 10 husi tinan 7 no kondenada Madalena Hanjam tinan 4 aumenta ba tinan 7.

Ho informasaun ne’e, kondenada Emilia Pires husu ninia ekipa advogadus privadu atu servisu maka’as ba ninia kazu ne’e.

Advogadu privadu José Pedro Camões informa, Ministeriu Publiku (MP) foin lalais ne’e hato’o rekursu hasae ninia kliente ninia kondensaun, tanba lamenta ho desizaun tribunal primeira instansia nian.

“Ami simu recurso ida husi Ministériu Publiku iha loron Tersa (17/1) tuku 17:00 loraik, mas sira nian ho ami nia rekursu nia kestaun lahanesan. Ministeriu Publiku konklui katak, Tribunal Distrital Dili mos halo desizaun la dun los tanba ne’e MP husu atu Emilia hetan kondenasaun tinan 10 no Madalena hetan pena tinan 7 ho indeminizasaun. Hau le hela depois sei koalia ho ekipa advogadu hodi fo resposta iha loron 15 nia laran no hau mos informa kedas ba ami nia kliente Emilia no nia hakfodak oituan hodi dehan, entaun imi tenki servisu makas liu tan,’’haktuir José Pedro Camões ba jornalista sira iha TDD, Kuarta (18/01).

Hasoru Epoka Daruak LFA Divizaun I, Cacusan Clubo Futebol Ativu Iha Merkadu

(salvioonline.com), Cacusan CF – Kompetisaun Liga Futebol Amadora, Divizaun I no Divizaun II, ba epoka daruak sei hahu iha fulan Fevereiru 2017, tuir konfirmasaun nebe ofisial Media LFA nian hatoo iha pajina media social.

Klubu sira nebe joga iha divizaun ida idak, hahu halo preparasaun hodi hasoru kompetisaun futebol nivel aas iha Timor-Leste nee.

Husi klubu sira nebe sei kompete iha Divizaun I, Cacusan FC inklui klubu nebe ativu tebes iha janela transferensia hodi sosa jogador sira nebe ekipa teknika fiar katak sei bele fo kbiit makaas liu tan ba ekipa ho baze forti iha Becora nee.

Iha semana nee nia laran Cacusan Clubo Futebol konsegue finaliza kontratu ba eis jogador DIT FC hamutuk nain 3 hodi haforsa klubu nebe iha epoka kotuk sai kampiaun ba LFA Divizaun II nee.

Eis Jogador DIT nebe mos jogador selesaun senior Timor-Leste sira nee mak: jogador extremo Gaudensio Monteiro, jogador avasadu Frangcyatma Kefi no kapitaun selesaun Timor-Leste Jose Carlos Da Fonseca.

Lui husi informasaun nebe Cacusan Clubo Futebol hatoo  iha media social katak jogador nain 3 nee hetan kontratu ho durasaun tinan 1.

Iha sorin seluk, wainhira adeptu sira iha media social husu pergunta kona ba kontratu husi jogador Indonesia nain 3 nebe iha epoka kotuk haforsa Cacusan Clubo Futebol hodi ajuda klubu Becora nee sai kampiaun ba Divizaun II, admin ou jerenti husi konta Facebook Cacusan FC nian reponde katak jogador nain tolu nee mos sei kontinua nafatin joga iha klubu nebe hetan sponsor husi Prost Beer nee.

“Sira sei mai nafatin, tuir planu sira sei too iha Dili dia 28 Janeiru”, informa Cocusan CF, iha Facebook.

Notisia / fotos kompletu iha Salvio Online

Governu Prepara Lei Atu Regulariza Média Sosiál

Dili, (ANTIL) – Governu liu hosi Ministériu Óbras  públikas, Transporte no Komunisaun, prepara hela lejislasaun hodi regulariza uzu aplikasaun facebook, twiter, instagram no seluk tan.

