terça-feira, 21 de junho de 2016

Empresa coreana sai de projeto de 720 MUSD no sul de Timor-Leste por atrasos


Díli, 21 jun (Lusa) - A coreana Hyundai Engineering & Construction retirou-se do projeto de 720 milhões de dólares para o desenho e construção da Base de Apoio de Suai, que o Governo considera essencial para a exploração petrolífera no Mar de Timor.

Segundo a imprensa coreana, a decisão, que afeta o projeto conhecido como Tasi Mane, deve-se a atrasos na aprovação final do contrato por parte da justiça timorense, em que este e outro processo estão emperrados.

Como a Lusa noticiou no mês passado, a falta de juízes e atrasos na nomeação e promoção de magistrados estão a condicionar o trabalho do Tribunal de Recurso de Timor-Leste, única instância superior do país, com vários processos bloqueados por falta de quórum, incluindo este.

O processo está parado depois de o Governo ter recorrido ao chumbo ao visto prévio da Câmara de Contas a este projeto (um de três chumbados por esta instância judicial) que foi assinado em agosto do ano passado.

Contestando a decisão da Câmara de Contas, o Governo apresentou recurso a 11 de novembro no Tribunal de Recurso, mas o processo não avançou por falta de juízes.

Neste momento, o tribunal conta apenas com dois juízes conselheiros em funções, com o presidente Guilhermino da Silva ausente, por problemas de saúde.

Várias vagas de juízes conselheiros não podem ser preenchidas porque não se reúnem as condições para a avaliação dos juízes de primeira instância e a sua possível promoção ao Recurso, como explicaram fontes do setor judicial timorense ouvidas pela agência Lusa.

Para as nomeações e promoções é necessário que os juízes sejam avaliados por magistrados com categorias superiores que, neste caso, deveriam ser fornecidos por Portugal no âmbito do protocolo bilateral de cooperação na área da justiça assinado com Timor-Leste em 25 de fevereiro.

Fonte judicial confirmou à Lusa que ainda está a decorrer o processo de seleção e contratação de pelo menos cinco magistrados, para o Centro de Formação Jurídica e para o Tribunal de Recurso, número que pode aumentar mais tarde.

A CC chumbou dois outros projetos do Governo, um contrato de empréstimo e a um contrato de execução para obras de drenagem na cidade de Díli, suscitando no início do mês um comunicado em que o executivo ameaça apresentar queixa.

"Uma vez que o Governo não foi, ainda, notificado sobre a distribuição destes processos aos juízes responsáveis, o Conselho de Ministros considera apresentar reclamação ao presidente do Tribunal de Recurso pela falta ou irregularidade dessa distribuição", refere o executivo.

A La'o Hamutuk, uma das organizações da sociedade civil que questiona a viabilidade do projeto de Tasi Mane, recorda que o Orçamento do Estado deste ano tinha destinado para o projeto 142 milhões de dólares (mais 64 milhões em empréstimos).

"Esperamos que este dinheiro que não vai ser usado para a Base de Suai possa ser relocado para o Porto de Tibar. Nesse caso, deixará de ser necessário um orçamento retificativo", considera a organização.

Em entrevista á Lusa na semana passada o vice-ministro das Finanças disse que o Governo conta aprovar nas próximas semanas um orçamento retificativo para 2016 que deverá, essencialmente, ser utilizado para financiar projetos de infraestruturas em curso.

Esse orçamento retificativo incluirá cerca de 130 milhões de dólares (114,6 milhões de euros) relacionados com o contributo do Governo no âmbito do contrato de parceria público-privada assinado este mês com a francesa Bolloré para o novo Porto de Tibar.

ASP // VM

TBC IHA TL SAI SEGUNDU LUGAR IHA ÁZIA


Doutor Klinika Bairo Pite (KBP) Daniel Murphy informa katak, moras Tuberkuluze (TBC) iha Timor- Leste (TL) sai númeru segundu lugar iha rejiaun sudeste Aziátiku, kompara ho nasaun sira seluk.

“Iha rejiaun sudeste Aziatiku ne’e Timor-Leste númeru moras tuberkoluze tama segundu, permeiru mak Banlades,” dehan Doutor Daniel Murphy ba Jornalista sira iha nia servisu fatin  Klínika Bairo Pite Dili, Sesta (17/6/16).

Maske Doutor Daniel Muriphy la esplika detalles konaba númeru ema moras TBC ne’e, maibé nia esplika katak, númeru tuberkoluze ne’ebé aas tebes iha TL kuaze pursentu oitu sentus i vinti abitantes.

“Hanesan ohin hato’o tiha ona ninia númeru tuberkoluze nian ne’ebé mak aas tebes purvolta de oito sentus e vinti pursentu mil abitantes iha Timor-Leste,”nia dehan.

