quarta-feira, 20 de abril de 2016

LERE: PEDRO KLAMAR FUIK IHA PROBLEMA


Maski Prezidenti Repúblika (PR) Taur Matan Ruak hili ona Capitão de Mar e Guerra, Donaciano Gomes, alias, Pedro Klamar Fuik, hanesan Xefi Estadu Maior F-FDTL, atu troka Lere Anan Timur no Coronel Calisto dos Santos ‘Coliati’, hanesan Vise Xefi Estadu Maior, maibé veteranus ativu iha F-FDTL, kestiona antesendensia (background, red) no kapasidade Pedro Klamar Fuik nian.

Lere Anan Timur esplika katak, Pedro Klamar Fuik iha problema boot ida, tanba iha krize 2006.

“Uluk krize 2006 ne’e, nia iha Oe-cusse ne’ebá tinan rua, tanba de’it ta’uk krize 2006, halai tiha, mas ita nia Prezidenti konfia nia, pasiensia tau ona,” Lere Anan Timur haklaken.

Alénde ne’e Lere Anan Timur mós kestiona maka’as kapasidade Pedro Klamar Fuik nian atu lidera instituisaun F-FDTL.

Maibé Lere Anan Timur kestiona hateten, Prezidenti Repúblika ne’e, la’os kualker ema mak sai Prezidenti Repúblika, hodi ema seluk bele hanorin nia.

“Prezidenti Repúblika ne’e, ema mtenek, ema ne’ebé ke hatene halo analiza rai laran, analiza polítika nasionál, internasionál. Entaun ha’u hanoin katak, nia (Taur Matan Ruak) garantia katak, segundu obsaun ne’e, bele kaer metin ita nia instituisaun,” dehan Leren Anan Timur liu husi konferensia imprensa iha nia hela fatin Farol Dili, Sábadu (16/04).

Maibé Lere dehan, desizaun Taur Matan Ruak nian kona-ba hili Pedro Klmar Fuik hodi lidera instituisaun F-FDTL ne’e mak latuir ema nia hakarak, ida ne’e responsabilidade PR Taur Matan Ruak nian.

“Ita hatene katak, Pedro Klmar Fuik mak troka ha’u, haksoit ba fitun rua, ida ne’e problema ida, i Pedro Klmar Fuik nia iha istória, i segundu mak Koliati,” kestiona Lere Anan Timor.

Nia afirma, problema bo’ot ne’ebé mak Pedro Klamar Fuik iha ne’e, la’os ona segredu ba ema hotu.

Lere Anan Timur dehan tan, PR Taur Matan Ruak parese konfia ema sira ne’e mak tau sira hodi lidera instituisaun F-FDTL, dezenvolvimentu iha F-FDTL nia laran atu la’o ka la’o, PR Taur Matan Ruak mak sei hatene.

“Ha’u rona dehan katak, Prezidenti Repúblika la konfia ha’u, ha’u triste, ita na’in rua ida ne’ebé uluk han hamutuk no hakarak mate hamutuk, ikus fali mai o la konfia, o konfia fali ema ida ne’ebé uluk hakarak o nia aten ne’e,” tenik Jeneral ho fitun rua ne’e.

Lere dehan, nia konfuzaun ho hanoin Prezidenti Repúblika, Taur Matan Ruak nian ne’ebé obriga nia atu sai lalais husi instituisaun F-FDTL nia laran.

Maibé Lere Anan Timur dehan, Governu ho Prezidenti Repúblika ne’e, la’os labarik ki’ik oan ne’ebé presiza atu hanorin sira.

“Sira mak podia atu hanorin ha’u, tanba sira hot-hotu iha kapasidade, ha’u lalika hanorin sira, sira mak podia hanorin ha’u, la’os ha’u iha ne’e para hanorin sira, uluk Xanana mak ha’u nia mestre, agora Governu mak Prezidenti mak ha’u nia mestre, sira mak hanorin ha’u,” Lere Anan Timur esklarese.cos/eus

Jornal Nacional

Petrolífera timoroan, Timor Gap, organizasaun dahuluk ho sertifikasaun internasional ISO


Petrolífera timoroan, Timor Gap, sai hanesan organizasaun dahuluk nasaun nian ne'ebé konsege sertifikasaun iha padraun tolu hosi Organizasaun Internasional ba Padronizasaun (ISSO) iha área sira kualidade nian, saúde, seguransa no ambiente.