Kestaun ne’e informa Vise-Ministru Óbras Públikas, Trasporte no Komunikasaun, Inácio Freitas Moreira ba ANTIL iha Parlamentu Nasionál (PN), Kinta, (19/01) wainhira husu kona-ba uza média sosiál hosi públiku ne’ebé la ho etika.

“Governu Timor-Leste liu hosi konsultór Portugues prepara hela lei atu aprezenta lalais ba Konsellu Ministru, wainhira fo parser ona, entaun ami haruka lalais ba PN atu aprova” Vise Ministru informa.

Governu hanoin atu regulariza, tanba ne’e, ami koordena ona ho operadór sira atu bele haree preokupasaun kona-ba rejistu nian liu-liu sira ne’ebé tau identidade falsu, nune’e sira bele fo atensaun makas ba ema se de’it mak rejistu hodi bele asesu ba aplikasaun sira.

Realmente ita nia rain presiza duni iha Lei ida neb’e regulariza uzu media sosial atu nun’e bele evita ema uza sein etika.(Jornalista : Zezito Silva/Editor: Alberto Alves)

Foto: Vise Ministru Óbras Públikas, Trasporte no Komunikasaun, Inácio Freitas Moreira

Hari KJ PNTL, Komandu Husu Uma Kain 21 Kaikoli Atu Kopera

DILI (ANTIL)—Komandu Polísia  Nasionál  Timor-Leste (PNTL) husu komunidade Kaikoli uma kain 21 neb’e afetadu ba konstrusaun Kuartel Jerál PNTL atu kopera ho PNTL hodi bele realiza konstrusaun.

“Husu Komunidade sira atu koopera tanba Komandu PNTL presija infrastrutura atu atende nesesidade pesoal PNTL nian tanba kuaje Komandu Munisipiu sira iha ona konstrusaun Kuartel foun, maibé  Komandu Jerál  to’o ohin loron sei uza nafatin uma antigu,” Segundu Komandante Jerál  PNTL, Komisariu Faustino da Costa husu liuhosi Jornalista sira iha Kuartel jerál, foin lalais ne’e.

Konstrusaun Kuartel Jerál  foun ne’e prosesu ida ne’ebé naruk desde tinan 2012, iha tinan 2014 PNTL tau osan, maibé  la konsege realiza prosesu ida ne’e, ne’duni iha tinan 2015 osan ne’e fila ba kaixa estadu no iha tinan 2016 PNTL nafatin buka dalan oi-oin atu bele hari ona Kuartel Jerál  PNTL tanba ida ne’e mak nia prosesu hala’o dadaun.

Bazeia ba prosesu, komandu husu komunidade sira ne’ebé afetadu ba futuru konstrusaun Kuatel Jerál  PNTL atu koopera hodi bele realiza konstrusaun tanba Kuartel Jerál  PNTL nu’udar  nesesidade ida ba PNTL tanba too oras ne’e Komandu Jerál  sei utilija nafatin edifisiu ne’ebé maka tuan.

Komisariu ne’e haktuir tan katak, Konselu Ministru aprova katak tinan 2017 presiza halo Kuartel Jeral PNTL no preve ona orsamentu tanba ne’e PNTL nafatin kordena ho ministériu  relevante atu nune’e bele hamutuk ho autoridade lokál para halao enkontru ho komunidade sira neb’e afetadu hodi bele hetan solusaun.

Komunidade uma kain 21 neb’e afetadu to’o ohin loron iha xefe familia 7 maka aprezenta ona dokumentus mai Komandu PNTL no asina ona akordu katak sira atu husik fatin, maibé  familia uma kain 14 maka seidauk aseita tanba ne’e Komandu PNTL liga nafatin ho Ministériu neb’e tutela no Ministériu  kompetente atu hare oinsa prosesu konstinuasaun hodi hari Kuartel Jeral PNTL. (Jornalista : Manuel Pinto/Editor : Alberto Alves)

Foto: Komisariu Polísia Faustino da Costa

PR TAUR ‘ADMITE’ TERMINA TRATADU CMATS

Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak, ‘admite’ hodi promulga lei termina tratadu Cartain Maritime Arrangement on the Timor Sea (CMATS) ho Australia.

