quarta-feira, 5 de agosto de 2015

Empresários timorenses queixam-se de repetidos atrasos em pagamentos do Estado


Díli, 05 ago (Lusa) - O setor empresarial timorense lamentou hoje os constantes atrasos nos pagamentos do Estado, considerando que muitas empresas estão a viver situações "muito complicadas" e que a economia nacional está a ressentir-se da fala de liquidez.

Vários empresários ouvidos pela Lusa queixam-se de atrasos de até um ano nos pagamentos de projetos, referindo que isso tem "um efeito em cadeia" porque os subcontratados também não recebem.

Jorge Serrano, presidente de honra da Confederação Empresarial da Comunidade dos Países de Língua Portuguesa (CPLP) e presidente do Conselho de Administração do grupo GMN-H, disse à Lusa que o problema é geral e que mesmo os atrasos do passado foram agora amplamente ultrapassados.

"Há atrasos grandes, não como no passado. Estamos com o peso dos salários, dos custos operacionais que temos que cumprir e com estes atrasos de apagamentos, a este ritmo, não ajuda os empresários", disse à Lusa.

"O desenvolvimento do país está a sofrer, as lojas estão vazias, os comércios vazios e os hotéis e restaurantes também. Isto normalmente acontece no primeiro trimestre. Mas já estamos no segundo semestre do ano e os problemas continuam assim", afirmou.

Sem querer avançar números, disse que os empresários têm a haver "grandes montantes" o que, para muitos, representa custos elevados com juros bancários e outras despesas.

"Isto prejudica tanto o negócio como a economia nacional de Timor-Leste. O Governo diz que está tudo em processo, que faltam pareceres jurídicos. São muitos pareceres. Mas nesta dimensão é a primeira vez que isto acontece. Antigamente não havia tantos atrasos", afirmou.

Opinião partilhada por Óscar Lima, presidente da Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Leste (que tem atualmente mais de mil associados em todo o país) e proprietário da empresa Monte Veado Lda, dedicada ao ramo da construção e obras públicos.

"Estamos há mais de seis meses sem receber. Por isso estamos atrapalhados. A empresa não pode viver sem pagamentos. Temos muitos pagamentos em atraso. Praticamente ainda não recebemos dinheiro do Estado este ano", explicou à Lusa, referindo que só em salários tem uma despesa mensal de mais de 40 mil dólares.

Várias reuniões e contactos com o Governo, inclusive com o primeiro-ministro e com vários ministros, não permitiram desbloquear a situação, disse, acrescentando que tem mais de dois milhões de dólares de pagamentos em atraso.

Julio Alfaro, um dos maiores empresários timorenses, disse que, este ano, ainda não apresentou faturas ao Estado, apesar de ter projetos a decorrer, pelo que, atualmente não sente "tantos problemas como os outros".

Também Lino Lopes, diretor da EDS (Express Distribution Services), confirma à Lusa que também tem sofrido atrasos significativos, com destaque para um projeto de uma nova estrada em que participou e que ficou terminado em 2013 e pelo qual ainda não foi pago.

"Ninguém paga a ninguém e o balde está a secar. O preço do petróleo está a cair, há menos dinheiro a entrar e tudo isso está a afetar as contas. E que tem grande parte da origem do seu dinheiro no Estado está ainda pior", afirmou Lopes.

Considerando que a culpa "é dividida parte a parte" entre os ministérios responsáveis pelos projetos e as Finanças, Lino Lopes referiu que manter gastos mensais de 150 empregados com estes atrasos "atrofia" as empresas.

Uma situação agravada pela situação do setor bancário em Timor-Leste, em que a falta de garantias torna mais complicado o acesso a empréstimos para dar liquidez às empresas.

De referir que o atraso nos pagamentos se evidencia não apenas para projetos ou fornecedores de bens e serviços do Estado, mas também, em alguns setores para salários e complementos salariais.

É comum haver atrasos de três ou mais meses, o que torna a situação de muitos dos funcionários bastante complicada.

Na UNTL, a universidade pública timorense, por exemplo, há trabalhadores que ainda não receberam nada este ano, situação que o reitor prometeu que será resolvida este mês.

ASP // VM

Governo timorense cria Comissão para a Reforma Fiscal


Díli, 05 ago (Lusa) - O Governo timorense aprovou a criação da Comissão para a Reforma Fiscal, que vai desenhar as reformas legislativas, de procedimentos, e de definição das novas políticas fiscais e quadro tributário em Timor-Leste.

Considerada prioritária pelo Governo, a reforma fiscal pretende analisar toda a situação tributária em Timor-Leste, corrigindo problemas que se têm identificado na recolha de impostos e melhorando as receitas domésticas.

Liderada por Fernanda Borges, a comissão vai ser formada por técnicos do gabinete do primeiro-ministro e dos ministérios das Finanças, Justiça, e Obras Públicas, Transportes e Comunicações, além de instituições e municípios e entidades governamentais "consideradas relevantes".

Com o diploma aprovado pelo Governo nasce também o Conselho Interministerial e o Comité de Acompanhamento da Reforma Fiscal.

A comissão vai aprofundar um projeto de reforma fiscal que já começou a ser analisado pelo executivo e que foi desenhado em parte com a colaboração de especialistas portugueses.

Uma missão portuguesa deslocou-se a Díli no final de janeiro para conduzir uma avaliação ao sistema fiscal de Timor-Leste, a pedido do Ministério das Finanças timorense.

Segundo o Governo, essa reforma "visa aumentar as receitas fiscais através do alargamento da base tributária, ao mesmo tempo permanecendo atraente para os investidores".

Recorde-se que na apresentação do seu relatório de 100 dias de Governo, o primeiro-ministro disse que o Estado timorense está a corrigir as dificuldades, tanto no sistema de recolha de receitas, nomeadamente tributárias, como no de pagamentos, especialmente no que toca à relação entre os vários ministérios e as finanças.

As dificuldades nas áreas administrativas a par da necessidade de uma reforma fiscal em curso estão a "impedir o Estado de conseguir mais receitas", disse Rui Araújo.

ASP // VM

Governo timorense aprova ajuste a cooperação com o Brasil no setor judicial



Díli, 05 ago (Lusa) - O Governo timorense aprovou o ajuste complementar ao acordo básico de cooperação técnica com o Brasil no âmbito do Programa de Fortalecimento do Setor da Justiça de Timor-Leste, virado em particular para a formação de quadros timorenses.

Segundo o executivo timorense, o documento "tem como objetivo viabilizar um Programa de Fortalecimento do Setor da Justiça de Timor-Leste através do apoio ao Governo na elaboração de leis, na formação de recursos humanos e na criação de estruturas de apoio à Justiça".

O texto do ajuste ao acordo de cooperação sublinha a vontade mútua de continuar a cooperação no domínio da justiça, apostando particularmente na "elaboração de leis, a capacitação e formação de recursos humanos e a criação de estruturas de apoio" ao setor.

Em concreto, abrange temas como a formação jurídica de quadros na área de direito e redação legislativa, apoio técnico para o setor da justiça juvenil - incluindo "reeducação de adolescentes infratores" - e a informatização da justiça.

Documentação jurídica e arquivo, promoção e disseminação dos Direitos Da Cidadania e dos Direitos Humanos, apoio no planeamento urbano participativo e formação do ordenamento jurídico são ainda temas abrangidos pelo acordo.

Para se concretizar, explica, serão aprovados projetos específicos, com algumas ações a conduzir presencialmente em Timor-Leste e outras a conduzir à distância.