Sertifikasaun iha área haat, koñesidu ho sigla iha lian inglés QHSE, hakarak hatudu jestaun emprezarial responsável hosi empreza sira no bazeia ba asidente sira iha serbisu mosu tanba sala hosi ema sira.

Iha prátika, sertifikasaun QHSE abranje iha área sira hanesan promosaun moris di'ak no kualidade hosi moris profisional sira, kriasaun ba ambiente serbisu seguru saúde nian, proporsiona formasaun nafatin, proteje meiu ambiente no optimiza utilizasaun hosi rekursu natural sira.

Rony da Costa, diretór hosi QHSE Timor Gap nian, esplika ona ba Lusa katak sertifikasaun konklui prosesu ida ne'ebé dura ona tinan ida resin ne'ebé prepara ona funsionáriu petrolíferu na'in atus resin.

"Hanesan hakat importante ida ne'ebé afeta sistema tomak no afeta oinsá maka Timor Gap sei hahú serbisu agora", nia hatete.

Costa subliña ona katak sertifikasaun ne'e hanesan importante tebes tanba risku ne'ebé mosu iha setór petróleu ho gás, no permiti atu Timor Gap bele funsiona ho sistema integradu ida jestaun nian.

"Hanesan sistema ida ne'ebé ami aplika iha jestaun ba projetu tomak", nia hatete no fó ezemplu katak projetu boot hosi dezenvolvimentu súl Timór nian, Tasi Mane, iha área petróleu no gás natural nian.

Buat signifikativu ne'ebé timoroan sira kaer - 98% hosi funsionáriu sira Timor Gap nian maka hanesan ema timoroan sira - no ne'ebé tulun kredibiliza petrolíferu timoroan nian hamutuk iha investidór internasional sira.

Sertifikasaun ne'ebé fó hosi empreza DNV GL, empreza ne'ebé iha operasaun iha nasaun 100 resin no iha profisionál hamutuk rihun 16 resin ne'ebé dedika fó serbisu klasifikasaun nian, sertifikasaun, verifikasaun no formasaun.

Serimónia sertifikasaun hala'o iha loron-kinta iha Díli ho prezensa hosi prezidente Timor Gap, Francisco Monteiro no hosi primeiru-ministru Rui Maria de Araújo.

SAPO TL ho Lusa - Foto: Paulo Novais/EPA

Portugés-oan ne’ebé hetan ka’er iha Timor-Leste lahó akuzasaun hafoin “prazu hothotu” liu ona


Fulan sanulu resin-ualu ona hafoin hetan ka’er iha Timor-Leste, portugés-oan Tiago Guerra kontinua labele sai hosi Timór no ladauk hetan akuzasaun formál, maski “prazu hothotu” liu ona. 

Tiago Guerra, suspeitu ba brankeamentu kapitál, hetan ka’er hodi halo interogoatória ba nian iha 18-outubru-2014, durante loron tolu hela iha eskuadra polísia Caicoli no iha duni 21, nia tama ba dadur-fatin, Becora hanesan dadur preventive to’o 16-juñu tinan kotuk.

Maski hatene katak tuir lei Timór sei han tempu, maibé períudu atu hala’o inkéritu tuir lolos remata ona iha kinta-feira liu ba, maibé to’o oras ne’e laformaliza akuzasaun ruma.

"No tuir ami-nia hatene inkéritu sei hahú iha 18-outubru, bainhira autoridade sira ka’er ha’u. Ha’u lakohi imajina, tanba sei ilegál, no sira ka’er tiha ha’u, maibé lakohi hahú ho investigasaun”, dehan nia ba Lusa.

"Prazu hotu liu ona no ami kontinua lahetan akuzasaun. No ami lahatene bainhira maka problema ka asuntu ne’e remata. Tanba informasaun ne’ebé ami hatene, kalendáriu tribunál nian nakonu no maski loron julgamentu nian marka ona, maibé lahatene bainhira los maka sei hala’o", esplika Guerra.

Tiago Guerra ho ninia fen, Chan Fon Fon, iha hela termu identidade no rezidénsia ninia okos, tanba dokumentu ne’ebé sira iha, hetan prende, tanba ne’e lakonsege sai hosi Timór no kada semana tenke aprezenta-aan ba polísia.