Nia haktuir tan iha kazu hatudu husi 2012 mai oin ne’e, ema mate tanba tuberkoluze ne’e tinan ba tinan aumenta hela deit maske ita halo hela tratamentu.

“Ita halo hela tratamentu mais mate mos kontinua nia diak mos iha maibé mate mos iha hanesan iha 2012 ita iha 54 mak mate husi numeru ne’ebé mak ita halo tratamentu purvolta dois milital balu ke dia , balu  mate iha fali 2013 nia sae ona mate ba 61 pesoas mak mate husi trezi milital halo tratamentu,hau fiar katak husi numeru sira ne’e mos ita seidauk bele  kobre hotu,” esplika doutor Daniel.

Maibé nia mos reansa  tan Moras Tuberkoluze ne’e mosu fou- foun mai husi bakteria ida naran mikro bakterium ne’ebé nia kauza mai husi ambiente ne’ebé mak lamos no komsumu hahan ne’ebé lasaudavel.

“Moras ida ne’e mai fou-foun husi bakteria ida naran mikro bakterium tuberkoluze ida ne’e mak sai hanesan bakteria ida provoka moras ida ne’e bakteria ida ne’e daet lalais tebe- tebes wanhira ita nia ambiente ne’ebé mak lamos, hahn hahan ne’ebé lasaudavel hanesan hemu tuan, fuma  ne’e suporta tebes ita atu hetan lalais ba moras ne’e”, nia haktuir.

Doutor sublina tuberkoluze hada’et liu husi ema ba ema, maibé sira ne’ebé iha risku aas, ema fumador, ema hemu tua no uza droga labarik ho idade menus husi tinan 5, ema ho diabetes  no ema ho malnutrisaun.

Sinal husi moras Tuberkoluze mak mear durante semana rua ou hirus matan moras, sente kolen, isin manas no kosar iha kalan isin tun no lakon vontade han, karik iha sintomas hanesan iha leten hakbesik-an ba iha fasilidade ne’ebé mak besik konsulta ho doutor haruka ba teste mikroskopia.car

Jornal Nacional

Deskonfia Veteranus Hetan Projetu Fo Ba Ema Estranjeiru


DILI - Deputadu husi bankada Fretilin Antonio dos Santos 55 deskonfia iha veteranus balu maka manan projetu EDTL, asina tiha depois fo tutan fali ba emprezariu Internasional sira maka implementa.

Nia hateten, kuandu veteranus sira asina, ordem de servisu tun husu ona sira nia presentezen hodi ba gasta tun gasta sae tiha, depois servisu lalao agora maka konfuzaun barak EDTL nian.

Deskonfia iha ita nia Veteranus balu manan tiha projetu EDTL nian, asina tiha sira fo fali ba emprezariu internasional sira maka halo, I sira hetan lukru presentazen ida kiik teb tebes, balu 15 %, no balu 17% deit,” dehan deputadu Antonio 55 ba STL, pn, Dili, Tersa (21/06/2016).

Veteranus sira nee tuir deputadu Antonio, lori veteranus nia naran ba hetan benefisiu, maibe benefisiu ida nebe la sustentabilidade ba sira nia vida. Deputadu Antonio afirma tan katak, uluk iha kumprimisiu katak, sei funu para atu hetan ukun, liberta mos povu ida nee, depois ukun aan hotu sira hadau malu projetu mos laiha responsabilidade.

Iha fatin hanesan membru PN husi bankada PD Olinda Morais hateten nia nudar veterana ida iha Uma Fukun ida nee, luta ba independensia tuir kapasidade neebe maka sira iha durante tinan 24, neebe atu hateten veteranus sira neebe maka hetan projetu maka fo fali ba emprezariu sira husi rai liur.

Nia afirma, karik veteranus hari kompania ida kaer projetu hanoin nee defisil oituan, tanba kapsidade neebe maka veteranus sira iha durante tinan 24 nunka aprende buat ida iha ailaran, maibee veteranus sira aprende deit halo informasaun komunikasaun ba area sira neebe maka veteranus sira hela ba. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (22/6/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

Dokumentus Oecusse Tau Simbulu ZEESM, Tilman: “Nee Prepotensia De Poder”


DILI - Eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri, lideira prozetu ZEESM iha Oecusse halo dokumentus hotu-hotu tau simbolu ZEESM, nee buka prepotensia de poder.

Tuir Jurista Manuel Tilman katak Munisipiu Oecusse nunka iha Bileti indentidade ketak nee nunka, Mari Alkatiri nia hasai kursu boot sai Primeiru Ministru, maibe kostitusaun nee Mari Alkatiri la halo.