ASP // VM

Traballador Infantil sai ona Tradisaun, Defisil Hakotu


DILI - Ministru Estadu Koordenador ba Asuntu Ekonomia no Ministru Agrikultura no Peskas (MKAE), Estanislau Aleixo da Silva deklara, deficil atu governu bele hakotu traballador infantil iha rai laran tanba ne’e sai tiha ona hanesan tradisaun ida ba ema Timor-oan sira. 
              
“Traballu infantil buat ida ke importante, mas ida ne’e ita tenki hare diak tanba ita nia rai ne’e iha tradisaun iha foho ne’eba, labarik sira mós ajuda inan aman, ne’e la’os obriga para labarik sira halo servisu, ida ne’e sala, obriga sira labele, mais ita tenki haree mós ba povu nia moris ne’e. Dalabarak ita koalia ne’e tenki hakotu traballu infantil, mais hakotu ne’e la’os fasil, iha aspeito kulturais, iha aspeitu ekonomikus,”hatete Ministru Estanislau iha edifisiu MAP Komoro, Segunda (3/08).

Nia fó ezemplu, iha uma kain ida ne’ebé inan ho aman ferik hotu ona, laiha kbi’it para halo servisu maka’as, nune’e labarik sira ne’e servisu hodi ajuda sira nia familia.

“Obriga labarik servisu, rekruta labarik sira ba servisu iha fabrika, iha fatin-fatin sira ne’e, ida ne’e ita viola ona konvensaun nian,”nia esplika.

Atu haree labarik sira nia moris, Ministru dehan, governu tenki kria kondisaun, maibé ida ne’e sei lori tempu no Sekretariu Estado Politika Fórmasaun Profesional Empregu (SEPOFPE) tenke esforsu maka’as.

Antes ne’e, Inspector Geral no Presidente CNTI, Aniceto Leto Soro informa kona-ba traballador infantil seidauk halo kontrolu masimu tanba seidauk iha lei kona-ba traballador infantil nian.

Kona-ba total traballadores infantil ne’ebé oras ne’e dadauk eziste iha nasaun ne’e, Aniceto afirma, seidauk halo kontrolu masimu tanba Timor-Leste sei falta lei ne’ebé atu koalia no regula kona-ba traballadores infantil sira.

“Ita seidauk iha lei espesifiku ida kona-ba traballo infantil. Agora prosesu ita la’o hela liu husi Komisaun Nasional Traballo Infantil. Ita kria ona komisaun ida ne’e í komisaun ida ne’e halo tiha ona lista ou dekretu lei ida ba traballo perigosu ba labarik sira, ne’ebé kuandu lista ne’e hotu ona, inspektor sira fasil halo kontrola hodi bandu fase kareta ne’e labele, í agora ita seidauk hatene fase kareta ne’e bele ka labele, ita seidauk iha lei ida determina ba asuntu espesifiku ba ida ne’e, tanba ne’e maka ita só halo kontrolu fó sujestaun ba labarik sira ne’e para atu ba eskola,”katak nia.

Total traballadores infantil nian, Aniceto dehan, IGT labele hetan númeru lolos, tanba iha mudansa hosi loron ba loron.

 “Ohin ita ba hetan númeru hanesan ne’e, aban ita ba fali hetan númeru hanesan ne’e, ne’ebé ita laiha númeru ida ne’ebé maka lós ba ema sira ne’ebé serivu, liu-liu ba alin sira ne’ebé ita konsidera serivu ki’ik,”nia realsa.

Oras ne’e dadauk, koordenasaun servisu entre SEPFOPE ho Servisu Migrasaun kontinua la’o hodi halo kontrolu ba ema estranjeiru sira ne’ebé uza sala vistu.

 “Ita servisu hamutuk hela, agora iha planu atu halo operasaun konjunta ba munísipiu sira iha teritoriu nasionál Timor-Leste hodi identifika ema sira ne’ebé maka uza vistu turista,”tenik nia. (jos)

Timor Post

Politika subsidiu halo dezempregu iha fator produsaun


DILI - Politika governu hodi fo subsidiu ba iha povu Timor-Leste la’os lori rezultadu diak maibe hamosu baruk-ten atu halo servisu. Politika fo subsidiu ne’e hodi halo dezempregu iha fator produsaun tanba povu fasil hetan osan husi governu duke halo servisu foin bele hetan osan. “Ema dehan servisu maka’as atu halo saida? Hein deit iha ne’eba simu deit ona halo tan saida? Portantu ita kria diskursaun ida iha ema nia mentalidade halo ema labele servisu ona, sosa fos baratu liu duke kuda hare tanba osan iha bolsu.

Mas osan (subsidiu) laiha ona atu sosa fos baratu mos la konsege entaun o tenke kuda o nian rasik ida ne’e mak hau dehan nia iha impaktu nia bele promove no mos bele distorsiu,” dehan ekonomista Rui A Gomes  ba BT iha Hotel Novu Turismu kinta – feira (30/07). Husi kualker intervensaun governu, tuir Rui Gomes, sempre iha nia impaktu, bele positivu no negative. Impaktu positivu husi subsidiu mak aselera ekonomia. Maibe nia impaktu ida fali nia bele diskursaun ho intervensaun nee rasik ezemplu  oras ne’e dadaun politika governu hatete sidadaun tenke serbisu maka’as hodi kontribui ba iha dezenvolvimentu.

Hare husi faktu refere Rui Gomes hatete oras ne’e dadaun povu barak mak abandona nia rai tanba impaktu husi politika governu fo osan  maske  agora atu promove ema atu servisu maka’as maibe osan ne’e monu iha ema nia liman fasil. Tan ne’e nia dehan tempu to’o ona atu TL kolia no servisu  tanba iha reuniaun sira kolia barak tebes maibe nia efeitu iha ekonomia ki’ik oan tebe-tebes liu-liu iha area makro buat ne’ebe mak afeita  TL  nia procura agregada ho mos oferta agregada. “Agora dadauk iha Timor Leste iha deit politika orsamental ita seidauk iha politika monetaria tanba ita sei uza (osan) ema nian entaun ida ne’e afeita ba iha ita nia procura agregada,” dehan nia.

Nia dehan husi parte seluk hare ba iha nivel presu, kustu produtu potensia, TL nia mao de obra no kapital  ne’ebe temi bara-barak ona ne’e mos afeita ba iha nia supply. Ekonomista sira  bai-bain sukat ida mak sukat produtu internu brutu ka Goals Domestic Product  (GDP) ida fali mak empregu ho dezempregu. “Ita hatene katak ita nia dezempregu iha rai laran ne’e iha oin rua, dezempregu ema no mos dezempregu fatores de produsaun. Rai sira ne’e ema abandona tiha ona tanba politika intervensaun ne’ebe kria disturbasaun,” katak nia.

Tan ne’e governu nia intervensaun bele promove ekonomia no bele distursaun iha ekonomia, distursaun ida mak traferensia publikas osan ne’ebe fasil tama iha ema nia bolsu halo ema baruk-ten hodi abandona sira nia rai tan deit simu  $30, $50 dollar no $100 dollar kada fulan. “Entaun dezempregu iha fator de produsaun  no rai ne’e ita abandona hela, ekipamentu ne’ebe mak sosa atu halo ita nia servisu sai furujin tanba ita la utiliza. Tan ne’e problema ida nee ita tenke hare problema nia hun nee iha ne’ebe?” nia kestiona.

Husi ida ne’e Rui mos dehan tan katak  hare presu no inflasaun, TL nia inflasaun iha epoka ida aas teb-tebes signifika afeita negativamente ba ema sira nia ne’ebe produs, kuandu deflasaun agora dadauk nee menus 0,2% ne’ebe  ladiak ba iha ekonomia tanba halo ekonomia toba dukur liu ona tan ne’e inflasaun por volta 2% ou 4% hakarak mantein kresimentu ekonomiku ida por volta 5%. Tan ne’e nia dehan politika ida ne’ebe diak ba iha rai ida nia tenke  prense buat balu mak hanesan alto nivel emprego  tanba politika ne’ebe mak TL  iha la kria empregu hodi halo joven sira halai ba iha rai liur.