Lahó dokumentu, portugés ne’e labele serbisu no ninia konta mos blokeia tiha, tanba ne’e nia moris hosi tulun ne’ebé família no belun sira fó.

Dokumentasaun únika kona-ba prosesu ne’ebé hala’o to’o agora, maka resposta ba rekerimentu ne’ebé ninia defeza aprezenta.

Ida foun maka halo pedidu hodi muda medida koasaun, atu nune’e bele halo viajen bá rai liur no bá haree ka vizita ninia família. Hatan ba rekerimentu no rejeita ba alterasaun, maka prokuradora Angelina Saldanha uza fali “elementu hosi prosesu nian” hanesan argumentu, defeza ne’ebé lahatene tanba formalmente, “laiha akuzasaun, maka laiha mos prosesu”.

“Tribunál hatene katak ami iha asesu ba prosesu refere, maski nune’e uza hanesan fali justifikasaun ba pájina no prosesu refere, no bazeia ba ne’e, rejeita tiha ami-ninia rekerimentu. Hanesan laharuka anexu mai ami, tanba ne’e ami tenke bá to’o Tribunál Rekursu no lahatene argumentu”, dehan Tiago Guerra.

“Amu husu anexu hothotu hosi desizaun tribunál nian, atu hodi hatene argumentu, no Ministériu Públiku ka Tribunál mos lahatan ka fó resposta”, nia hatutan.

SAPO TL ho Lusa 

PR Portugál nian hakarak reprezentante sira hosi podér judisiál iha simeira sira CPLP nian


Prezidente Repúblika Portugeza defende iha loron-tersa ne’e katak reprezentante sira hosi podér judisiál tenke partisipa iha simeira sira CPLP nian, hamutuk ho xefe Estadu no Governu sira, no manifesta loos katak ida ne’e sei akontese.

Prezidente portugés, Marcelo Rebelo de Sousa asume pozisaun ne’e iha serimónia abertura ba primeira reuniaun konsellu superiór justisa hosi Komunidade Nasaun Lia-Portugés sira (CPLP), iha Supremu Tribunál Justisa, iha Lisboa, iha intervensaun ne’ebé nia realsa importánsia hosi independénsia podér judisiál nian.

"Ha’u fiar katak iha futuru, iha simeira sira komunidade nian, sei la iha xefe Estadu ka xefe Governu sira de’it, sei iha mós sira ne’ebé hanesan portadór independénsia hosi podér judisiál", deklara Prezidente Repúblika.

Tuir Marcelo Rebelo de Sousa, "pasu ne’e fundamentál, iha Estadu direitu demokrátiku realidade interna, hanesan realidade internasionál, la mai de’it hosi xefe Estadu ka xefe Governu sira, mai hosi papél podér judicial nian".

"No buat ne’ebé hetan aseitasaun iha orden jurídika interna ne’e naturál hodi projeta iha instituisaun hanesan CPLP", nia hatutan.

Iha nia diskursu, ho besik minutu sanulu, xefe Estadu portugés ne’e sauda realizasaun, iha Lisboa, hosi "primeira simeira konsellu superiór justisa hosi Estadu maun-alin komunidade nian", no konsidera katak ne’e hanesan "momentu istóriku ida" ba CPLP.

Iha parte seluk, nia afirma katak, hanesan Prezidente Repúblika, presta omenajen ba "independénsia podér judisiál nian, ne’ebé hanesan guardiaun Konstituisaun ida nian ne’ebé konsagra Estadu direitu demokrátiku".

Ba oin, nia afirma hikas katak okaziaun ne’e serve hodi "konsagra papél independénsia podér judicial nian".

Marcelo Rebelo de Sousa refere ba "drama vivénsia podér judisiál nian" no "nia aseitabilidade ba podér Estadu sira seluk, nia aseitabilidade ba komunidade sira" no ba dezafiu hodi "akompaña mudansa tempu".

"No la iha Estadu direitu demokrátiku, hanesan ida ne’ebé ha’u hatete ba imi foin lalais ne’e, la iha separasaun podér no sein respeitu ba independénsia podér judisiál", nia hatutan.

Iha rohan hosi serimónia ne’e, Prezidente Repúblika lakohi presta deklarasaun ba jornalista sira.

SAPO TL ho Lusa

La Publika, Nomeasaun Klamar Fuik Seidauk Efitivu


DILI - Polemika Nomeasaun Major Jeneral foun Pedro Klamar fuik atu troka Major Jeneral Lere Anan Timur hodi lidera institusaun Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), too agora seidauk Publika iha Jornal Republika tan nee la efetivu.