Sira tau dokumentu hotu-hotu iha Oecusse ho simbolu ZEESM nee, tamba buat ida bolu naran prepotensia de puder, hau la hatene ema balun dehan hau tabele ba ida nee hau tabele ba ida neeba, agora Mari Alkatiri ho Xanana nee hau la hatene Mari maka tabele ba Xanana ka Xanana maka tabele ba Mari,” hateten Tilman, ba STL, iha nia knar fatin Pantai Kelapa, Dili, Tersa (21/06/2015).

Tilman nee mos haklean ZEESM nee ilegal no inkostitusional, tamba nia nee administrasaun espesial, la signifika rejiaun espesial, uluk kostituante nia tempu proposta husi nia duni atu tau rejiaun otonoma Oecusse Ambeno, maibe iha momentu neebe Mari Alkatiri inklui deputadu nain 4 husi Oecusse nia la kohi naran nee.

Iha parte seluk Ativista Aniceito da Conceção hateten Prezidente ZEESM agora poder iha Oecusse halo mudansa buat hotu-hotu tuir nia hakarak. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (22/6/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

PM Laiha, Reuniaun Konsellu Ministrus Mos Laiha


DILI – Tuir kalendariu governu nian iha loron Tersa-Tersa sempre iha reuniaun Konsellu Ministru, maibe tanba deit Primeiru Ministru halo viagen servisu nian iha rai liur maka reuniaun Konsellu Ministru mos laiha.

Tuir Sekretariu Estadu Konsellu Ministru, Avelino Coelho, ba jornalista sira iha ninia servisu fatin Palacio do Govenru Tersa (21/06/2016) hatete katak Primeiru Ministru delega hela kompetensia nee ba Ministru Estadu Prezidensia Konsellu Ministru Agio Pereira.

Jeralmente prezide Konsellu Ministru nee Primeiru Ministru maibe komu Primeiru Ministru desloka hela ba rai liur, entaun intrega ba Ministru Estadu Prezidensia Konsellu Ministru atu konvoka reuiniaun KM etraordinariu ida neebe mak sei halo iha loron Kinta,” dehan Avelino Coelho.

Nia mos hatutan tan katak iha ajenda Reuniaun extraordinariu neebe sei halo iha loron Kinta nee, sei koalia liu konaba proposta orsamentu ratifikativu neebe mak sei prepara hela husi Ministeriu Finansas.

Iha fatin ketak tuir Akademia, Manuel Fernandes, mos hatete husu atu iha diskusaun orsamentu ratifikativu nee governu labele foti osan estadu nia liu billiaun ida iha orsamentu tinan 2017. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (22/6/2016). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

PR Taur-Conoco Phillips Enkontru Subar Informasaun


DILI - Prezidente Republika (PR) Taur Matan Ruak ho Kompana Internasional Conoco Phillips, halao enkontru iha Palasiu Prezidensial, maibe sira subar informasaun ba publiku relasiona ho sira nia enkontru nee.

Tuir azenda neebe fo sai husi Media Gabinete Prezidente Republika katak tersa feira 21 de junu 2016, tuku 9:00, enkontru Prezidente Republika Taur Matan Ruak ho Prezidente Conoco Phillips, akompania husi Jose Lobato, iha Palasiu Prezidensial.

Prezidente Taur enkontru ho Prezidente Conoco Phillips, jornalista nasional hein besik oras ida, hodi konfirma konba objetivu sira enkontru nee, maibe wainhira remata enkontru jornalista sira tenta atu intervista Prezidente Conoco Phillips, maibe sira foti liman hamnasa deit ho jornalista sira, depois sira hakat ba liur sae kareta ba dadaun.

Tamba nee sira subar informasaun ba publiku, tamba iha tinan kotuk liu ba Kompana Internasinal Conoco Philips nee, lori TL ba Tribunal relasional tasa mina nia, tamba nee sira hasoru malu ho Prezidente, maibe sira la kohi fo sai ba publiku.

Tuir Dosente UNDIL Albino de Jesus hateten jornalista agora eziste hotu iha Timor laran, tamba publiku hakarak akompaina situasaun no informasaun nasaun nia liu husi jornalista sira. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (22/6/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

IGE Prontu Investiga Funsionariu Dupla Funsaun No Salariu


DILI – Diresaun Inspektor Jeral Estadu pronto atu halo investigasaun ba funsionariu publiku balu neebe mak dupla funsaun nomos dupla salari.

Deklarasaun nee fo sai husi Inspektor Jeral Estadu, Fransisco de Carvalho, ba jornalista sira iha ninia servisu fatin Lecidere Tersa (21/06/2016) relasiona go funsionariu publiku balu neebe mak identifika ona dupla funsaun nomos salariu.