“Kuandu politika makro ekonomia ida ne’ebe diak tenke halo empregu nee sai hanesan sentru ba iha politika ne’e rasik. Bainhira joven ida hotu tiha nia eskola iha sekundariu, S1 halo hotu tiha nia eskola tur iha estrada ninin nee dezempregu ida perigu la halimar tanba joven nee nia futuru lakon tiha ona tanba ne’e ida ne’e tenke tau atensaun,” afrima nia. Nia mos dehan tan katak governu tenke buka atu estabiliza presu sasan sira iha merkadoria hodi bele kontrola inflasaun labele sae. Tenke kria eklibru iha balansu komersial liu-liu kona ba importasaun. 

“Kresementu ida ne’ebe mak sustentavel tanba ita nia kresmentu agora dadauk nee tanba papel governu nia ne’e mak makaas liu, liu husi projetu governu tanba kresmentu ekonomia hanesan mos ezekusaun orsamentu. Wainhira ezekusaun orsamentu tun kresimentu ekonomia mos tun tanba agora dadauk kresimentu ekonomia TL por volta 2%. Ida ne’e perigu teb-tebes ba ita nia ekonomia  ema atu mai investe mos susar la halimar,” hatete nia. 

Iha parte seluk nia fo apoiu ba politika governu nian iha area industrial. Maibe nia fo hanoin keta haluha meio ambiente tanba kuandu halo nia politika industrial ida nia sempre kria estranalidades. Estranalidade bele positivu  no negative. Se negativu sei kria kustu todan ida ba TL rasik no tentadu ida nee objetivu diak ba politika makro ekonomia nian seidauk konsege hare eklibru iha objektivu sira nee.

Tanba TL  nia produtu interno bruto daudauan tuir kontas nasional foin mak 4,1 billaun   iha GDP  no 26% ka ita nia kosar ben no restu nee mina rai  $3036 billoes (73,1%) no mina rai TL  la esporta maibe ita esporta deit kafe no mina rai  TL  hetan deit impostu no royalti. Hare husi numeru ne’ebe mak iha  tuir nia katak setor privadu nia papel importante liu tanba hare husi tinan 2000  to’o agora iha  Produtu Interno Brotu (GDP) kiik tebes no hare ba iha kresmentu ekonomia per kapita TL  mos kiik tebes halo komparasaun ho Indonesia tanba Indonesia agora $3 mill ona   hatudu katak maske kresimentu ne’e sae maibe nei-neik teb-tebes tanba mina laos Timor Leste nia kosar ben.

“Husi ita nia produtu interno bruto 2013 minarai domina 73%, seitor agrikultura mak ita nia tulang punggung 5% ne’e signifika ita nia produsaun subsistensia ita seidauk produs ba iha merkadu. Ita hare ama sira faan iha estrada ninian sira ne’e laos supres maibe tanba presiza $2 ka $5 sira nee hodi bele sosa labarik sira nia roupa ou sapatu ne’e perigu lahalimar,” dehan Gomes. Se TL nia povu 75% moris husi produsaun TL lalika halo industrilizasaun, industrilizasaun la akontese enkuantu TL la aselera produsaun no masa agrikultura tanba laiha istoria frastrec  no uniku  hodi nate tuir Nasaun Singapura tanba Singapura lori tinan 35 hodi halo prosesu refere  tanba nia investe makas iha kakutak, skill, capacity hodi iha displina makas teb-tebes.

Tuir estatisitika ne’ebe nia hatudu katak hare ba iha manufactura (0%) atu ba iha 5% presiza tinan 10 nia laran , kontruksaun 5%, whole sale and retail 5%, IT 2% Financial no Insurece 0%, Real Estate 2%, Profesional, Scientific services 1% ,administrasaun publiku ne’ebe la fo osan no gasta osan 6% ne’ebe sae makas tebes  no seluk tan 1%. Tan ne’e presiza halo mudansa radikal teb-tebes no presiza makas hodi atinji mehi ne’ebe mak Timor Leste iha. 

Alende ne’e mos kona ba iha lina importasaun  no esportasaun ne’ebe mak Timor Leste iha liu-liu iha balansu Comersial hahu iha tinan 2004  to’o iha tinan 2014 Importasaun nia numeru boot liu halo komparasaun ba iha esportasaun tanba iha importasaun iha tinan 2011 Timor Leste importa hamutuk  $318683 milloens dollar no iha tinan 2014 importa  $983876 milloens dollars no iha esportasaun iha tinan 2011 TL nian hamutuk $11923 milloes no iha 2014 hamutuk  $ 13646 milloes dollars.

Hare ba iha komparasaun Timor Leste ho asia Pasifik ne’ebe halao negosiu ( Ease of doing Business ) iha tinan 2015 Timor Leste iha 172 pais sira seluk mak hanesan Malaysia iha numeru 18, Portugal 25,Tailandia iha urutan 26, Filipna 95 Indonesia 114 miamar 177 no bainhira TL atu sae to’o iha 150 difisil teb-tebes tanba 48% foin mak Timor Leste alkansa.

Tan ne’e nia husu ba iha governu Timor Leste tenke definia lalais politika komersial no industria ba Timor Leste, promove Investimentu iha industria agro-alimentar, konsentra iha produtu lokal ne’ebe ita hatene ona, haburas no habelar liu tan produtu organiku ne’ebe iha hanesan Kafe , kakau, Baunilha , kria merkadu agrikultor liga ba centro logistivo, redus asimetia informasaun, promove investimentu iha setor turismu liu-liu ekolojiku no impontasaun bens intermediaries. (BT)

Business Timor - Pedro

Inacio lansa konstrusaun ro iha Portugal


DILI - Segundu vice-Ministru Trasporte no Komunikasaun, Inacio Freitas Moreira, ne'ebe hahu vizita ofisial dahuluk nian ba iha Lisboa ho prezidente ZEEMS hodi ba halo lansamentu ba primeira sapa ba konstrusaun Naviu Timor Leste nian, ne’ebe sei halo iha Portugal. “Serimonia ita tenki asiste, tanba foin mak hahu konstrusaun ba naviu, ne’ebe defaktu ba dadaun ne’e ro ne’e komesa hahu halo ona, no tuir planu iha tian oin fulan marsu 2016 ro ne’e sei prontu,” Vise ministru hatete ba nia diretor sira, iha salaun enkontru Coreius, Dili kuarta 29/07 semana liu hafoin halo enkontru regular ho nia diretor sira.

Enkuantu ro refere husi autoridade admistrativa rejiaun especial Oe-Cusse nian mak sei halo jestaun ba ro ida halo dadauk iha Portugal ne’e, klaru katak nasuan Timor Leste liliu populasuan ne’ebe hakarak atu ba iha oe-Cusse mak sei uza. Vise ministru ne’e mos informa ninia vizita ne’ebe antes nia hala ba iha Alemaña, hodi ba espresa Governu Timor Leste nia interese. Hafoin ne’e, kuaze fulan ida deit sira konsege prepara konsultor ida liu husi banku dezemvolvimentu Alemaña nian KFW, ne’ebe nia parte konsege organiza iha duni grenade ida, husi governu Alemaña ho montante 7.5 millaun Euro. Hofoin ne’e vizita ba daruak nian nia parte ba asina tiha kontratu konsultor ho konsultor iha Alemania.