“Termina CMATS ho Australia,  PR Taur promulga no publika ona iha Jornal da República,”informa Prezidenti Parlamenrtu Nasional (PN), Aderito Hugo da Costa, hafoin hasoru malu ho PR Taur Matan Ruak, iha Palasiu Prezidensial, Aitarak Laran, Dili, Kuarta (18/01/2017).

Iha Tersa (10/01/2017), PN  aprova ona rezolusaun hodi apoiu Governu nia pozisaun hakotu tratadu CMATS ho Australia.

Biban ne’e, Aderito Hugo mos informa konaba lei pensaun vitalisia ne’ebé iha semana ida nia laran PN sei haruka mai Prezidenti Republika hodi hetan promulgasaun.

“Aprovasaun lei pensaun vitalisia nian no semana ida nia laran sei adianta mai iha Prezidenti Republika hodi hetan promulgasaun,” informa Aderito Hugo.

Nia parte hato’o mos ba Prezidenti konaba lei rai nian ne’ebé perspetiva povu nian ás tebes iha segunda legislatura no komaisaun A hala’o hela diskusaun espesialidade aprova ona 40 ital artigus.eus

Jornal Nacional

DILI NIA OIN SEI INFEITA HO LIXU

Sidade kapital Dili nia oin tinan ba tinan sei kontinua infeita ho lixu dodok no dois.

Lixu sira balun, komunidade soe duni iha fatin lixu, maibe tanba menus pesoal foti lixu nian, dala ruma lixu sira ne’e soe namkari to’o fali estrada laran. Pior liu tan, lixu ne’ebé fasil dodok no dois atrai animal sira, hanesan fahi ho asu ba sukit sai mak lekar iha estrada laran.

“Bazeia karta ne’ebé mak fo husi Postu Administrativo fo ba ami Xefi Suku sira  katak, loron Sesta Feira tenke halo limpeza ho komunidade iha bairro ne’ebé mak komunidade hela, maibe ita haree ba komunidade ladun  partisipa maximu hodi halo limpeza, tanba sira hanoin mak osan no projetu US$ 3.00,” hateten Xefi Suku Vila Verde, Abdul Mancoli Aranhado ba JN-Diário iha Sede Suku Vila Verde,  Kuarta (17/1/2017).

Xefi Suku ne’e fo sasin katak, komunidade sira la iha konsensia atu soe foer no hamos ambiente. Sira hamos wainhira iha programa prtojetu US$ 3.00 nian. Tanba ne’e, maka komunidade sira la dun partisipa ativu iha limpeza jeral iha kada semana.

Iha parte seluk,  Xefi Aldeia Lemo Rai, Gazimiro de Fatima Hanjam reforsa tan,  konaba implementasaun servisu iha aldeia, bazeia karta ne’ebé mak fo husi Postu Administrativu hodi halo limpeza iha loron Sesta

“Se wainhira komunidade la tuir ida ne’e tenke hetan sasaun  hodi selu multa, maibe ami  nudar Xefi Aldia koalia deit, sei hein  lei,”  hateten Gazimiro.

Bazeia karta ne’ebé mak haruka husi Portu Administrativu hodi halo limpeza iha loron Sesta maibe hare ba komunidade sira ladun iha hanoin ne’ebé diak hodi bele so’e lixu iha fatin liseiru ne’ebé Governu prepara.ety

Jornal Nacional

Five Timor Leste citizens arrested in Mataram

The Mataram Immigration Office in West Nusa Tenggara arrested five Timor Leste citizens on Monday for allegedly misusing travel documents and breaking Indonesian regulations.

The five people allegedly used travel documents to enter Indonesian territory so they could later work in the country. “Mataram immigration officers arrested them in Lembar waters, West Lombok, on Monday morning,”Sevial Akmily, the office head of the West Nusa Tenggara (NTB) Law and Human Rights Ministry, told reporters.