Ami pronto atu investiga tuir wainhira husi funsaun publiku fo autorijasaun baa mi, maibe ami rona dehan funsaun public mak atu investiga mais se fo ami, ami pronto. iIha funsionariu balu mak sai hanesan funsionariu publiku no sai tan asesor ou dupla funsaun no simu salari mos dupl, nee la onestu ida tanba ita nia lei hatete katak funsionariu nee servisu iha fatin ida deit nee ami kestiona makas,” dehan Fransisco.

Nia dehan lalos wainhira funsionariu publiku balu halo fali funsaun hanesan asesor tanba se funsionariu balu mak hakarak sai asesor maka hakarak ka lakohi tenke rejigna an husi funsionariu.

Iha fatin ketak tuir ativista, Manuel Maya, iha ninia estudu fatin Universidade Nasional Timor Leste-Caicoli hatete hahalok nee kategoria korupsaun, tanba nee persija investigasaun ba funsionariu nee inklui funsionariu nee nia director. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (22/6/2016). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae

PN Halo Deskusaun Lei Rai


DILI - Reprezentante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasional (PN), halo deskusaun ba proposta lei rai, lei fundu kriasaun de fundu expropriasaun no lei ordenamentu de territoriu, iha parte jeneralidade.

Iha deskusaun neebe maka halo iha sala plenaria Parlamentu Nasional, Tersa (21/06/2016) nee, marka mos prezensa husi Ministru Planeamentu Investimentu Estratejiku Kay Rala Xanana Gusmao, Ministru Obras Publika Transporte e Komunikasaun Gastao de Sousa no Sekertariu Estadu das Terras e Propriadades Jaime Xavier Lopes.

Ministru Planeamentu Investimentu Estratejiku Kay Rala Xanana Gusmao too iha Parlamentu Naional tuku 10:00 OTL, no simu ho kanta parabens, hafoin nee deputadu sira ba kaer liman ho Ministru du Planeamentu Investimentu Estratejiku Kay Rala Xanana Gusmao.

Vise Presidente Komisaaun A neebe tarat asuntu Konstituisaun, Justisa, Administrasaun, Poder Lokal, e Anti Korupsaun deputadu Arao Noe hateten, ejijensia publika ejije mos husi Governu katak pakote lei tolu nee importante, tanba nee maka komisaun fo prioridade durante semana rua audensia I prepara relatoriu agora aprezenta relatoriu  submete mai iha plenaria para atu aprova iha jeneralidade.

Konaba lei rai iha submisaun ida katak, atu introdus fila fali, mais ami estuda ba mai katak, kapitlu oitu konaba as propriasaun, mais asuntu ida ke importante ita tenke hare propriasaun nee ita tenke halo estudu ida klean, tanba nee ami konkorda ho parte Governu katak regula ho lei rasik ,” dehan deputadu Arao ba jornalista sira iha PN, Dili, Tersa (21/ 06/2016).

Iha fatin hanesan membru komisaun A, deputadu Paulo Moniz Maia dehan, lei pakote tolu nee hatama hamutuk ona iha komisaun A deskuti tiha ona, ohin hatoo relatoriu pareser ba iha plenaria, atu bele hetan aprovasaun iha jeneralidade, depois aprovasaun tiha meja PN baixa ba komisaun A, atu deskuti iha espesialijade. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (22/6/2016). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

BNCTL LA IHA PLANU, PM RUI KANSELA MILHOENS $5 BA SETOR PRIVADU


Banco Nacional Comersio Timor Leste (BNCTL) la iha planu, maka Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araújo, kansela tiha orsamentu milhoens  $5 ne’ebé atu transfere ba BNCTL hodi fó kréditu ba emprezáriu nasionál.

Ministru Estadu Cordenador asuntu Ekonomia (MCAE) no Ministru Agrikultura no Peskas (MAP),  Estanislau Aleixo da Silva, esklarese katak, osan iha hela, maibé PM Rui maka  kansela osan ne’e, tanba BNCTL la aprezenta planu atu utiliza  milhoens $5 ne’e.

“Bainhira sira aprezenta ona planu oinsa utiliza osan ne’e mak foin ita transfere ba, maibé hau husu ona parese  Agostu ka Setembru mak sira foin aprezenta, ne’e osan Estadu nian la bele transfere arbiru”, hateten Ministru Estanislau Aleixo da Silva,  ba jornalista sira iha Portu Dili, Sabdo (18/6/2016).

Estanislau hatete, PM Rui mak responsabiliza osan Estadu nian, nune’e nia hakarak tenki iha planu konkretu mak foin bele transfere I nia mos informa katak, BNCTL mos la presiza U$ 5 milhoens ne’e, tanba nia osan likuidi ne’e U$ 30 milheons maibé seidauk utiliza entaun Governu seidauk bele transfere osan U$ 5 milhoens hodi fo kreditu ba emprezario sira.