“Oras ne’e dadaun konsultor halo hela nia estudus, parese iha fulan Agosto nia laran konsultor ne’e, sei mai iha Timor para bele halo servisu hamutuk diresaun servisus APORTIL, atu hare hodi dezenu ita nia ro ne’e nia modelu halo nusa. Ita hein katak 2016 sira bele hahu halo konstrusaun ba ro refere, 2017 meadus hanesan ne’e, Timor Leste bele iha tan ona ro ida, ne’ebe Timor Leste sei iha ro pasajeirus hamutuk 3 mak ida agora halo iha Portugal, id asei halo tan iha Alemania no ida mak ro nakroma agora dadauk. Ho fasilidades sira ne’e vise ministru ne’e garanti hodi bele organiza di’ak liu tan,” Vice ministru Inasio haktuir no hatete.

Alende ne’e vise ministru ne’e imforma mos nia nia vizita ba iha Fransa, ne’ebe nia parte ba iha neba hodi ba observa direita preseisu legal balun ne’ebe governu halo ho fabrika ida iha fransa neba. “ Ita hein katak sasan ne’ebe ita halo akizasaun ne’e, iha tinan oin bele mai bazeia ba promesas ne’ebe fabrika nain halo iha momentu hau ba vizita,” Katak vise ministru Inacio. Akizsaun ne’ebe momentu director aprovizionamentu halo, karik iha problemas ruma, maske proseisu ne’e lao maibe too dalan klaran proseisu ne’e la prosesa ida. ita halo tiha komitmentu ba iha liu husi orsamentu konsege renova tiha kontratu ne’e, felizmente ita bele rejolve hein katak kareta fear fainting tacks ne’e bele to mai iha timor ne’e iha meadus tinan oin. 

“Ida ne’e ita presija duni atu hre halo nusa mak bele iha fasilidade ba iha seksaun bombeirus airoportu president Nicolao Lobato nian,” Vise ministru ne’e dehan. Alende ne’e hau sei halao hela vizita iha liur, iha ne’e (Timor), iha empreja balun ne’ebe mai aprezenta sira nia proposta intersadu ba iha istalasaun kabu sub-marinu. “Hau hanoin prezidenti ANC nia ekipa apara hela situasuan ne’e, ne’e tanba hau nia kruorisidade de’it  hau lao pronto depropozitu tempu ne’e konsege organiza ekipa tomak hau desidi ekipa ne’e tenki ba liu husi Honkong hodi ba hare produsaun kabu sub-marinu ne’ebe iha mundu ne’e nia mak halo produsaun,” Inacio informa tan.

“Ita hare para pelumenus iha referensia ruma, los duni hau ba hare ho matan. fiu sira ne’e hanesan ita nia fuk lahan mak sira produs, ne’ebe hau komu ema teknika, hau hare ne’e luar biasa,” katak governante ne’e. Tuir vice ministru ne’e katak iha Amerika ho nia estratejia negosiu nia seluk. maibe iha Asia, hau hanoin niania aparelhu ne’e uniku no sira halo join venser ona ho global marin hau hein katak iha aprejentasaun ruma, ita tenki iha, ita nia matenek para epreza sira ne’e mos labele mai ho kondisoens ruma ne’ebe ho intermediariu, ita nia hakarak ne’e buat ne’e nini duni, se karik aloka orsamentu ruma mos los duni hanesan ne’e, 

Depois nia parte hetan informasuan husi kompañia boot ne’ebe iha kondisoens halo instalasaun husi global Marin UQ ninian. tanba iha V governu kostitusionais ministeriu rekursu naturais halo estudus ba istalasaun kabu sub-marinu husi Australia liu husi ita nia jona petroleum depois mai tama Suai para halo istalasuan. Defaktu ita nia faiver optica nasional ne’e istaladu iha tore sira ne’e, presiza halo istalasuan husi liur deit. (BT)

Business Timor - Roly

Governu kria Komisaun ba reforma Fiskál


Governu aprova ona atu harii Komisaun ba Reforma Fiskál hodi uza ba reforma lejislativa, prosedimentu no defini polítika fiskál foun nomós kuadru tributária iha Timor-leste. 

Hanesan prioridade ba Governu maka reforma fiskál sei analiza situasaun tributária hothotu iha Timor-Leste, koriji problema hirak ne’ebé identifika halo rekolla ba impostu no hadia reseita doméstika.

Komisaun ne’ebé lidera hosi komisaun sei forma hosi tékniku gabinete primeiru ministru nomós ministériu Finansas, Justisa no Obras Públikas, Transporte ho Komunikasaun, alénde instituisaun, munisípiu ho entidade governamentál “hirak ne’ebé relevante”.

Akordu ne’ebé aprova ona hosi Governu, maka mosu mos Konsellu Interministeriál nomós Komité Akompañamentu ba Reforma Fiskál.

Komisaun ne’e maka sei aprofunda projetu reforma fiskál nian ne’ebé hahú analiza hosi ezekutivu no ne’ebé hala’o ho kolaborasaun hosi espesialista portugés sira.

Misaun portugeza nian ida iha fulan janeiru liu ba mai iha Dili hodi halo avaliasaun ba sistema fiskál Timor-Leste no ida ne’e nu’udar pedidu hosi Ministériu Finanas Timor-Leste.

Tuir Governu, reforma ne’e “sei atu aumenta reseita fiskál liu hosi habelar baze tributária, nomós atu dada investidór sira”.

Iha aprezentasaun hosi Governu ninia relatóriu loron 100, primeiru ministru dehan katak Estadu koriji hela difikuldade hothotu, hanesan sistema rekolla reseita, liu-liu tributária, nomós pagamentu ne’ebé iha ligasaun ho ministériu oioin nomós finansas nian.

Difikuldade iha área administrativa hanesan mós presija duni reforma fiskál ida ne’ebé la’o daudaun maka “impede Estadu hetan reseita barak liu tan”, dehan rui Araújo.

SAPO TL ho Lusa – foto EPA@ António Sampaio

Programa apoiu ba sinema no audiovizuál CPLP hahú semana ne’e


Konkursu apoiu ba produsaun audivizuál iha Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP) hahú iha segunda-feira ne’e, ho objetivu dezenvolve barak liu tan sinema nomós televizaun iha komunidade luzófona, inklui ba iha Guiné Ekuatoriál ne’ebé adere iha tinan 2014. 
Programa CPLP Audivizuál sei envolve sinema nomós televizaun públika ba iha kada estadu-membru, ho área tolu ne’ebé lahanesan, konkursu ne’ebé sei loke maka: produsaun nomós difuzaun televiziva dokumentáriu (DOCTV CPLP), obras fiksaun (FICTV CPLP) ho interkámbiu dokumentáriu (NOSSA LÍNGUA (ITA-NIA LIAN, em tétum).

Portugal maka sei investe euros besik millaun ida, hanesan saida maka sekretaria Estadu Kultura fó sai iha outubru 2014.

Orsamentu totál hosi programa ne’e besik euros milloens tolu. Konkursu nasionál ba selesaun projetu hosi programa CPLP Audivizuál nian ne’e aplika ba produsaun dokumentáriu no telefilmes fiksaun iha Angola, Brazil, Kaboverde, Guiné-Bissau, Mosambike, Portugal, São Tomé e Príncipe, Timor-Leste ho Guiné Ekuatoriál, hanesan membru foun hosi CPLP.

Tuir Institutu Sinema no Audiovizuál, prazu aprezentasaun proposta sei termina iha fulan outubru.

DOCTV CPLP maka defini kona-ba koprodusaun hosi dokumentáriu ida hosi kada nasaun Komunidade nian, besik meia ora, hodi haree ezibisaun hosi idaidak ninia televizaun públika, maibé FICTV CPLP sei inklui koprodusaun hosi telefilme fiksaun ida, hahú adaptasaun hosi obra literária nasionál nian.

