terça-feira, 13 de junho de 2017

Horta: Tensaun Polítika “Normal”

DILI (TATOLI) - Premiadu Nobel ba Páz, José Ramos Horta, konsidera tensaun polítika iha periodu, elisaun Parlamentar, normál iha âmbito Partidu Polítiku (ParPol), maibé inportante mak la bele hamosu krime ba malu.

“Ha’u husu ba partidu polítiku sira hotu katak, normál kuandu akontese tensaun polítiku iha kampaña eleitorál, maibé ho tensaun debate la’ós krime,” Ramos Horta informa ba jornalista sira iha Aero Portu Internasionál, Nicolao Lobato, Dili, Tersa (13/06).

Ramos Horta, mós iha korajen katak, iha kampaña maske lider polítiku sira foti lia án ba malu, maibé maibé imposivél lider partidu sira atu kria instabilidade hanesan partidu CNRT ne’ebé lidera hosi Kay Rala Xanana Gusmão, partidu Partidu Libertasaun Popular (PKLP) lideradu hosi eis Prezidenti da Repúblika, Taur Matan Ruak no Partidu FRETILIN lidera hosi Mari Alkatiri.

Aleinde ida ne’e, Horta mós fi’ar karak lider partidu pilítiku sira kontrola militante hodi labele hamosu violénsia iha âmbitu kampaña no eleisaun.

KM Aprova Estratéjia Nasionál Empregu

DILI (TATOLI) -Ohin liuhosi reniaun Konsellu Ministru, Governasaun da-neen nian, aprova ona Estratéjia Nasionál Empregu ne’ebé aprezenta hosi Sekretáriu Estadu ba Polítika Formasaun Profisionál (SEPFOPE) ho Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MEKAE).

Diretór Jerál ba Polítika no Empregu, SEPFOPE, Paulo Alves hatete tuir loloos rezolusaun Governu ba polítika nasionál ne’e halo uluk ona iha tinan 2011 to’o 2030 maibé depois hetan nia aprovasaun iha 2011 nia implementasaun ladún di’ak.

“Tanba ne’e mak ekipa SEPFOPE ho MEKAE servisu hamutuk lori filafali ita-nia estratéjia nasionál empregu hodi mai aprezenta iha Konsellu-Ministru para hetan aprovasaun,” Paulo Alves informa ba jornalista sira iha iha Palásiu Governu, Tersa (13/06).

Ba dahuluk, ekipa ne’e halo ona aprezentasaun iha loron 30 Maiu 2017 tanba iha korresaun husi membru Konsellu Ministru nune’e hadi’a filafali no ikus hetan duni aprovasaun no tuir orientasaun ne’ebé iha, ba oin hein de’it hodi halo implementasaun ba estratéjia nasionál emepregu ba governasaun foun ne’ebé mai.

Timor-Leste halo iha Darwin nia Fórum Emprezarial dahuluk iha exterior

Iha semana oinmai Timor-Leste organiza nia Fórum Emprezarial dahuluk iha estranjeiru hodi promove iha Darwin (norta Austrália) enkontru ida ne'ebé hakarak fó koñese oportunidade ekonómiku sira no investimentu nian iha nasaun. 

Enkontru, ne'ebé halo iha 16 Juñu, organiza hosi TradeInvest Timor-Leste (TITL), entidade prinsipal ba promosaun externa hosi Governu ba área ekonómiku.

Iha komunikadu, TradeInvest esplika katak fórum emprezarial sei iha reuniaun ida hanesan ho ida ne'ebé halo ona iha tinan liubá iha Díli no ne'ebé halibur ona investidor hosi nasaun oioin, ho destake ba ema australianu sira.

Estanislau da Silva, ministru Kordenador hosi Asuntu Ekonómiku sira, hatete katak Governu serbisu hela hodi hadi'a klima investimentu nasaun nian, kapasita TradeInvest hodi tulun empreza estranjeiru sira hodi "identifika projetu sira no oportunidade sira negósiu nian ne'ebé mosu daudaun iha Timor-Leste".

Estudu: Timor-Leste la presiza hadi'a maka'as infraestrutura aviasaun nian

Estudu ida hosi Asia Foundation konklui katak Timor-Leste la presiza, pelumenus ba agora, hadi'a maka'as infraestrutura sira hosi área aviasaun nasaun nian, maibé defende aposta iha seguransa no konfortu hosi pasajeiru sira.

