sábado, 14 de janeiro de 2017

Povu Moris Kiak, Angela Freitas Sei Kandidata-An PR Tinan 2017-2022

DILI – Iha tempu badak nia laran Angela Freitas sei deklara nia kandidatura ba Prezidente Republika (PR) tinan 2017 too 2022 ba publiku atu nunee publiku sir abele hatene.

Tuir Prezidente Partidu Trabalhista (PPT), Angela Freitas hatete katak, tuir informasaun neebe mak espailla iha publiku katak deskonfia kandidata-an ba Prezidente Republika (PR) tinan 2017 too 2022 nee los.

Ida nee hau fo fila fali fiar neebe parte husi komisaun preparative nian atu haree oinsa mak sira nia preparasaun ba kandidatu Prezidente Republika (PR). Hau preparadu kandidata-an,” dehan Prezidente Trabalhista, Angela ba jornalista iha edifisiu CNE, Caicoli-Dili, Sesta (13/01/2017).

Angela haktuir, nia kandidata-an tanba haree ba prosesu dezenvolvimentu neebe mak lao iha Timor Leste laran tomak buat barak mak seidauk lao diak. Angela salenta, hahu husi prosesu independensia too ohin loron povu kontinua moris kiak no laiha mudansa signifikante ba povu nian moris diak iha nia rain rasik.

Iha sorin seluk, Observador Politika-UNTL, Victor Soares dehan, oras nee ema barak komesa deklara-an ba kandidatura Prezidente Republika (PR) hodi kompete iha eleisaun 2017. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (14/1/2017). Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae

Governu Haruka Jornalista 10 Tuir Formasaun LPDS-Jakarta

DILI - Sestu goovernu konstitusional liu husi Sekretariu Estadu Komonikasaun Sosial (SEKOMS) haruka Jornalista husi media nasional nain 10, tuir Formasaun durante semena rua iha Lembaga Pers Dr. Soetomo Jakarta-Indonesia.

Jornalista sira neebe mak tuir formasaun iha LPDS Jakarta Indonesia nee mai husi media nasional hanesan RTTL, STL, Timor Post, Diario Nasional, Independent, Tempu Semanal, TV Edukasaun no Timor Roman.

Tuir Sekretariu Estadu Komonikasaun Sosial Nelio Isaac katak governu prepara fundu atu kapasita jornalista sira, tamba nee jornalista sira iha direitu atu asesu ba buat neebe mak estadu prepara.

Ita hanoin atu fo bolsu estadu no fo formasaun tenknika professional, maibe hau halo negosiu ho lideransa media sira atu fo bolsu estadu maibe diretur sira lagarante jornalista sira metin iha institusaun,” dehan Nelio liu husi Diskursu Sesta (13/01/2017) iha Palasiu Governu hodi fo mensazen ba jornalista sira neebe atu aranka ba Jakarta, Indonesia.

Nia hatete SEKOMS organiza politika ba formasaun jornalista sira, tan nee haruka jornalista sira durante semana rua iha Jakarta Indonesia, kontinuasaun fundus mai husi orsamentu 2016.

Iha fatin hanesan Diretur Aprovizonamentu Fundu Dezenvolvimentu kapital Umanu Henrique do Rosario hatete, fundu dezenvolvimentu kapital Umanu halao servisu hodi fo formasaun ba funsionariu sira no mos institusaun privadu sira. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (14/1/2017). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

STAE Teknika Operasional, Laos Politika

DILI – Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta vizita Sekertariadu Tekniku Administrasaun Eletoral  (STAE), tamba STAE nee serbisu tekniku Operasional, laos parte politiku, tanba nee nia  kongratula no fo parabens STAE.

Tuir Horta katak ho preokupasaun, hakarak duni simu informasaun breafing konaba preparasaun teknika proposinal ba elisaun Prezidensial no Parlamentar.

Hanesan ita boot sira hatene STAE institusaun ida manan ona kredibelidade respeitu husi hotu-hotu, tanba sira halo deit parte teknika operasional, laos parte politika,” hateten Horta, ba jornalista sira, hafoin remata vizita ba STAE, iha Cicoli, Dili, Sesta (13/01/2017).

Nia dehan tanba sira hatudu ona iha elisaun 2002, 2007 too 2012, depois uluk nia asumi kargu nudar Reprezentante Espesial Sekertatiu Jeral iha Guinne Bissau, STAE ba iha neeba, halo resensamentu eletoral ho susesu boot.