“Ita labele transfere make ma utiliza osan la diak ne’e oinsa, BNCTL iha limitasaun barak, tan ne’e ita tenta resolve hela problema ne’e”, tenik Estanislau.nia

Jornal Nacional

MP: Indonezia Tenke Seriu Buka Ema Lakon


Membru Parlamentu (MP), Deputadu Arao Noe de Jesus Amaral, husu ba governu Indonezia atu hatudu komitmentu seriu hodi buka tuir Timor oan ne’ebe lakon iha tinan 1975 to’o 1999.

Tuir nia, durante ne’e governu Indonezia seidauk hatudu sira nia seriedade ho maximu, kolabora ho governu Timor-Leste hodi buka tuir Timor oan sira ne’ebe lakon iha tempu ne’eba.

“Governu Indonezia tenke seriu buka tuir timor oan sira ne’ebe lakon,” MP Amaral sujere, iha Parlamentu Nasional.

Objetivu buka tuir ema lakon sira ne’e, nia dehan, la’os atu loke fali kulpa ne’ebe akontese iha pasadu, maibe hanesan reunifikasaun familiar.

“Importante ba ita mak sira hatene sira nia familia no kria kontaktu familiar ba malu,” nia hateten.

Bazea ba dadus Comisaun Acolhamentu ba Verdade e Rekonsiliasaun (CAVR) hatudu katak total ema lakon iha pasadu hamutuk 4 mil, maibe nia dehan, to’o agora seidauk konsege hetan hotu.

“Iha tinan 2016 ne’e ami konsege aprova osan $100 mil ba provedoria dos direitus humanus atu buka tuir ema sira ne’e,” nia informa.

Hatan ba kestaun ne’e Vise Komisaun Nasional ba Direitus Humanus Indonezia  (KOMNASHAM), Dianto Bachariadi, katak sira tenta (bebeik) hodi halo diskusaun ho governu Indonezia kona ba asuntu ida ne’e, maibe to’o agora seidauk iha reasau n ne’ebe pozitivu.

Maibe, nia promete sei ho esforu tomak, husu ba governu Indonezia atu hatudu nia seriedade apoia KOMNAS HAM hodi buka tuir ema sira ne’e.

“Ami sei hato’o ba governu Indonezia, atu hatudu sira nia komitmentu hodi apoiu ami hodi buka ema sira ne’e,” Bachariadi hateten.

Tuir lolos governu Indonezia estabelese komisaun ida hodi buka ema lakon sira ne’e, tanba tuir nia iha rekomensaun CAVR mensiona asuntu ne’e.

“Maibe to’o agora Indonezia seidauk harii komisaun ne’e, tanba ne’e ami ho PDHJ no sira seluk foti knaar hodi buka tuir ema lakon sira ne’e,” nia hateten.

Nia mos, husu ba komisaun lia los no amizade bele involve KOMNAS HAM iha senior meeting hodi hafasil liu tan servisu KOMNAS HAM nian hodi buka tuir ema lakon sira ne’e.

Iha parte seluk Provedor Direitus Humanus e Justisa (PDHJ), Silverio Pinto, hateten PDHJ hamutuk ho KOMNAS HAM Indonezia no organizasaun balun hahu halo servisu lubuk ida ona hodi buka tuir ema lakon sira ne’e.

Mesmu seidauk masimu liu, maibe nia dehan, prosesu sira ne’e hahu hatudu nia progresu, tanba iha tinan kotuk (2014) konsege hetan ona ema nain 15 no iha 2016 mos lori tan ema nain 15 mai Timor hodi hasoru sira nia familia.

“Ne’e servisu ne’ebe defisil, maibe ami koko lori ona sira balun mai hodi hasoru sira nia familia,” nia hateten.

The Dili Weekly

FA Estabelese 138 Sentru Alternative Pre-Eskolar Iha Area Rural


Fundasaun Alola estabelese 138 sentru alternative pre –eskolar iha munisipio Viqueque no Ermera, ho intensaun atu fo oportunidade ba labarik (3-5 anos) iha area rural bele asesu ba edukasaun sedu.

Jerente Programa Edukasaun Fundasaun Alola (FA), Emma de Sousa, hateten durante ne’e pre-eskolar seidauk eziste iha area rurais.

“Ita haree pre-eskolar iha area rural la eziste, entaun labarik sira hein to’o tinan 6 -7 mak ba eskola iha ensino baziku,” Emma hateten, iha nia knar fatin, Mascarenhas, Dili. 

Nia hateten, sentru alternative ne’e estabelese iha area rural iha munisipio rua (Ermera no Viqueque) ne’ebe pre-eskolar la eziste, tanba edukasaun sedu ba labarik importante tebes,prepara sira ba ensino baziku. 

Iha ne’e, nia hateten fasilitador sira sei uza kurikulum nasional pre-eskolar ne’ebe Ministerio Edukasaun prepara hodi hanorin labarik sira, ne’ebe laiha diferensia ho edukasaun formal. 