"Ne'e hanesan opozisaun ho vizaun ida ba sírkulu balun iha Timor-Leste katak iha nesesidade maka'as tebes hodi atualiza lalais no drástiku ba aeroportu (Díli nian) no infraestrutura fízika sira seluk", nia subliña.

"Kapasidade atual hosi aviasaun sivil hatán ba ezijénsia mínimu atual sira hosi nasaun nian no labele hanesan priorizadu relasionadu ho infraestrutura báziku sira seluk", hatutan.

Estudu, ne'ebé fó sai hosi organizasaun ne'ebé iha fulan ne'e halo tinan 25 ho asaun iha Timor-Leste, konsidera katak progresu importante liu bele hetan ho "investimentu razoável modestu ida".

Infraestrutura sira ne'ebé iha "hanesan hatán di'ak ba situasaun atual", refere hosi Asia Foundation ne'ebé analiza ona situasaun hosi área aviasaun tomak iha Timor-Leste.

CNRT Kontinua Simu Afiliasaun

THE TIMOR-NEWS.com, LIQUISA – Partidu mais votadu iha Eleisaun Parlamentar 2012, Conggresso Nacional de Recontrução de Timor-Leste (CNRT) durante fulan hirak nia laran kontinua simu afiliasaun hosi partidu politiku bo’ot balun hodi lori partidu ne’ebe lidera hosi Kay Rala Xanana Gusmão alkansa nia objektivu katak manan maioria iha Eleisaun Parlamentar 22 Jullu 2017.  

Lidera hosi eis komandante FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, halo militante hosi partidu balun iha Munisipiu Liquisa kompostu hosi Postu Administrativu Liquisa, Bazartete no Maubara hola dezisaun hodi sai hosi sira nia eis partidu ba CNRT ho razaun fiar ideransa Kay Rala Xanana Gusmão mak bele dezemvolve rai ne’e ba futuru diak, inklui hadia povu nia moris diak liu tan iha futuru.

CNRT Promete Tau Matan ba Agrikultura no Turismu ba Seloi Kraik

THE TIMOR-NEWS.com, Aileu – Partidu Conggresso Nacional de Recontrução de Timor-Leste (CNRT) liu hosi nia lideransa Sekretariu Jeral, Francisco Kalbuadi Lay promote sei tau matan ba setor agrikultura no turismu ba Povu Aileu, espesialmente iha Suku Seloi Kraik, Postu Administrativu Aileu, Munisipiu Aileu.

Sekretariu Jeral CNRT ne’e promesa ba militante CNRT no komunidade Seloi Kraik iha konsolidasaun Partidu CNRT nian iha Suku Seloi Kraik hodi simu mos afiliasaun hosi eis koordenador Partidu ASDT Munisipiu Aileu ho nia militante sira, inklui mos hosi partidu balun ne’ebe desidi mos halo afiliasaun ba partidu CNRT.

“CNRT manan maioria, CNRT sei tau matan ba agrikultura no turismu ba imi iha Seloi Kraik,” dehan Kalbuadi iha nia intervensaun politika, Domingu (11/06/2017), iha Seloi Kraik, Munisipiu Aileu.

Atual Ministru Turismu, Aerte no Kultura ne’e mos promote hamutuk ho CNRT iha lideransa Kay Rala Xanana Gusmão nudar prezidenti partidu sei kontinua mos hadia povu nia moris.

Taur Iha Posibilidade Boot Sai Futuru PM

DILI – Oras nee propaganda politika komesa espailla iha media social sira katak, posibilidade figura nain tolu hanesan Taur Matan Ruak nudar Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Mari Alkatiri nudar Sekretariu Jeral Partidu Fretilin mos Xanana Gusmão nudar Prezidente Partidu CNRT iha hotu posibilidade atu sai future Primeiru Ministru (PM).

Tuir Observador Politik-UNTL, Camilio Ximenes Almeida katak, figura nain tolu sai lider xave importante nasaun nee nian, maibe Taur iha posibilidade boot atu sai future Primeiru Ministru (PM).

"Agora figura, derepente mosu, uluk prezidente republika, nia mos partidu libertasaun popular, hau hanoin katak iha posibilidade boot atu sai Primeiru Ministru,” dehan Camilio ba STL iha nia knar fatin Kampus Lama-UNTL, Caicoli-Dili, Segunda (12/06/2017).

Camilio haktuir, maibe mak nee povu mak sei eleze sira atu sai Primeiru Ministru, maibe desizaun hothotu iha povu Timor Leste nia liman sira nia votus neebe fo ba partidu politik.