Separately, 162 Military Region Command/Wirabhakti Mataram commander Col. Inf. Farid Makruf said military personnel would continue monitoring the movement of foreigners within NTB territory.

Farid said the military arrested 12 Chinese nationals in West Lombok recently. “We have submitted the case to the immigration office to further process it.”

The 12 Chinese trespassers would be deported soon.

Farid said destinations like Lombok and Sumbawa, also in NTB, attracted foreign tourists, but they also potentially misused tourism for other purposes.

Photo: A tourist enjoying kite surfing off Kaliantan Beach in East Lombok. (JP/Lalu Putriadi)

Panca Nugraha - The Jakarta Post

How China Is Weaponizing Outer Space

Many of China’s space capabilities are designed to counter U.S. military advantages.

By Harsh Vasani*

In the highly “informatized” and technologically advanced battles that characterize the 21st century, outer space will play a dominant role. Space assets direct military operations and help in making crucial battleground decisions. In this regard, attempts to weaponize space and command this sphere are to be expected from great powers. The United States and USSR started weaponizing space in the in the 1950s and 1960s respectively, and China is now following suit.

What Is the “Weaponization” of Space?

The weaponization of space includes placing weapons in outer space or on heavenly bodies as well as creating weapons that will transit outer space or simply travel from Earth to attack or destroy targets in space. Examples include the placing of orbital or suborbital satellites with the intention of attacking enemy satellites, using ground-based direct ascent missiles to attack space assets, jamming signals sent from enemy satellites, using lasers to incapacitate enemy satellites, plasma attacks, orbital ballistic missiles, and satellite attacks on Earth targets. These can be further classified into direct-energy and kinetic-energy weapons.

The weaponization of space is different from the militarization of space, which includes using space-based assets for C4ISR (Command, Control, Communications, Computers, Intelligence, Surveillance, and Reconnaissance). The militarization of space assists armies on the conventional battlefield, whereas via the weaponization of space, outer space itself emerges as the battleground, sometimes referred to as the “fourth frontier of war.”

Defeza Identifika Fatin-Parpol Neebe Risku ba Seguransa iha Elisaun


DILI - Insitutusaun defeza Timor Leste indetifika fatin no Partidu Politku (PARPOL-red) balun sai risku hodi ameasa seguransa, durante eleisaun prezidensial no Parlamentar neebe sei halao iha Timor Leste.

Tuir Xefi Estadu maior Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) Major General Lere Anan Timur hafoin hafoin halao enkotru ho prezidente Republika Taur Matan Ruak, iha Palasiu prezidensial hatete enkontru ho Prezidente Republika hodi hatoo preparasaun ba Elisaun prezidensial no Parlamentar nian.

Ami identifika zona kritiku hodi halo prevensaun nunee labele mosu iha konflitu durante elisaun, no ami mos halo preve partidu balun neebe halo problema maibe hau labele hatete sai partidu neebe ba publiku,” dehan Lere ba Jornalista Kuarta (18/01/2017) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Nia hatete nudar Intitusaun dezefa hein buat neebe mak diak maibe preve mos buat Aat neebe keta mosu mai iha tempu elisaun tamba nee halo identifikasaun ba fatin no partidu neebe risku ba elisaun normal.

Nunee mos Ministru Interior Longinhos Monsteiro Antes nee hatete Ministeru Defeza no ministru Interior halo enkotru ho prezidente Republika hodi aprezenta situasaun seguransa no defeza durante tinan 2016. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (19/1/2017). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

ME-MS Disidi Hamutuk Menu Merenda Eskolar

DILI – Ministeriu Edukasaun hamutuk ho Ministeriu Saude (MS), desidi menu ba programa merenda eskolar, maibe iha eskola balun too agora sei kontinua konsumu supermi.

Tuir Direitor edukasaun Munisipiu Viqueque Emidio Amaral katak, menu ba programa merenda eskolar nee rasik mai husi nasional, husi Ministeriu edukasaun (ME), hamutuk ho Ministeriu Saude (MS).