Programa "NOSSA LÍNGUA (ITA-NIA LIAN em tétum)" konsisti ba iha kriasaun programasaun semanál ida ho dokumentáriu “kona-ba realidade nasionál ho kada Estadu-membru, iha televizaun idaidak nian”.

Iha maiu, kordenadór hosi unidade téknika ezekusaun hosi programa CPLP Audivizuál, Mario Borgneth, dehan ba ajénsia Lusa katak projetu dokumentariu no fiksaun nian hothotu sei halo iha tinan 2016 no iha 2017 maka sei fó sai iha televizaun públika hothotu hosi membru komunidade nian.

Responsável ne’e hatutan tan katak, objetivu hosi programa ne’e maka, atu “promove, forma sistemátika, interkámbiu bot entre segmentu merkadu audivizuál hosi Estadu-membru sia nian nomós haree ba sistematizasaun bot hodi promove produsaun audivizuál iha nasaun hothotu ne’ebé ko’alia lian portugés iha mundu, ba iha merkadu internasionál, tanba projetu ne’e mosu ho konseitu ekonomia kultura”.

SAPO TL ho Lusa

Governu aprova ajuste koperasaun ho Brazil ba iha setór judisiál


Governu aprova ona ajuste komplementár ba akordu báziku ida hosi koperasaun téknika ho Brazil bazei ba Programa Hametin Setór Justisa Timor-Leste nian, liu-liu fó formasaun ba kuadru timor-oan sira. 

Tuir ezekutivu timor-oan, dokumentu ne’e “ho objetivu atu sai nu’udar fasilitadór ba Programa Hametin Setór Justisa Timor-Leste nian liu hosi fó tulun ba Governu hodi elabora lei, formasaun rekursu umanu nomós kria estrutura apoiu ba Justisa”.

Testu ajuste ba akordu koperasaun ne’e subliña liu kona-ba vontade mutual atu kontinua nafatin koperasaun ba iha domíniu justisa, liu-liu “ba iha elaborasaun lei, kapasitasaun, formasaun rekursu umanu nomós kria estrutura apoiu” ba setór refere.

Espesialmenta, abranje tema hanesan formasaun jurídika hosi kuadru ba iha área direitu no redasaun lejislativa, apoiu tékniku ba setór justisa juvenil – inklui “reedukasaun adolesente infratór”- ho formatizasaun justisa.

Tuir akordu ne’ebé iha sei abranje mós tema seluk hanesan dokumentasaun jurídika ho arkivu, promosaun no diseminasaun Direitu Sidadania no Direitu Umanu, apoiu ba iha planeamentu urbanu partisipativu no formasaun hosi ordenamentu jurídika.

Atu alkansa buat hirak ne’e, maka tuir esplikasaun sei aprova projetu espesífika oioin, ne’ebé balun sei hala’o duni iha Timor-Leste no seluk hala’o ho distánsia.

SAPO TL ho Lusa 

PROBLEMA MM, OPERASAUN KONJUNTU TO’O AGORA SEIDAUK IHA RESULTADU


Reprezentante povu iha Parlamentu Nasionál (PN) hateten katak, Forsa Empehamentu Operasaun Konjunta (EOK) to’o agora seidauk iha rezultadu

“Hau hakarak koalia katak, Operasaun ba Mauk Moruk (MM) la’o to’o agora, maibé seidauk iha rezultadu. Parlamentu fó rezolusaun ba Governu, Governu sai nia rezulusaun tutan para halo kontinuasaun hanesan follow up ida ba operasaun konjunta rasik to’o agora seidauk iha rezultadu,”hatete Deputadu husi bankada Partidu Demokratiku (PD) Paulino Monteiro ba Jornalista iha PN Segunda, (3/8)

Deputadu Paulino Monteiro afirma katak, agora iha hanoin balu para atu oinsa maka hodi halo diálogu. Diálogu ne’e iha ne’ebé, ne’ebé nia hanesan última rekursu dalan di’ak ida atu rezolve problema hotu. Ne’e último liu husi diálogu, ne’e ema bele funu to’o mate mós, ikus mai tenki iha diálogu no liu husi meza maka foin hetan solusaun.

“Se ita fila fali ba iha diálogu ne’e mós husi parte ida juridikamente ita hatún ita nia valór judisiáriu rasik iha Timor Leste (TL) mas ita mós tenki hanoin do’ok katak oinsa bele hetan solusaun ida,”dehan deputadu Monteiro.

Deputadu Monteito salienta katak, agora husi parte rua ne’e mos tenki hanoin katak, solusaun ikus liu husi diálogu, maibé ita labele haree ba husi kotuk liu profundu liu husi problema ida ne’e, mas dalaruma ema iha intensaun liu husi liur ruma maka fó impaktu ou dudu atu fó hanesan hala’o problema ne’e moris.

“Porezemplu ita haree no deskonfia hanesan problema 2006 ema liur iha kotuk, agora mós hanesan, rai ne’ebé deit maka kuandu riku mina rai no sempre iha problema no konflitus, ne’ebé interese minarai rasik mós iha laran, tanba ita Timoroan tomak tenki haree profundu, tenki haree hamutuk katak iha problema nia kotuk ne’e, keta iha ema ruma iha ne’eba maka tan interese ruma,”afirma deputadu Paulino Monteiro.

Paulino Monteiro hatutan katak, Governu bele hetan ou fasil atu hetan, maibé labele halo ema ruma husi kotuk problema ninian, tanba ne’e maka fó impaktu ladi’ak bainhira atu kaptura ema bo’ot ruma.

“Bainhira ema di’ak ruma mós tama iha laran, veteranus ruma mós tama iha laran, ita kaptura mós halo moe ba ema ne’ e rasik, halo moe ba ita nia nasaun, tanba ita rasik maka halo tiha hotu, ita halo subar liman, ita halo tiha hotu husi kotuk, ita dudu ita nia kareta mak ba tula ema, buat sira ne’e ita kaer malu ne’e mós dalaruma moe bo’ot ida. Ne’e impaktu ladi’ak ba ita hotu. Problema ne’e moris mós husi ita, atu halakon ou hakotu mós iha ita rasik,”esplika deputadu Monteiro.

Monteiro esplika liu tan katak, tuir nia haree ne’e, sinal ne’e atu halai ba iha diálogu, maibé diálogu ida mós tenki kumpri rekezitus hotu, diálogu mos labele taka dalan ba justisa.

“Diálogu ne’e para hanesan última solusaun ita foti, maibé labele ses husi justisa, seé ita ses husi justisa, entaun ita rasik maka hatun valósr justisa rasik, ita maka halo kaman ita nia lei ne’e para ita nia povu sira aban bainrua kuandu halo sala karik, sira dehan entaun lei ne’e vale deit ba ema bo’ot sira, ema bo’ot maka halo tiha sala mós dehan la sala, hatun todan, husik livre, ami ki’ik maka kona hela deit, tanba ne’e sei ita la halo todan ita nia lei ne’e rasik, ne’e impaktu ba jerasaun futuru mai katak dalaruma balu bele halo fali konflitu, balu bele kria problema mas dalan atu rezolve ne’e maka todan,”deputadu Paulino Monteiro salienta.

Deputadu Paulino Monteiro salienta liu tan katak, MM Atu entrega ou la entrega ne’e, horsida iha parte ne’e tetu iha hanesan ohin hatete iha impaktu negativu ho pozitivu, vantajen ou desvantajen, tanba ne’e maka buat ne’ebé kestiona maka ne’e, bele diálogu maibé labele ses husi justisa tenki kopera ho justisa.