Oras ne’e dadaun, nia informa, labarik 200 resin mak tuir hela prosesu aprendizajen iha sentru alternative ne’e. 

Alende ne’e, nia hatutan, Alola kontinua fo kapasitasaun ba jestor (nomeia husi komunidade) husi sentru 138 kona ba jestaun, nune’e sira bele dezenvolve prosesu aprendizajen iha eskola ne’e ho diak liu tan. 

Entretantu Diretor Edukasaun munisipio Viqueque, Emilio Amaral, hateten prezensa sentru ne’e importante tebes atu fo oportunidade ba labarik sira asesu edukasaun sedu. 

“Ami iha kooperasaun diak ho Fundasaun Alola e agora dadaun fo hela formasaun ba jestor eskolar sira,” nia hateten. 

Iha munisipio Viqueque rasik, nia hateten, iha sentru pre-eskolar kuaze 100 ne’ebe estabelese iha postu administrative Ossu no Uato-Lari.

The Dili Weekly

Empreza DI’AK Kapasita Ba Negosiante Feto


Organizasaun lokal Empreza DI’AK fo kapasitasaun ba feto negosiantes (kios) nain 150 kona ba managementu negosio ne’ebe diak.

Jerente Programa Empreza DI’AK, Ariana Almeida, hateten durante ne’e negosiantes (feto) barak mak sei hasoru dezafiu oioin hodi dezenvolve sira nia negosio, tanba ladun hatene maneja osan sai no tama ho diak.

“Ami iha modelu formasaun oioin atu ajuda negosiante sira harii negosio no hadia sira nia managementu negosio,” Almeida hateten bainhira koalia iha forum hakbi’it ekonomia feto, iha salaun João Paulo, Comoro, Dili.

Nia hateten, negosiantes lokal tenke kreativu hodi kompete iha negosiantes estrangeirus iha merkaduria, tanba ohin loron sira mak domina iha rai laran.     
       
“Sira tenke buka produtus ne’ebe sira rasik produs,” nia hateten.

Tuir nia, negosiante internasional sira sempre mai ho folin ki’ik, tanba sira sosa ho kuantidade bo’ot, entaun susar halo kompetisaun kona ba folin.

Iha parte seluk negosiante Mirandolina Soares, hateten durante ne’e nia loke kios deit hodi sustente familia inklui ba edukasaun oan sira nian, tanba nia la’en la servisu.

“Hau rasik maneja hau nia kios ida ne’e e osan ne’ebe tama, hau fahe balun rai ba preparasaun hau nia oan sira nia eskola, ba han lor-loron no halo lia (tradisaun),” nia hateten.

Nia dehan, kada loron bele hetan osan $200, maibe negosio susar atu dezenvolve, tanba tradisaun (lia mate no moris) ne’ebe sei forte iha sosiedade.

Entretantu Angelica Alves ne’ebe nudar negosiante mos, hateten atu negosio ida la’o ho susesu, tenke hatene managementu no fo duni fuan (bunga) ba negosio refere.

“Osan negosio nian hau mak maneja, dalaruma ajuda mos familia,” nia dehan.

Hahu iha 2008-2014 governu liu husi Sekretaria Estado Promosaun Igualidade (agora SEM)) aloka osan $7.000 resin hodi apoia 399 grupos feto negosio, maibe grupos 42 grupos mak susesu, restu la halo atividades.

Iha fatin hanesan Asesor Sekretaria Estado Apoiu Sosio Ekonomia Feto (SEM), Eusebio Guterres, hateten grupos feto barak mak la la’o, tanba la hatene jestaun kona ba negosio nian.

“Ita nia problema ne’e la’os osan maibe jestaun,” nia hateten.

SEM pronto apoia grupo feto sira jdi hala’o negosio, maibe nia hateten, tenke iha responsabilidade atu nune’e bele iha sustentabilidade ba negosio.

The Dili Weekly

MP Ejiji Profesionalismu Tekniku EDTL Hadia Sirkuitu


Membru Parlamentu (MP), Deputadu Ancelmo da Conceicao,  ejiji profesionalismu servisu husi tekniku Eletrisidade Demokratiku Timor-Leste (EDTL), liu-liu bainhira hadia sirkuitu ruma.

Tanba tuir nia, wainhira mosu sirkuitu ruma antendementu husi tekniku EDTL tarde liu no dala ruma la halo atendementu liu.

“Ita haree komunidade suku Fatubesi kuaze fulan rua ona, la asesu ba eletrisidade, tanba mosu sirkuitu e to’o agora seiduak hadia,” nia hateten.

Nia dehan, kestaun ne’e komunidade Fatubesi hato’o ona ba iha dirasaun EDTL munisipiu Ermera nia, maibe to’o agora la resposta.