Hau hanoin programa merenda eskolar ninia, iha Munisipiu Viqueque agora nee ba iha Munisipiu mak jere, purtantu ami halo ona lista ba iha administrador Munisipiu para atu  bele hatoo orsamentu.Hau hanoin iha merenda eskolar nee ita nia estudante sira presiza han naan uituan, ikan, no manu tolun, supermi labele, maibe iha eskola balun sei kontinua uja nafatin supermi, hau hanoin eskola hahu horiseik, maibe programa merenda eskolar rasik seidauk lao, tanba ita sei hein dadus kompletu estudante sira nian,”dehan  Emidio ba STL bainhira vizita  edifisiu ME Vila-Verde, Dili, Kuarta (18/01/2017).

Emidio akresenta, bainhira dadus sira nee foti tiha ona mak programa merenda eskolar nee bele halao fila-fali hanesan bai-bain, maibe agora nee tama iha ano letivu foun, foin hahu iha loron 16 fulan nee, parte Ministeriu ninia sei foti hela dadus, tanba ano letivu foun nee iha estudante foun mos tama barak iha eskola.

Iha fatin hanesan Superintendente Munisipiu Dili, Virgilio Freitas Cabral hatete, konaba menu merenda eskolar, laos ME mak disidi, maibe disidi hamutuk ho Ministeriu saude, atu nunee bele fo aihan nutrisaun neebe mak diak ba estudante sira. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (19/1/2017). Jacinta Sequeira/Guilhermina Franco

Suara Timor Lorosae

Forsa Uza Poder Hanehan Joven

DILI – Forsa rua hanesan Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) ho Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) hanehan lei no ordem, depois uza sira nia poder hodi hanehan joventude bai-bain, tanba nee problema too agora joventude sira la iha unidade ho forsa sira.

Durante TL ukun aan sempre mosu problema oi-oin iha sosiadade nia leet, hahu husi forsa rua hanesan F-FDTL ho PNTL, tanba diferensia ideias, depois hotu tiha mosu tan forsa sira sempre soke malu bebeik ho joventude bai-bain, violensia sira nee mosu iha Munisipiu hotu- hotu liu-liu iha Dili.

Tanba nee husi Direitur asosiasaun HAK Manuel Monteiro katak Institusaun Estadu hanesan FFDTL no PNTL nee halao lei no ordem, lei maka uluk depois maka ordem, ordem nee refere ba lei.

Maibe dala barak pratika akontese iha sosiadade nee ordem maka aas liu fali lei, lalao tuir lei, tanba nee soke malu ho Joventude bai-bain, tanba hanesan institusaun siguransa sira nia atetude no sira nia hahalok tenke hatudu didiak ba sosiadade, sira rasik tenke kuidadu sira nia aan la bele tanba ka monu iha krimi ruma se enkontu sira involve aan iha krimi ruma entau komunidade ou joven bai-bain sei la respeita sira,” hateten Monteiro, ba STL iha nia knar fatin, Farol, Dili, Kuarta (18/01/2017).

Nia mos hatutan tan katak forsa sira nee wainhira kaer ona instrumentu ruma iha sira nia liman, sira hanoin sira maka boot no aas liu hotu-hotu, lei nee sira sama tiha ba rai ida nee maka sira sente aan hanesan tiha supermen fali, la respeita no la hadomi ema sivil sira, tuir lolos forsa sira nee maka sai lutu rin ba ema sivil sira.

Iha parte seluk Membru Komisaun B PN Deputadu Cesar Valente hateten nia nudar Deputadu la fo sala ba forsa armadas ho polisia sira, maibe nia sujere ba halo formasaun ida kontinua ba soldadu prontu sira para atu hare prinsipiu lideransa militar nian, saida maka sira kaer no defende. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (19/1/2017). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

PN “Jebak” PR Ho Dalan LPV

DILI – Foin lalais nee Parlamentu Nasional (PN) halo ona aprovasaun final ba lei pensaun vitalisia, iha aprovasaun lei nee konsege hamenus pensaun ho direitus regalias ba eis titulares sira.