Tuir Vice Prezidente Parlamentu Nasional (PN) Aderito Hugo hatete desizaun Prezidente Republika Taur Matan Ruak nomea Pedro Klamar Fuik sai Major Jeneral, nia dekretu seidauk publika iha jornal Republika.

Desizaun Prezidente Republika nian seidauk iha dekreitu ida tamba seidauk publika iha jornal republika, tan nee seidauk iha efetividade,” dehan Hugo ba jornalista Kuarta (20/04/2016) iha PN.

Nia hatete sidadaun hotu-hotu hein molok too periode dekretu prezidensial sai hodi publika iha jornal republika institusaun Prezidensial no Governu bele toma sira nia desizaun final, nunee labele fo impaktu.

Nunee mos Xefi Bankada Fretilin Aniceto Guterres liu husi Deklarasaun Politika Tersa (19/04/2016) durante sesaun plenaria hatete figura rezistensia husi Falintil sira sei sai hotu husi F-FDTL neebe sai preokupasaun ba publiku liu-liu unidade iha Instutisaun nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (21/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Fretilin Mantein Pozisaun La Halo Koligasaun CNRT


DILI - pozisaun Partidu Fretilin mantein nafatin la halo koligasaun ho Partidu CNRT, maibe loke odamatan kuandu kuadru involve governu hanesan Individu laos partidu.

Tuir Adjuntu Sekretariu Jeral Partidu Fretilin Jose Reis rekoinese katak Partidu Fretilin simu karta husi Partidu CNRT husu Fretilin atu hola parte iha meja Parlamentu Nasional (PN), maibe Fretilin mantein pozisaun neebe defini liu husi konferensia nasional 2014 la halo Koligasaun.

Iha governu ema bele ba individu mais iha parlamentu kolezial ba enome Partidu, nee duni ami nia pozisaun 2014 klaru ami hakarak kontinua mantein nafatin la halo koligasaun,” dehan Jose ba jornalista Kuarta (20/04/2016) iha Sede Komite Sentral Fretilin, Comoro.

Hatan konaba Kuadru Partidu Fretilin sei involve iha kompozisaun Meja PN, Jose hatete atu halo altesaun pozisaun Fretilin iha 2014 tenki halo fali konferensia nasional, maibe lajustifika ona tamba tinan oin Fretilin tama ona kongresu nasional.

Iha fatin ketak membru Juridisaun partidu CNRT Aderito Hugo hatete desizaun no mudansa neebe mak kontribui nafatin hodi garante estabillidade governativa no funsionamentu normal Parlamentu, hodi ejerse kompetensia halo legislasaun, fiskalizasaun no desizaun politika. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (21/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

La Tardi, Remata Mandatu Vicente Ba Hatan Tribunal


DILI - Deputadu Vicente Guterres neebe hetan karta notifikasuan husi Tribunal Distrital ba Dala tolu, maibe seidauk hasai nia imunidade tamba sei iha asuntu importante neebe atu fo atensaun, nunee mandatu remata mak ba hatan iha tribunal.

Tuir Deputadu Bankada Frente Mudansa Jorge Teme katak Imunidade deputadu Vicente Guterres seidauk hasai, tamba konsidera politika imazen orgaun soberanu sira nian no nivel sala neebe mak iha laos perigu liu ba estadu.

Hau la iha intensaun atu defende Deputadu Vicente maibe ho onestu iha asuntu seluk grave liu hodi fo atensaun atu salva praktika korupsaun, la tardi Deputadu Vicente ba hatan tribunal depois mandatu remata,” dehan Jorge ba STL Kuarta (20/04/2016) iha Parlamentu Nasional.

 Nia hatete tuir lolos presiza fo atensaun uluk ba iha edifisiu Ministeriu Finansas neebe too agora seidauk uza, gasta osan ba Portu Hera neebe gasta osan barak, maibe laiha rejultadu nee mak tenki fo mos importansia.