Camilio afirma, maibe bele mos partidu seluk hanesan partidu PD neebe kuaze husi jerasaun foun, se sira mak manan klaru sira mos iha direitu atu sai Primeiru Ministru hanesan Mariano Assanami no mos Antonio da Conceição.

Iha fatin ketak, Reprezentante Programa Oficer AJAR, Inocencio Xavier dehan, figura nain tolu hanesan Taur, Xanana no Alkatiri nee povu hotu hatene sira nia ukun no sira nia lideransa, sira nia kapasidade iha Governasaun eceptu Taur. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

CNRT Atensaun ba Dezenvolvimentu Infraestrtutura Baziku

AILEU – Partidu Congresu Nasional Reconstrucao Timorense (CNRT) wainhira manan iha eleisaun parlamentar mai ho maioria absoluta, mak sei tau aas interese povu nian liliu fo atensaun ba dezenvolvimentu area infraestrutura.

Tuir Sekretariu Jeral (Sekjen) CNRT, Francisco Kalbuadi Lay katak, halo dezenvolvimentu liliu infraestrutura baziku nee hanesan programa importante partidu CNRT nian.

Dezenvolvimentu agora mai CNRT manan, CNRT sei tau atensaun boot ba dezenvolvimentu liliu infraestrutura baziku,” dehan Kalbuadi liu husi diskursu hafoin simu afiliante husi partidu seluk, suku Seloi Craic-Aileu, Domingo (11/06/2017).

Kalbuadi haktuir, dezenvolvimentu infraestrtutura baziku mak hanesan, estrada, ponte, portu, airoportu, tanba nee dezenvolvimentu parte Aileu komesa lao diak oituan.

Iha fatin hanesan, Afiliante husi Partidu ASDT, Carlos Alberto dehan, ASDT hakarak hamutuk ho avo Xanana, hamutuk iha partidu CNRT atu lori partidu CNRT manan iha eleisaun parlamentar.

Entertantu, Delegadu Partidu CNRT Suku Seloi Craic, Aleixo Martins dehan, partisipasaun komunidade sira nian ba partidu CNRT maximu tebes hamutuk aldeia 10. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Taur: Xanana dehan ona mai Hau Sei Laiha Lideransa CNRT Maka Sai PM 2017

DILI – Sosiedade sivil mos lamenta ho deklarasaun Prezidente PLP hanesan propaganda politika deit tamba sai kaer xefi governu hanesan Primeiru Ministru poder iha povu nia liman liu husi prosesu demokratiku laos iha maun Xanana, Taur no Mari.

Tuir Reprezentante Advokasia HAK, Inocencio Xavier katak husi deklarasaun Prezidente PLP, Taur Matan Ruak hateten katak pasta Primeiru Ministru Maun Xanana sei entrega ba nia (Taur-Red) hanesan nia alin.

“Se tebes koalia kona ba estadu nee hau kaer fali Prezidente PLP nian neebe dehan estadu ida nee laos estadu de homem no estadu ida nee estadu demokratiku no povu mak sei fo poder laos maun Xanana, laos maun Taur no maun Mari maibe povu mak depozita konfiansa liu husi eleisaun demokratika hodi povu ezerse sira nia direitu katak Taur mak sai Primeiru Ministru ka liu husi koligasaun Partidu no koligasaun mak determina no se mak votus barak liu iha consensus entre aliansa koligasaun hafoin nomeia se mak iha potensialidade ba PM,” dehan Inocencio ba STL, iha Edifisiu, AJAR, Farol, Segunda (12/06/2017).

Francisco Branco: Korupsaun Hanesan Beneno

DILI - Prezidente Ejekutivu GOPAC Francisco Miranda Branco hateten, korupsaun hanesan beneno ida neebe maka hamate future joven sira nian, tanba nee husu atu ema hotu hadok aan husi virus korupsaun.

“Tuir ami nia intrepretasaun konaba korupsaun nee virus ida, tanba saida liu husi aspetu no konsekeunsia neebe sei lori monu nasaun ida tanba deit Virus nee, entau ami servisu hamutuk ho Sekertariu Ejekutivu HIV/SIDA atu halo sensebilizasaun ba ema hotu atu hadok aan husi beneno ida nee,” dehan Branco ba STL, iha nia servisu fatin GOPAC, Dili, Segunda (12/06/2017).

Nia dehan, HIV/SIDA hanesan virus ida nebe nia konsekuensia hamate jerasaun ida iha nasaun ida nian, tanba nee GOPAC hanoin parte rua nee bele servisu hamutuk halo sesebilizasaun ba eskola sira hodi bolu atensaun ba jerasaun foun atu hadok aan husi virus rua nee.