Kazu hanesan, nia hateten, akontese mos iha postu administrativu Hatulia, komunidade balun la asesu ona ba eletrisidade, tanba fiu kotu.

Tuir nia, lolos situasaun ne’e labele akontese tanba komunidade iha direitu proprio atu hetan atendementu ne’ebe fasil no lais husi autoridade responsabel sira.

“Ahi ne’e nesesidade baziku komunidade nian, sira tenke asesu ba ahi tanba ne’e ne’e sira nia direitu,” nia dehan.

Hatan ba kestaun ne’e, Vise Ministru Obras Publiku, Transportes e Komunikasaun (MOPTK), Januario da Costa Pereira, rekonese katak fatin balun iha duni sirkuito maibe governu sei esforsu hodi hadia.

“Ita sei haree oinsa mak bele hadia,” nia hateten.

Iha parte seluk komunidade Maria Carvalho, hateten atendementu iha sidade Dili lais, maibe area rurais mais deifisil bainhira mosu sirkuito ruma. 

 “Espera iha foho mos sira halo hanesan ne’e,” nia espera.

The Dili Weekly

Selesaun Jogadores Ba Labarik Iha Nivél Nasionál Konsidera Lajustu


Dili, Radio Liberdade Online - Inan Aman husi labarik ho otas ki’ik ne’ebé tuir treinu Futebool iha Sentru Juvenil, la menta ho atitudi treinadór ne’ebé maka halo selesaun ba jogu labarik nian iha Nivél Internasionál, tanba konsidera lajustu, tamba lafó oportunidade ba labarik sira seluk hodi ba hala’o jogu iha nasaun estranjeiru, maske hetan kuilifikasaun di’ak iha selesaun.

Relasiona ho kestaun ida ne’e Inocêncio de Jesus Xavier hanesan Program Officer AJAR [Asia Justice and Rights] nian hateten, hanesan sosiedade sivíl ne’ebé hadomi mundu Futebool, sira mós observa kona-ba problema ida-ne’e, no iha duni faktu ba lamentasaun hirak ne’e. 

“Reklamasaun husi Inan Aman sira ne’e mostra duni faktu ne’ebé akontese iha instituisaun ne’e rasik, tanba ami mós observa, no ami haree prátika sira ne’e akontese duni. Labarik sira ne’ebé iha Taibessi, iha Santa Cruz no mós iha bairo sira seluk. Ami hala’o enkontru ho sira ne’ebé idade 12 to’o 15, sira iha poténsia, no sira mós lamenta ho atitude dirijente sira nian, liuliu sira ne’ebé sai hanesan ekipa selesaun ne’ebé kualifikadu ka joga di’ak,” nia esplika ba jornalista Radio Liberdade Online.  

Nune’e Inocêncio hatutan kestaun hirak ne’e akontese tanba sistema Falimiarizmu ne’ebé maka sei forte iha nasaun ne’e, liuliu iha lideransa sira, “prátika sira ne’e akontese tanba ema sira kualifikadu ka joga bola di’ak la utiliza, maibé uza fali ema seluk ne’ebé maka besik liu sira, ka funsionáriu sira ne’ebe serbisu iha ne’ebá, no dirijente nia oan sira rasik  mak sai tiha hanesan kompañia privadu ba sira Lideransa ne’e.”

Hatán ba prekupasaun hirak ne’e Treinadór Jogadores Labarik nian Agustinho Mesquita Martins afirma katak, labarik sira ne’ebé maka ba hala’o jogu iha estranjeiru, sempre liu husi prosesu treina, hodi haree ba kapasidade no talentu joga nian, atu nune’e bele kompete iha Nivel Internasionál, “ema barak komentáriu ba asuntu ida ne’e, maibé atu ba jogu iha liur treinadór presiza haree labarik ne’e jogu di’ak, reprezenta nasaun ne’e tenki iha talentu jogu di’ak, la’os tur tur bolu de’it jogador, laiha prosesu treinu ida. Labarik hotu sei iha oportunidade hodi ba maibé tenki liu husi prosesu treina, tanba treinadór maka haree prosesu iha kampu laran, no labarik ne’ebé maka ba bei-beik ne’e tanba nia joga di’ak duni, la’os dehan tur naran bolu de’it.”

Entretantu iha biban ne’e Aman husi Jogadór deklara, bazeia ba evidénsia ne’ebé maka iha katak, nia oan selesionadu ona hodi tama iha Team inti 22, maibé lahetan oportunidade ba jogu iha Nível Internasionál. 