Iha fatin hanesan Vice Prezidente Parlamentu Nasional Adriano Nacimento hatete koalia konaba karta Imunidade Vicente Guterres kleur ona, maibe seidauk hasai neebe husik depois mak hare hamutuk. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kinta (21/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Horta: “PR Taur Nomeia Klamar Fuik, Ita Hakruk Ba Desizaun”


DILI - Prezidente Republika (PR) Taur Matan Ruak nomeia ona Koronel Pedro Klamar Fuik hodi troka Xefi Estadu Maior Jeneral, F-FDTL Maior Jeneral Lere Anan Timur, nee tuir lei, tamba nee tenki hakruk desizaun.

Lia hirak nee hatoo husi Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta, ba Jornalista sira, hafoin fila husi Inglatera, iha Aeroportu Internasional Nicolau Lobato, Comoro, Dili, Tersa (19/04/2016).

Prezidente nomeia Pedro Klamar Fuik ba Jeneral, nee hau la komenta ba ida nee tamba buat nee hau foin maka rona, tamba hau seidauk kontaktu ho Primeiru Ministru ho Prezidente, se Prezidente halo ona nomeiasaun nee ita hotu-hotu hakruk ba desizaun Prezidente nia,” hateten Horta.

Eis Prezidente nee mos hatutan konaba nomeiasaun balun simu, balun la simu nee normal, hanesan uluk nia kompete elisaun Prezidensial manan deit 70%, 30% la simu, maibe buka para hadia buat sira nee. Maibe nia husu tensaun politika sira nee bele altu, naran katak situasaun maka kalma, para povu bele hakmatek.

Antes nee mos Xefi Estadu maior Jeneral Lere Anan Timur, rona tiha nomeiasaun husi Prezidente katak Prezidente hili Koronel Klamar Fuik troka nia, Jeneral Lere halo kedas konfrensia imprensia, nia la simu desizaun husi Prezidente nia konba nomeiasaun nee. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (20/4/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

CNRT Hatun Prezidente PN Vicente No Devorsiu PD, Nee Jogada Politika


DILI - Partidu CNRT hatun Prezidente Parlamentu Nasional (PN) Vicente Guterres no divorsiu ho Partidu Demokratiku (PD) nee jogadas politika, tamba elisaun 2017 besik ona.

Lia hirak nee hatoo husi Eis Prezidente Republika Jose Ramos Horta, ba Jornalista sira, hafoin fila husi Inglaterra, iha Aero Portu Nicolau Lobato, Comoro, Dili, Tersa (19/04/2016).

Ita hare preokupasaun no konfuzaun oituan, hau hanoin hotu-hotu ansi ba elisaun 2017,  entaun komesa halo jogadas oi-oin para prepara ba elisaun, nee mos normal nee laos  sai preokupadu, maibe povu agora maduru los ona, ita nia forsa armada no polisia iha matoridade profisional, nee politika sira maka book aan  nee normal,” hateten Horta.

Eis Prezidente nee, sei tau matan ba situasaun ho Bispu, sira koalia, nia sei servisu makas ho Bispu sira ho sosiadade sivil, dialogu ho lider sira para rezolve. Maibe jogada politika nee normal, neduni nia konfiansa la iha problema, importante bele halo jogada politika, maibe keta haluhan ezekusaun orsamental se lae lakon tempu ho jogu karta politika, depois la halo governasaun ho diak.

Iha parte seluk ativista Lorenco de Olivera hateten partidu 4 hanesan Partidu CNRT, PD, Frente Mudansa no Fretilin neebe asentu iha Paralmentu Nasional, agora CNRT halo devorsiu ho PD e Partidu CNRT halo presaun makas hatun Prezidente PN Vicente Guterres, tamba sira nia interese politiku maka aas liu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (20/4/2016). Joao Anibal

Suara Timor Lorosae

Transforma Lideransa F-FDTL, Governu La Konsisten


DILI - Bankada Fretilin iha Parlamentu Nasional Konsidera Sestu Governu Konstitusional la iha konsistensia politika hodi transforma lideransa Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), tamba figura veteranus iha Insitusaun nee atu sai hotu.

Tuir Xefi Bankada Fretilin Aniceto Guterres liu husi Deklarasaun Politika Tersa (19/04/2016) durante sesaun plenaria hatete figura rezistensia husi Falintil sira sei sai hotu husi F-FDTL neebe sai prekupasaun ba bubliku liu-liu unidade iha Instutisaun nee.

Ita hare ba Frazilidade, ita hare ba nesesidade atu halo preparasaun ba jerasaun foun governu hakarak halo transizaun gradual no progresivu iha Institusaun F-FDTL no lideransa maibe governu lakonsistente ho nia politika ida nee,” dehan Aniceto.