Branco dehan, Estadu Timor Leste hari foin tinan 15, no sei iha prosesu kontrusaun, neebe esforsu neebe halo atu hadok aan husi korupsaun, maibe husi ONU konsideira korupsaun hanesan krimi eskraordinaria, entaun GOPAC hanoin estadu Timor Leste tenke halo nia aan esforsu ida ekstraordinaria hodi luta ba kontra korupsaun ida nee.
Iha parte ketak Vise Prezidente Komisaun A (PN), deputadu Arao Noe hateten, Lei KAK seidauk bele halo prosesu, tanba lejislasaun sira nee Parlamentu Nasional hare fase pur fase.

Entretantu Direitor ONG gertak Faustinho Magno hateten, Durante nee deputadu sira dehan atu halo diskusaun ba lei KAK, maibe sira nia mandatu besik remata ona lei nee seidauk halo diskusaun. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

IFAESA Prende BIG Cola Kaixa 344 Liu Prazu

Autoridade de Inspecao e Fiscalizasaun da Atividade Economica Sanitaria e Alimentar (IFAESA) prende bebidas big cola hamutuk kaixa 344 ne’ebe liu ona prazu iha loza balun iha Dili laran.

Koordenador IFAESA Abilio Oliveira Serano, hatete sira rekolha tina ona sasan hirak ne’e hodi hein deit halo destruisaun e kompanha ga lozas ne’ebe viola regras ne’e sei hetan multa administrativu.

Alende ne’e, nia hatete sira mos prende aihan kma’an sira hanesan tictak, super bob, akie snack inklui tepung tapioca, paun rahun, levida no coca-cola.

“Kada loron ami halo inspesaun, rutina,” Koordenador Serano hateten, iha nia knar fatin Matadouro, Dili.

Nia hatutan, inspesaun kada loron ne’e ho objetivu atu muda mentalidade loza nain sira atu labele fa’an sasan sira ne’ebe liu ona prazu.

Hahu fulan Fevereiru to’o Marsu 2017 IFAESA, nia dehan lozas kuaze 60 resin mak sira halo ona inspesaun.

Enkuantu Membru Parlamentu (MP) Francisco da Costa, hatete IFAESA nia papel importante tebes atu identifika no prende hahan sira ne’ebe liu ona prazu hodi la bele perturba konsumidores nia saude.

Tanba, tuir nia loza barak mak hahu halo negosiu foer hodi kontinua fa’an aihan ne’ebe liu ona prazu.

“Sira hatene aihan ne’e liu ona prazu maibe sira fa’an nafatin,” nia kestiona.

Iha parte seluk negosiante Adelina Martins, hatete nia parte nunka fa’an sasan ne’ebe liu prazu tanba tauk selu multa kuandu hetan inspesaun.

“Hau fa’an sasan ne’ebe diak , seidauk liu prazu, tanba hau tauk sira mai cek,” nia hateten.

The Dili Weekly

Populasaun hosi Oecusse ladún izoladu ona ho lansamentu ba ponte foun

Populasaun hosi zona osidental hosi enklave timoroan Oecusse hahú loron-segunda ne'e ladún izoladu ona, tanba benefísiu hosi Ponte Noefefan, ne'ebé inaugura iha findesemana ne'e no ne'ebé atravesa mota Tono, ne'ebé antes ponte ne'e harii bainhira iha tempu udan labele atravesa.

Konsidera ona hanesan projetu ida emblemátiku liu hosi programa dezenvolvimentu hosi Rejiaun Administrativu Espesial Oecusse-Ambeno (RAEOA) ponte - ho naruk metro 360, aas metru 20 no ho arku tolu - inaugura ona hosi Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lu-Olo.

Investimentu ida ho millaun 17 ne'ebé permiti atu populasaun hosi parte metade osidental hosi enklave iha tan asesu ida ne'ebé lalais no seguru ba kapital RAEOA nian, Pante Makassar, ne'ebé hanesan baze hosi ligasaun prinsipal oioin sira - liuhosi tasi, ár no rai - ba fatin sira seluk Timor-Leste nian.

Ligasaun entre zona rua hosi enklave, ne'ebé haketak hosi mota Tono, la'ós hanesan fásil, liuliu bainhira tempu udan - entre fulan-Novembru ho fulan-Abril - ne'ebé travesia ne'e sai hanesan imposivel.