“Iha 2015 antes labarik sira sub-12 atu ba joga iha Korea, Centro halo selesaun ba labarik sira, ha’u nia oan selesionadu tama iha team inti 22 no selesaun ne’e hala’o husi Mr. Kim. 
Bele dehan selesaun ida-ne’ebe di’ak. Maibe, ikus mai banhira loron ikus atu aranka, ha’u nia oan nia naran lasai no mosu fali labarik balu ne’ebé latama iha selesaun inti Mr. Kim nian. Ha’u nia oan joga di’ak, faktu ne’e bázea ba ha’u nia haree rasik. Bázea mós ba informasaun ne’ebe ha’u halibur husi nia kolega sira ne’ebe sira joga hamutuk katak labarik ne’e joga di’ak. Nune’e mós ha’u nia oan nia senior sira mós dehan katak labarik nee joga di’ak duni. Ha’u kestióna purke labarik sira ne’ebé lorloron treinu laharuka ba, maibé sira ne’ebé latuir treinu mak ba´ fali. Ha’u deskonfia buat ruma laloos no ha’u laduun matak ema ruma, maibé dalaruma ema seluk mós bele hanoin no diskonfia hanesan ne’e. Maibé, atu diskovre ida-ne’e presiza halo investigasaun.” 

Nia mós fó faktu ida-tan katak nia oan sai jogadór mellór [pemain terbaik] iha Festival Priméira Dama ne’ebé hala’o iha Kampu Demokrasia iha 2015, maibé jogadór sira ne’ebé joga baibain deit mak liu fali iha selesaun.

“Iha tinan 2015, bainhira festival Primeira Dama nian, ne’ebé hala’o iha kampu demokrasia, ha’u nia oan mós sai jogadór mellhor [pemain terbaik.] Enta’u ida-ne’e faktu ida-ne’ebé ita bele dehan katak labarik ne’e joga di’ak duni. Infelismente, nia latama iha selasaun ekipa ne’ebé ba Korea tamba deit ho desizun ne’ebé lajustu husi nia treinaór sira.”

“Ha’u konsege ko’alia ho nia treinadór ida, maibé nia dehan buat hothotu Mr. Kim mak deside. Ne’e deklarasaun ida-ne’ebé  kontraríu fali ho desizaun ne’ebé Mr. Kim foti hodi hatama ha’u nia oan iha tim inti 22 ne’e. Fakta hatudu katak treinadór Timor oan sira mak hatene liu labarik sira nia jogu tamba sira mak lorloron akompaña,” nia haktuir.

Aman husi jogadór ne’e esklarese liutan katak, nia lamenta mós tanba ho kestaun ne’e fó impaktu psikolojia ba nia oan. Nune’e nia sujere ba Komisaun Direitu Labarik no mós Parlamentu Nasionál hodi tau matan ba asuntu ne’e.

“Ha’u lamenta tamba buat ne’e afeita labarik ninia psikolojia tamba bainhira nia rona katak nia naran lasai, nia komesa triste no tanis. Ha’u ho ninia mama koko hamaus, maibé labele. Nia laiha vontade atu bá eskola, sa tan estuda. Kuaze fulan ida nia laran, nia moris ho beban psikolojia ne’e”, Tenik Aman husi jogadór refere.

Haree ba kondisaun hirak ne’ebé maka Inan Aman no labarik sira enfrenta liu-liu ba psikolojia labarik nian, Inocêncio Xavier enkoraja Inan Aman sira atu bele halo keixa ba parte relevante hodi haree ba kestaun ne’e, no nia mós husu ba Komisaun Direitu Labarik nian atu asegura labarik sira iha prátika aksaun ne’ebé maka sira senti la justu. “Ha’u hanoin enkoraja ba Inan Aman sira atu halo reklamasaun no bele halo keixa  tanba, Viola labarik  sira nia direitu, no husu ba Komisaun Direitu Labarik hodi asegura katak labarik  sira ne’ebé maka iha potesialidade no modalidade ba desportu, pelo menos komisaun ne’e halo netik aksaun ruma hodi asegura labarik sira nia direitu, liu-liu iha prátika Futebool.”

Iha parte seluk Tékniku Superior Komisaun Direitu Labarik nian Madalena Guterres Correia hateten katak sira nia papél maka hodi proteje no asegura labarik sira iha aspetu hotu, maibé karik prátika ida ne’e akontese duni maka, bele dehan ida ne’e viola ona direitu labarik nian, tanba lafó oportunidade ba labarik sira ne’ebé hetan kualifikasaun di’ak iha selesaun hodi partisipa iha jogu ne’e, maibé presiza hatene loloos tanba saida mak ida ne’e akontese.

Klaru katak moris iha nasaun demokrátiku, labarik sira hotu iha direitu atu partisipa iha kualker aspetu ne’ebé liga ho dezenvovimentu nasionál, inklui hamorin nasaun Timor-Leste nia naran liu husi talentu labarik nian iha mundu Futebool.   Fidelia.

Rádio Liberdade Dili