Hamenus pensaun ba direitu mak hanesan ba eis titular Prezidente Parlamentu Nasional tun ba 90%, deputadus kuandu kompleta mandatu tinan 15 bele mos hetan 90%, maibe Prezidente Republika mantein 100%.

Tuir Diretor Ezekutivu AJAR, Jose Luis Oliveira hatete katak, sira apresia ba servisu PN hodi halo aprovasaun revizaun LPV, maibe husi konteudu nee nota momos sira iha interese privadu mak domina.

Haree ba tempu, parlamentu nia intensaun aprova revizaun ba lei pensaun vitalisia iha momentu ida agora nee, hanesan armadila (Jebakaan) politika ba prezidente,” dehan Diretor Ezekutivu AJAR, Jose ba STL iha nia knar fatin, Farol-Dili, Kuarta (18/01/2017).

Nia dehan haree didiak konteudu projetu revizaun ba lei pensaun vitalisia, sira lamenta tanba Parlamentu halo revizaun nee laos ho laran mos, laos tau interese povu, interese nasaun nee aas liu interese privadu.

Iha sorin seluk, Observador Politika-UNTL, Camilio Ximenes Almeida dehan, PN hanesan fatin komiku ida tanba sosiedade ninia ejizensia konaba lei pensaun vitalisia atu hamenus too 50% maibe larealiza. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (19/1/2017). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Eleitor Eleisaun 2017 Nain 747,583

DILI (ANTIL) - Sekretáriu Teknika Administrasaun Elitoral (STAE) publika ona total populasaun ne’ebé sei tuir elisaun iha tinan ida ne’e (2017) hamutuk nain 747,583 nain 746,252 eleitores nasionál no nain 1,332 hosi estranjeirus.

Tuir dokumentus ofisial ne’ebé mak ANTIL asesu hafoin reniaun konsellu ministru, Tersa (17/01/2017) haktuir katak Eleitores hosi Municipiu Dili hamutuk ema nain 156,934 barak liuhosi munisipiu sira seluk. Tuir kedan Municipiu Baucau 85,284 eleitores, Ermera 74,290 Bobonaro 85,284 no Viqueque 53,698. Entertantu Eleitores estranjeirus hosi Aústralia hamutuk ema nain 853 no Portugal ema nain 479.

Bazeia ba Dekreto Prezidensial da Repúblika No 01/2017 de 16 de Janeiro kalendariu elisaun prezidensial iha 20 Marsu tinan ida ne’e haktuir katak, kandidatura Prezidenti da Repúblika tenki aprejenta kandidatura ba Tribunál Recurso durante loron ruanulu publikasaun dekrecretu prezidensial. Signifika hahú iha loron 17 fulan ida ne’e to’o 05 fulan oin tenki aprejenta hodi Supremu Tribunál Justisa hamutuk ho STAE verifika kandidatu ne’ebé elegibil (merese nudar kandidatu).

Ho ida ne’e mak kandidatu sira ne’e sei konsidera admite atu kompete iha Eleisaun Prezidensial STAE sei divulga sai ba públiku iha loronn 19 to’o 21 Fevereiru.

Resensiamentu Estranjeiru Termina, Eleitór Sira Nain 1,389

Dili, (ANTIL) – Resensiamentu eleitórál no atualizasaun baze dadus ne’ebé halo iha Portugal no Australia remata iha 17 Janeiru ho totál eleitór sira hamutuk 1,389.

“Portugal iha sidade Lisboa, mane nain 276 no feto 224. Entretantu iha Australia, iha sidade Darwin hamutuk ema nain 228, mane 116 no feto 112 no sidade Sidney totál eleitór nain 661, mane 356 no feto 305. Hosi totál eleitór iha rai liur hamutuk 1,389,” informa Diretór Jerál, Acilino Manuel Branco ba ANTIL iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (18/01/2017).

Prosesu resensiamenu iha rai liur hahú iha 3 to’o 30 Dezembru 2016, maibé konsellu ministru aprova rezolusaun governu hodi estende ba 17 Janeiru 2017.