Iha fatin hanesan Direitur Jeral STAE Acilino Manuel Branco hateten Eis PR Horta ohin halo vizita mai STAE, depois nia sei iha planu ba vizita mos CNE. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado (14/1/2017). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

MAP iha Estimasaun atu Produz Fini 3

DILI (ANTIL) - Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) iha tinan 2017 iha nia estimasaun ba produsaun fini hanesan fundasaun, sertifikadu no komersiál nian.

Diretór Nasionál Agrikultura no Ortikultura, MAP, Amaro Ximenes ba ANTIL iha Comoro, Kinta (12/1/2017) informa katak iha tinan ida ne’e MAP bele prodús fini fundasaun to’o tonelada ida ka rua.

“Fini sertifikadu tuir ami-nia planu atu prodús to’o tonelada 15 ba hare nune’e mós batar, depois prodús fini komersiál ne’ebé dadus tama hotu ona katak iha 2017 prioridade sei prodús tonelada 300,” Amaro dehan.

Husi fini tonelada 300 ne’e  fahe ba kategoria tolu hanesan: batar sei prodús 199 mil kilógrama, haree sei prodús 222 kilógrama no fore-rai sei prodús 10.000 kilógrama.

Amaro esplika katak, batar ne’ebé atu kuda ne’e iha área ho nia luan 1.900 hektare no tuir estimasaun sei prodús to’o 19.800 kilógrama. Ba haree sei kuda iha área ho nia luan área 11.400 hektare no nia estimasaun sei produz 22.800 kilógrama no Fore-rai sei kuda iha luan área 107 hektare no estimasaun sei produz 107.000 kilógrama, ne’e sai trajetu ba tinan 2017 nian.

Jornalista: Maria Auxiliadora / Editór: Alberto Alves

Foto: Diretór Nasionál Agrikultura, Ortikultura no Extensaun, Amaro Ximenes.

Debate kona-ba lei rai no propriedade sira iha Timor-Leste "para" iha direitu sekundáriu sira

Debate kona-ba titularidade hosi direitu sekundáriu sira ba rai no propriedade fahe, iha loron-sesta ne'e", bankada sira iha Parlamentu Nasional timoroan nian ho Fretilin husik komisaun espesializadu tanba konsidera katak ema ida la rona nia opiniaun.

Polémika akontese iha loron-sesta ne'e iha sesaun debate iha espesialidade hosi komisaun A ne'ebé analiza hela proposta lei kona-ba "rejimi espesial kona-ba titularidade hosi sasán imóvel nian", diploma ida importante ba Timor-Leste no ne'ebé aprova tiha ona iha tinan 2016 nia klaran iha jeneralidade.

Bankada sira fahe malu iha apresiasaun hosi artigu 38 hosi proposta ne'ebé fó direitu propriedade nian ba deklarante hosi titularidade direitu anterior sekundáriu nian, bainhira "iha pose atual no pasífiku hosi sasán imóvel ne'ebé deklaradu".

Artigu ne'e halo parte iha sesaun hosi "kazu sira ne'ebé la disputa" hosi kapítulu proposta lei ne'ebé refere ba "definisaun hosi titularidade sasán imóvel sira nian".

Woodside hein akordu entre Austrália ho Timor-Leste ba projetu Sunrise

Petrolíferu australianu Woodside Petroleum felisita ona iha loron-kinta suspensaun hosi tratadu 2006 entre Austrália no Timor-Leste ba Tasi Timor no anúnsiu katak nasaun rua sei halo negosiasaun ba fronteira marítimu permanente sira.

Ba Peter Coleman, responsável hosi empreza, katak maski nune'e dezenvolvimentu ruma hosi projetu ne'e sei avansa de'it bainhira iha akordu loloos entre governu rua ne'e.

"Iha tinan balun nia laran maka ami iha susar iha projetu. Ami sei selu royaltie sira ba sé?", Coleman hatete iha deklarasaun sira ne'ebé haktuir hosi ABC australianu.

Komentáriu sira mosu hafoin iha loron-segunda, governu timoroan no australianu fó sai komunikadu hamutuk ida - aprova mós hosi Komisaun Konsiliasaun ONU nian ne'ebé hanesan mediador entre parte rua - kona-ba suspensaun hosi tratadu ne'ebé administra rejiaun fronteira ne'ebé iha daudaun problema ne'e, iha Tasi Timor.

"Governu Timor-Leste desidi entrega ba Governu Austrália notifikasaun ida hosi karta kona-ba nia intensaun hodi hapara Tratadu 2006 kona-ba Determinadu Ajuste Marítimu sira iha Tasi Timor, iha termu sira nº 2 hosi artigu 12º hosi tratadu ne'e", refere hosi nota hamutuk ida ne'ebé haruka ba Lusa.