Vise Prezidenti Komisaun B ne’ebé trata asuntu Negosio Estrangeiros Defeza i Seguransa Nasional Duarte Nunes hateten katak, konaba problema MM Governu tenki esplika, servisu ne’ebé que sira hala’o fulan 4 nia laran, liu-liu konaba fulan ida ikus ne’e.

“Ne’e ami presiza hetan informasaun, tanba ne’e maka ami husu ona Prezidenti atu halo karta ba Governu atu mai esplika ba ami, ami halo rezolusaun se Governu hala’o ona tuir fulan 4, nia esplikasaun seidauk to’o mai ami, ami maka halo resolusaun Governu iha obrigasaun fo informasaun ou relatóriu mai Parlamentu, ne’e maka hanesan dalan ida, hau fo servisu ba ita, ita tenki relata saida maka ita bo’ot halo ona,”tenik deputadu Duarte Nunes.

Deputadu Duarte Nunes realsa liu tan katak, tenki mai esplika ba osan ida Governu uza ne’e, parlamentu aprova ba halao servisu ne’e, governu iha esplikasaun ida ba iha PN, uza osan ne’e, servisu ne’e to’o ona, e servisu ne’e kontinua ba oin ka lae.

“Ha’u hanoin se tuir ita nia kontituisaun, kuandu prezidente haruka funu ka, hapara funu ne’e, i ita atu halo funu iha nasaun liur, atu hapara ne’e Prezidenti maka deside, ne’e tuir kontituisaun, kuandu iha siguransa rai laran, ne’e iha Governu nia liman,”tenik Deputadu Duarte Nunes.

Iha parte seluk Fundasaun Mahein konsidera EOK nudar operasaun ne’ebé bele fo solusaun ba kazu Mauk Moruk.

“Ita haree katak operasaun EOK mos meus ida, hodi solusiona problema ne’e retira husi operasaun mos meus ida atu hodi solusiona problema refere, tanba primeiru iha operasaun EOK ne’ebé lao durante fulan tolu resin hatudu susesu bo’ot, tanba elemente husi grupu ilegal ne’e barak entrega an no balun kapturadu no situasaun emgeral iha area sira ne’e situasaun kontroladu husi EOK,” dehan Adjuntu Direktor FM, Joao Almeida.

Nia hatutan, atu retira ka lae, tanba durante ne’e preokpasaun bo’ot husi komunidade sira nian iha atusaenas balun tanba violasaun diretus humanus barak, ne’ebé operasaun hanesan solusaun ida, no diak liu mak   Mauk Moruk entrega an mos hanesan solusaun ida diak liu hodi rezolve problema refere no husu Mauk Moruk atu kolabora ho Estadu ba dialogu no responsabel ba justisaa tuir aktu krime ne’ebé nia halo.

“Bele retira forsa mos solusaun ida, Mauk Entrega an mos solusaun ida, importante liu mak rai ne’e hakmatek hodi solusiona ita nia problema tanba ema hotu iha rai ne’e hakarak moris iha paz no dame nia laran hodi partisipa iha dezenvolvimentu rai ida ne’e,” Nia hatete.eni/des

Jornal Nacional

PM RUI MARIA DE ARAUJO, “PR TAUR KONKORDA ANTÓNIO TROKA LA-SAMA’’


Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak konkorda ona António da Conçeição troka saudozu Fernando La-Sama de Araújo nia fatin, hanesan Ministru Estadu Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Edukasaun, no nomeia fali Vice Ministru Costancio Pinto sa’e ba Ministru Comersio Industria e Ambiente.

Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo, Segunda (03/08) horseik aprezenta ba Prezidente da Repúblika, Taur Matan Ruak, kandidatu ne’ebé Governu hili ona husi kandidatu sira lubuk ida ne’ebé mak Partidu Demokratiku propoin ba Governu, hodi Xefe Estadu ne’e bele tetu.

Maibé Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak laiha objesaun ba António da Conçeição, Constâncio Pinto inklui Nino Pereira, hodi priense hika’as fatin ne’ebé sei mamuk.

Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo informa katak, kandidatu hirak ne’e, aprezenta ba Xefe Estadu, bazeia ba dialogu polítiku ne’ebé Prezidente CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho Prezidente Ezersísiu PD, Adriano do Nascimento ho Sekretáriu Jerál PD, Mariano Assanami Sabino.

“Sira koalia hotu propoin naran, entaun ho baze ba proposta sira ne’e hotu, lori mai aprezenta ba Prezidente, Sr. Prezidente konkorda katak, atu nomeia ba Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Sosiais e Ministru Edukasaun maka António Conçeição, e depois Vise Ministru Constâncio pinto hetan fali nomeiasaun hanesan Ministru, depois PD mós propoin Nino Pereira ba fali Vise Ministru Komérsiu, Indústria no Ambiente,” informa PM Rui Maria de Araújo ba jornalista sira hafoin hasoru malu ho Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak, iha Palásiu Prezidensial, Aitarak-Laran, Segunda (03/08).

Xefe Governu ne’e dehan, Prezidente da Repúblika laiha objesaun ba kandidatu hirak ne’e, tanba governasaun ne’e hela de’it tinan ida resin, entaun presiza ema ne’ebé koñese nanis ona sistema governasaun.

“Kritéria importante ne’ebé , ha’u nu’udar Xefe do Governu hato’o ba Prezidente CNRT no mós ba lideres Partidu Demokratiku nian katak, tanba governasaun ne’e hela de’it tinan ida resin, entaun presiza ema ne’ebé koñese ona sistema, ema ne’ebé involvidu ona iha prosesu governasaun, hatene ona sistema husi laran, para depois la presiza tan lakon tempu atu mai tenke liu fali husi prosesu orientasaun, e depois tenke buka hatene fali fali,”katak Rui Araújo.

Xefe Estadu sei marka data, nune’e fó pose ba ema ne’ebé asume nu’uar membru orgaun ezekutivu iha VI Governu Konstituisionál.

Iha parte seluk, António da Conçeição sente hakfodak, tanba nia seidauk hatene katak, Estadu atu nomeia nia atu asume fali kargu Ministru Estadu Koordenador Asuntu Sosial no Ministru Edukasaun.

Antonio da Conceição dehan, nia sente todan, tanba Ministériu edukasaun ne’e, komplikadu tebes.

“Ha’u sente todan, tanba ha’u mós hahú hela ha’u nia projetus sira ne’ebé mak importante tebes iha ministériu ida ne’e, la’os projetu bai-bain, mas obra sira ne’ebé mak ita hanoin barak looos, sei nesesita tebes ha’u nia prezensa. Ha’u hakarak tebes atu hahú ha’u nia misaun iha ne’e. Agora hanesan servidór do estadu, ha’u sei obedese ba ha’u nia superior hierarkia señor Primeiru Ministru saida mak nia bele hola desizaun ba ha’u,”katak António da Conçeição.

Maibé Antonio dehan, maske nia senti todan, maibé nia hein de’it desizaun Estadu nian atu muda nia kargu husi husi Ministru MCIA ba Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Sosiais, no Ministru Edukasaun.

“Ha’u dehan katak, sé ha’u obedese ne’e, ha’u labele obedese buat ba iha ne’ebá. Iha ne’eba mós dezafiu bo’ot ida, Ministériu Edukasaun ida ne’ebé ema dehan komplikadu tebes. La’os dehan ita koalia meja, kadeira laiha, la’os problema ida ne’e mak importante liu,”katak nia.

Maibé António dehan, kestaun meja no kalteiras laiha ne’e, hanesan fasilidade ida ne’ebé mak atu kompleta alunus, nune’e fasilita iha prosesu aprendijazen.

Nia afirma, koalia kona-ba edukasaun tenke garante kualidade edukasaun ida ne’ebé asegura estudante sira nia futuru.