Entretantu, rezolusaun governu númeru 40/2016 ne’ebé aprova kalendáriu operasionál ba resensiamentu iha rai liur hanesan Portugal no Australia.

Ho aumenta numeru ne’e, total eleitor ba eleisaun tinan ne’e hamutuk 748.972.

Jornalista: Zezito Silva / Editor: Gantry Meilana 

Foto: Eleitor feto nain rua ne'e fo hela nia votos wainhira partisipa iha Eleisaun Konsellu Suku iha 30 Outubru 2016. Photo: ANTIL/Antonio Goncalves

Reinu Unidu nia saída hosi UE sei la fahe Europa - Merkel

Xanxeler alemã, Angela Merkel, konsidera iha loron-kuarta ne'e katak Reinu Unidu nia saída hosi Uniaun Europeia sei la fahe Europa no iha konviksaun katak sei laiha kuak ida entre governu sira ho mundu emprezarial.

Merkel, bainhira hakotu reuniaun ida ho nia homólogu italianu, reaje ona ba diskursu ne'ebé Theresa May halo iha loron-tersa, hodi konsidera katak nia iha "impresaun ida loloos" kona-ba prosesu saída britániku sira nian hosi Uniaun Europeia.

"Importante liu maka Europa labele husik atu fahe no ami garanti ne'e ho kontaktu sira ne'ebé maka'as", xanxeler ne'e hatete no hatutan katak governu sira sei hasoru malu ho reprezentante sira hosi emprezáriu sira, tanba ne'e nia hatete katak la senti preokupadu kona-ba divizaun sira.

Primeira-ministra británika, Theresa May, hatete ona iha loron-tersa katak maski hanesan de'it objetivu hosi ‘Brexit’ hodi hamenus imigrasaun hosi ema europeu sira ba Reinu Unidu, nia sei garanti lalais direitu sira hosi sidadaun europeu sira ne'ebé hela iha nasaun.

May, ne'ebé iha nia diskursu ne'ebé halo ba dala uluk kona-ba saída Reinu Unidu nian hosi Uniaun Europeia (UE), afirma ona katak nasaun hakarak kontinua hanesan nasaun tolerante ida no nakloke no dada talentu di'ak sira, maibé fluksu migratóriu sira iha tinan hirak ikus ne'e halo presaun maka'as ba serbisu sira saúde no edukasaun nian.

Paris kalkula katak ema fransés na'in 700 halo parte hosi EI iha Síria no Irake

Paris kalkula katak besik na'in 700 hosi ema fransés ka rezidente sira iha nasaun ne'ebé maka halo parte iha autoproklamadu Estadu Islámiku (EI) iha Síria ho Irake, iha universu ida hamutuk ema europeu na'in 3.000.

Iha entrevista ida ba jornal Le Figaro, ne'ebé publika iha loron-kuarta, responsável hosi Unidade Kordenasaun ba Luta Antiterorizmu (UCLAT), Loïc Garnier, afirma mós katak besik rihun ida resin, sei iha Fransa, hakarak asosia ho grupu extremista.

Loïc Garnier rekoñese katak seidauk hatene to'o bainhira maka kandidatu sira iha disponibilidade ba "jihadista", ne'ebé agora iha susar maka'as hodi tama iha Síria no iha Irake, maibé atu konfirma ne'e sai hanesan tarefa ida hosi serbisu sekretu sira nian.

Identifika mós kombatente na'in 200 resin hosi EI ne'ebé liuhosi Síria no Irake no fila fali ba Fransa, no sira seluk ne'ebé sei iha Médiu Oriente maibé hakarak atu fila, maibé "impermeabilizasaun" hosi fronteira sira Turkia inan no situasaun militar halo viajen ne'e sai susar tebes.

Garnier afirma ona katak sira ne'ebé fila simu kedas interogasaun hosi Justisa, sai prezu ka hetan kontrolu ka bainhira iha tinan ki'ik tama iha estrutura sosial sira.