Aniceto konsidera governu laiha punerasaun no tetu didiak konsikuensia no mos halo konstultasaun ba komponente iha F-FDTL antes aprezenta proposta ba prezidente Republika. Nia hatete tuir lolos Prezidente Republika tenki hare no tetu fatores ho sirkustansia hotu-hotu atu nune desizaun neebe mak iha la sai fali hanesan fator instabilidade iha Timor Leste.

Iha fatin hanesan Xefi Bankada PD Maria Lurdes Bessa Hatete Prezidente Republika iha Rajaun hodi foti opsaun tamba opsaun neebe iha mai husi governu, tan nee presiza koalia ba malu hodi buka desizaun neebe ema hotu simu. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (20/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

Fretilin Involve Meja PN, Adriano Konsidera Normal


DILI - Partidu CNRT haruka ona karta ba Partidu Fretilin nebe segundu votadu iha elisaun jeral 2012, atu involve kompozisaun meja Parlamentu Nasional (PN) tamba bloku koligasaun iha PN la ejiste ona.

Tuir Xefi Bankada CNRT Natalino Dos Santos katak Partidu CNRT liu husi konseilu politika nasional haruka ona karta ba partidu Fretilin, hodi husu atu delega membru balun involve iha kompozisaun meja Parlamentu Nasional.

Hau nia Partidu CNRT haruka ona karta ba partidu Fretilin hodi husu prezidente partidu Fretilin nia disponilibidade atu delega membru hodi involve iha meja Parlamentu Nasional hanesan partidu segundu votadu,” dehan Natalino ba Jornalista Tersa (19/04/2016) iha PN.

Natalino hatete karte neebe mak partidu CNRT diriji ba partidu Fretilin hanesan koinesementu ba Partidu fretilin katak oras nee bloku koligasaun iha Parlamentu Nasional laiha ona, nunee atu hili meja Parlamentu foun.

Iha fatin hanesan Vice Prezidente PN Adriano Nacimento husi Bankada PD nia parte lakohi fo komentariu barak ba publiku no husu hare deit prosesu neebe lao iha parlamentu Nasional.

Nune mos Xefi Bankada Fretilin Aniceto Guteres hatete Partidu Fretilin simu ona karta husi Partidu CNRT neebe koalia liu ba kompozisaun meja Parlamentu Nasional tamba laiha ona konfiansa ba malu tan nee troka prezidente parlamentu normal akontese iha nasaun demokratiku. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (20/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae

MP Konsege Rekopera Osan Rihun 466 Resin Husi Koruptor


DILI - Ministeriu Publiku (MP) konsege rekopera osan husi koruptor hodi selu Indimizasaun ba estadu, ho montante orsamentu 466,736.20 husi koruptor durante tinan 2015.

Bazea ba relatoriu Anual Ministeriu Publiku husi fulan Janeiru too dezembru 2015, kondenadu sira selu osan indimizasaun ba estadu husi kazu komun 32,624.50, kazu korupsaun 466,736.20, kazu droga 838,100.00 no kontensiozu estadu 60,000.00 tan nee total Indimizasaun ba estadu 1,397,460.70.

Tuir Prokurador Jeral Republika Jose Ximenes liu husi aprezentasaun relatoriu annual tinan 2015, iha PN Tersa (19/04/2016) hatete durante tinan 2015 Ministeriu Publiku delega total prosesu koprupsaun 23 ba komisaun Anti korupsaun (KAK) hodi halo investigasaun.

Prosesu 23 ganineti sentral kombate korupsaun no kriminalidade organiza delega prosesu 22 no prosesu ida husi prokuradoria Distrital Baucau, ba KAK hodi halo investigasaun,” dehan Jose.

Nia hatete husi Prosesu 23 nee KAK termina no finaliza ona prosesu 14 hodi haruka fila ba Ministeriu Publiku, oras nee iha prosesu 8 mak sei iha KAK hodi halo Investigasaun.

Iha fatin hanesan Xefi Bankada CNRT Natalino dos Santos hatete nia parte apresia ba relatoriu Anual 2015 husi Ministeriu Publiku tamba kumpri mandatu neebe mak iha tuir konstitusaun haruka.  Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Kuarta (20/4/2016). Timotio Gusmao

Suara Timor Lorosae