“Ha’u sente hanesan dezafiu bo’ot ida, tanba ha’u rasik seidauk involvidu iha iha área edukasaun ne’e, maske ha’u estuda oituan filozofia edukasaun, ha’u mós mai husi filsafat, estuda kona-ba asuntu estratéjiku sira intermus de konseptu dezenvolvimentu, ha’u iha,”relata António.

Maibé António dehan, la signifika teoria ne’ebé nia aprende ne’e, atu aplika kedas iha Ministériu Edukasaun.

“Ha’u labele lai kona-ba prioridade, tanba informasaun ne’e ha’u hetan husi imi (jornalista), tanba buat ne’ebé loos liu, ha’u tenke rona husi Primeiru Ministru,”afirma António.

Nia haktuir, se nia (António) mak hetan duni fiar atu troka saudozu La Sama, nia sei haree uluk kapasidade iha ministeriu nia laran, rekursu umanu ne’ebé ejiste ona, kapasidade finanseira ne’ebé atu dispoin, nune’e realiza mehi iha Ministériu Edukasaun.

Antes ne’e, Partidu Demokratiku aprezenta kandidatu nain 10 ba Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo, maibé Xefe Governu hili António da Conçeição atual Ministru Komérisu Indústria e Ambiente, atu troka La Sama nu’udar Ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Sosiais, no Ministru Edukasaun.cos/avi

Jornal Nacional

KONA BA LÍNGUA MATERNA, PN SEI HAREE FILA FALI REZOLUSAUN BA LEI


Reprezentante povu iha Parlamentu Nasional (PN) afirma katak, kona ba língua materna PN sei haree fila fali resolusaun ida atu harer kona ba iha lei ida ne’e.

“Kona ba lian materna ne’e Ministeriu Edukasaun aprezenta, husi PN mos hare hela oinsa maka atu hare fila fali resolusaun ida atu hare kona ba lei ida ne’e, mais ita bo’ot sira akompania agenda dala tolu, la konsege hetan kori, e la   deskute to’o agora, ne’ebé ME oinsa sira atu implementa, tanba parlamentu la konsege resolusaun, para depois atu hare kona ba lei ne’e,” hatete Memru Komisaun F ne’ebé trata ba Saude, Edukasaun, Kultura, Veternus, Igualdade e Generu Ilda Maria da Conceicao ba Journalista iha PN Segunda (3/7).

Deputada Ilda da Conceicao esplika katak, Iha artigu ruma tenki hadia, maibe laiha kore entaun la konsege diskusaun agenda dala tolu kedas, entaun laiha koperasaun husi bankada sira seluk , liu liu resolusaun ne’e husi bankada FRETILIN maka hatama, atu informa fila fali artigu balu para atu hare oinsa atu implementa lei ne’e mais to’o ikus la konsege deskute iha parlamentu.

“Agora tuir regras kuandu nia prazu liu atu kaduka ita labele deskute ona, kuandu kaduka ona   labele iha legislasaun ida ne’e labela apreventa tan regras. Hau hanoin kala tuir ne’e tres vemes 15 dias ida maka ne’e, ne’ebé prazu liu ona, ne’ebé ita labele halo buat ida, ne’ebé kuandu bankada sira lakohi kopera lalais ita atu halo hanusa,” dehan deputada Ilda.

Deputada Ilda Maria husi Bankada FRETILIN ne’e realsa tan katak, Ida ne’e maka bankada FRETILIN hare hela, hare lei ne’e uza fila fali ba iha areas rurais, entaun areas rurais tenki tuir lei ne’e, paso que iha Cidade Dili lei ne’e la kopre ba sira.

Entaun ida ne’e maka iha deskriminasaun bo’ot ida entre area urbanus ou areas rurais, ida ne’e maka bankada hare hela atu oinsa halo fali revisaun para depois tenki iha atensaun ida hanesan ba ema hotu, ba labarik hotu hotu.

“labele halo fali deskriminsaun iha foho tenki uza fali sira nia lian, kuandu iha cidade ne’e dereitamente ba lingua official ne’e ladun diak, tanba balu adiantadu balu atrazadu, ida ne’e maka ami bankada hare hela,mais laiha koperasaun husi bankada sira seluk, entaun la konsege deskute, hau hanoin tempu to’o tiha ona atu lei ne’e laiha fatin,”dehan Deputada Ilda.eni

Jornal Nacional

LONGUINHOS AKTUALIZA SERVISU IMIGRASAUN


Ministru Interior Longuinhos Monteiro aktualiza situasaun seguransa Timor laran tomak ba Primeiru Ministru (PM) Rui Maria de Araújo, li-liu servisu imigrasaun nian ne’ebé la’o durante ne’e.

“Ha’u mai aktualiza situasaun seguransa pais ninian ba Primeiru Ministru, iha área servisu imigrasaun, polisia ninian, bombeiros, diresaun nasional, seguransa patrimonio públiku,”dehan Longuinhos Monteiro ba jornalista sira iha Palacio Governu, Segunda (03/8) hafoin hasoru malu ho PM Rui Araújo.

Longuinhos dehan, ida ne’e hanesan atividades rutinas, kada semana ida, nia sempre update informasaun ba Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo kona-ba seguransa rai laran.

Eis Komandante Jeral Polisia Nasional Timor Leste ne’e haktuir, situasaun iha teritoriu Timor laran tomak agora la’o hakmatek, maske iha problema ki’ik oan balu.

Alende ne’e, Longuinhos mós informa katak, kona-ba membru Polisia Nasional Timor Leste, Rojalino ne’ebé uluk hetan tiru husi grupu Alfredo Reinaldo iha tinan 2006, to’o agora Estadu kontinua fó asistensia ba nia.

“Ha’u sei koalia ho Komandante Jeral PNTL atu haree tok ida ne’e fali, ha’u hatene katak, uluk iha asistensia balu ba iha ninia situasaun,”relata Longuinhos.

Nia dehan, hafoin membru Polisia Rojalino hetan asidente ne’e, Estadu liu husi Komando PNTL fó ona asistensia barak ba nia. Maibé Longuinhos dehan, nia sei update kondisaun membru PNTL ne’e husi Komandante Jeral PNTL.

“La’os dehan apoiu ne’e laiha, la’e, soke depois nia kauza moras ne’e mai iha oin, Komando tenke mós informadu para ita bele follow up, sela’e ita nonok hotu deit, depois derpente mosu hanesan ne’e, ita dehan sala se mak los,”katak nia.

Longuinhos dehan, nia fiar katak, Komando sei haree kestaun ida ne’e, hodi rezolve membru PNTL ne’e nia situasaun.cos

Jornal Nacional

Kazu Mauk Moruk, Angela Negosia Estadu Halo Dialogu


DILI - Kazu Prezidente Konseilu Revolusionariu Maubere Paulino Gama Alias Mauk Moruk Durante nee, Angela Freitas Reprezenta Mauk Moruk hasoru malu ho Preziente Republika Taur Matan Ruak hodi husu atu halo Dialogu.

Tuir Ekipa Mediadora inkliu Reprezetnante Mauk Moruk, Angela Freitas hamutuk ho Pedro Aparicio hasoru Malu ho Prezidente Republika Taur Matan Ruak, hodi koalia konaba Dialogu Estadu no Mauk Moruk ba Problema durante nee.

Prosesu lao hela ami fiar katak ho Prezidente Republika buat sira nebe mak iha bele resolve iha tempu badak, Ami iha kontaktu mak ami mai relata ba iha Prezidente Republika,” dehan Angela ba Jornalista, Tersa (04/08/2015) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Nia husu ba publiku atu respeita no kontribui ba prosesu nebe maka iha, tamba tempu atu halo dialogu hein ba prosesu hodi bele hetan komprimisiu politiku husi parte rua, hodi tama iha faze dialogu.

Antes nee durante dialogu ho povu suku Baduru Postu Administrativu Lautem, Prezidente Republika Taur Matan Ruak Katak, Mauk Moruk hakarak Intrega Aan iha loron 20 Agustu, maibe hein deit hakarak intrega Aan ou lae tamba iha iha loron hirak liu ba Angela Freitas no Cornelio Gama Husu atu redus membru operasaun konjunta.

Taur Hatete sira uza forsa kuandu sira koalia deit estadu mos sei koalia hasoru maibe sira lori kilat nee estadu haruka forsa sira hodi buka tuir sira, membru F-FDTL ida kanek tan. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (5/8/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

TR Seidauk Simu Rekursu Hasoru Joao Cancio


DILI - Tribunal Rekursu (TR) too oras nee seidauk simu rekursu husi Parte defeza Arguidu Joao Cancio nomos Ministeriu Publiku, reprezenta husi Prokurador nebe lakonkorda desijaun husi Tribunal Primeiru Instansia.

Tuir Prezidente Tribunal Rekursu Guilhermino da Silva katak Tribunal Rekursu too oras nee seidauk hetan rekursu husi Parte defeza no Prokurador, nebe la simu desizaun husi tribunal Primeiru Instansia hasoru Arguidu Joao Cancio.

Rekursu Ministeriu Publiku ninia hasoru Joao Cancio Ami seidauk hatene dala ruma loron ikus mak sei hatama karik maibe to agora seidauk, parte rua nee seidauk halo buat ida nebe ita hein deit,” dehan Guilhermino ba Jornalista, Tersa (04/08/2015) iha Palasiu Prezidensial Nicolao Lobato.

Nia hatete Parte defeza husi Joao Cancio mos Prokurador too oras nee seidauk hatama rekursu ba Tribunal Rekursu, tan nee hein deit kuandu laiha rekursu to data nebe termina mak Arguidu Automatikamenta tama Prizaun hodi kumpri pena nebe mak iha.

Iha parte seluk Prokurador Jeral Republika Jose Ximenes katak iha tempu badak nia laran Ministeriu Publiku sei halo Rekursu hasoru Joao Cansio ba Tribunal Rekursu, tamba Lasimu desizaun balun husi tribunal Primeira Instansia. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (5/8/2015). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

ONG Tenki Buka Hatene Lei KAK Para Iha Neebe

 

DILI - Organizasaun Naun Govermental (ONG) tenki buka hatene lei KAK nee para iha neebe, labele ema ida nia sala deputadu 65 lori todan hotu.

Kestaun nee deputadu Francisco da Costa husi bankada CNRT hato relasiona ho deklarasaun ONG balun nebe dehan partidu 4 (CNRT, FRETILIN, PD no Frente Mudansa) neebe hetan asentu iha Parlamentu laiha aseriadade kombate korupsaun, tamba ladiskute lei anti korupsaun.

Kintu Governu Kontitusional kuandu aprezenta lei nee mai iha Parlamentu I presiza Presidente baixa mai iha komisaun neebe relevante hakarak hatete ba Direitor ejekutivu Asosiasaun HAK katak buat neebe nia hatete nee lalos, la merese atu hatete katak membru Parlamentu Nasional laiha seriadade atu tau importansia ba diskusaun lei KAK nee lalojika, kuandu nia hatete hanesan nee, lojika nee nia buka tuir lai lei nee agora para iha neebe, labele ema ida nia sala deputadu 65 lori todan hotu, ba hau lasimu nia lia fuan ida nee,” dehan deputadu Franciso ba STL, iha PN, Dili, Tersa (04/08/2015).

Nia hatete, lei nee para iha Parlamentu iha Presidente da meja nia liman seidauk baixa mai iha komisaun espesialidade, tamba sa mak nia brani hatete deputadu sira laiha seraidade atu tau importansia ba lei KAK.

Iha fatin hanesan membru PN husi bankada FRETILIN, Antoninho Bianco hatete, projeitu lei agora lha meja. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (5/8/2015). Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

KM Aprova Rezolusaun Transferensia Relatifa Kompetensia Ba Oecusse


DILI - Konseillu Ministru (KM) aprova ona rezolusaun Governu konaba transferensia kompetensia relatifa prestasaun servisu respetiva orsamentu ba autoridade Regiaun Autonom Oecusse ho Zona Ekonomiku Espesial Sosial Merkadu (ZEESM).

Lia hirak nee hatoo husi Sekertariu Estadu Konsellu Ministru Avelino Coelho, ba Jornalista sira hafoin remata enkontru Konsellu Ministru, iha Palasiu Governu, Tersa (04/08/2015).

Konsellu Ministru Aprova ona rezolusaun ida neebe aprezenta hosi Primeiru Ministru Rui konaba tranferensia kompetensia relatifa prestasaun servisu respetiva orsamentu ba autoridade Regiaun Autonom Oecusse. Ida nee aprova koalia konaba kobransa servisu ba inpostu, jestaun eletrisidade, saude no ekonomia buat sira seluk tan regiaun administrativu Oecusse maka sei jere rasik,” hateteen Coelho.

Governante nee hatutan tan katak Governu aprova kompetensia tranferensia relatifika jestaun finanseira ba Oecusse maka sei jere rasik nia administrasaun servisu tomak tuir lei numeru 3 estabelese regiaun Autonom Administrativa Oe-Cusse ho ZEESM. Tamba Oecusse nia vida moris sei lidera hosi ZEEMS hamutuk ho nia orsamentu kompleta tuir lei.

Iha fatin nee mos KM aprova mos dekreitu lei Sekretaria Estadu Fortelesementu Institusional (SEFI) neebe aprezenta hosi Ministru Koordenador Administrasaun Estatal Ordenamentu Territoriu no Ministru Justisa Deonicio Babo mak aprezenta. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (5/8/2015). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Pensaun Vitalisia Hamosu Injustisa Iha Rai Laran


DILI – Membru Parlamentu Nasional too agora seidauk diskute lei pensaun vitalisia, tanba nee sosiadade sivil konsidera pensaun vitalisia hanesan injustisa.

Tuir Diretior Ezekutivu Organijasuan Non Govermental Asossiasaun HAK, Manuel Monteiro, ba STL iha nia servisu fatin Tersa (04/08) nee katak, pensaun vitalisia so hamosu deit injustisa iha rai laran tanba estadu kontinua selu ema neebe mak la produtivu ona.

Lei pensaun vitalisia nee laos perkupasaun Sosiadade sivil nian deit aibe povu tomak hahu hosi rai ulun too rai ikun nee perkupa hotu ho lei pensaun vitalisia nee tanba hamosu hela disigualiade social iha TL tanba ema balu neebe forte hela hanesan ho ita la servisu no toba hader mai nia osan iha ona meja leten maibe balu servisu mate an didiak mak foin hetan dolar 1 nee hamosu injustisa sosial” hatete Manuel.

Laos nee deit Manuel Monteiro mos kritika deputadu sira iha Parlamentu tanba la rona saida maka povu tomak preokupa, tanba halo ona promesa falsu iha kampaina partidu nian atu reviu pensaun vitalisia maibe ikus mai too agora seidauk diskute.

Iha fatin ketak tuir akademiku, Frederico do Santos, iha ninia estudu fatin kampus tuan UNTL Caicoli katak dala barak deputadu sira halo deklarasaun politika iha publiku atu reviu lei pensaun vitalisia, mais too agora laiha sinal hosi Parlamentu Nasional. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (5/8/2015). Thomas Sanches

Suara Timor Lorosae