quinta-feira, 18 de janeiro de 2018

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV | Grupo Média Nacional

MT Sei Kria Aplikasaun Ba Sítiu Turístiku

DILI, (TATOLI) - Ministru Turizmu, Manuel Vong, promete katak iha futuru Ministériu Turizmu (MT) sei kria aplikasaun ida atubele download iha telemovel hodi bele fasilita identifika fatin turizmu Timor-Leste nian.

“Nune’e bele fasilita ita-nia turista sira no ita rasik bele hatene fatin hirak ne’ebé iha Timor-Leste ne’e ita konsidera hanesan fatin turístiku no hanesan informasaun sira ne’ebé badak, maibé atrai ita para bele bá haree”, Manuel Vong esplika iha Sentru Konvensaun Dili, ohin.

Nu’udar Manuel Vong kongratula Diresaun Nasionál Peskiza no Dezenvolvimentu no admira ho peskizadór timoroan ne’ebé hanaran Unidade Sientista Jeolojia Timor-Leste (USJTL) ne’ebé hala’o peskiza ba mapeamentu fatin turizmu nia, ne’ebé hahú hala’o iha munisípiu neen no sei kontinua to’o munisípiu hotu.

“Kontribuisaun ida konkretu ba dezenvolvimentu rai ida ne’e tanba sira-nia matenek ne’ebé iha atu halo daudaun ona serbisu ne’ebé ita presiza”.

Ho peskiza ne’ebé USJTL halo ona ba munisípiu Dili no hahú ona verifikasaun ba autoridade lokál sira tanba sira mak hatene liu no sei halo tan ba munisípiu Baukau, Ainaru, Ermera, Bobonaru no Lautein ho durasaun ba peskiza durante fulan-neen nia laran.

Iha servisu ne’e peskizadór sira uza GPS, ho GPS ne’e peskizador hatama ona ba sistema mapeamentu uza Google, ne’ebé Timor sei serbisu hamutuk ho Google para aplikasaun ne’ebé sei kria labele ilegál. Maibé tenke buka para hetan autorizasaun husi Google.

Bainhira hetan autorizasaun, produtu electronic tourism sei fó informasaun klaru liu no tama iha unidade ne’ebé harii ona ho naran observatóriu turizmu no kriasaun sistema informasaun intergradu ba turizmu nian.

“Nune’e sei lori ita bá liu iha estabelesimentu kontas turizmu para ita hatene katak turista ne’e nia bá iha ne’ebé, nia selu osan hira ita hatene hodi nune’e kontribuisaun ba kaixa Estadu, taxa hirak ne’ebé sira selu, hemu kafé ka han saida de’it ita hatene sentavu ida sei tama ba ita-nia kofre Estadu”.

Eis reitór DIT ne’e hatete ba buat hotu ne’ebé planeadu ona hakarak iha 2018 ne’e estabelesidu hotu ona no dahuluk mak hakarak atu finaliza uluk mapeamentu ne’e no sai mapeamentu úniku ba Timor-Leste tomak para nune’e fatin turístiku labele halo fali konstrusaun ba uma ka edifísiu.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Ministru Turizmu, Manuel Vong. Foto/MT.

Deskobre Dugong Iha Tasi Timór Investidór Eskotlandia Hakarak Investe Iha Tasi Okos


DILI, (TATOLI) – Investidór boot husi Eskotlandia ne’ebé halo atividade emprezariál iha tasi okos hakarak investe iha Timor-Leste tanba deskobre país ida ne’ebé iha ikan dugong ka karau tasi (ikan Duyung iha lia-indonézia) ne’ebé barak no iha beleza tasi ne’ebé furak.

Vise-Ministru Turizmu, Rui Menezes, hatete emprezáriu ne’e hala’o nia atividade liuliu iha tasi okos iha Bali, Indonézia, tanba Bali iha vulkanu entaun nia tenta atu muda nia investimu mai fali iha Timór ho razaun rua mak Timór la’ós rai vulkanu no sira konsidera Timór rai ida estavel.

“Tanba ne’e mak sira hakarak mai investe iha ita-nia rai liuliu parte rekursu turístiku natureza iha tasi. Sira mai iha Dili de’it kala loron tolu sira konsege deskobre katak iha Dili parte Tasi-Tolu, Kristu Rei no Behau sira konsege luku ba tasi okos katak tasi ida furak no halo sira admira maka hetan iha fatin tolu ne’e ikan Dugong ka karau tasi”, katak Rui iha Sentru Konvesaun Dili, ohin.

“Ikan Duyung ida ne’e kuaze iha mundu mohu ona (langka) entaun turista sira ne’ebé gosta luku hodi haree mundu nia furak iha tasi okos, sira bele gasta osan dolar rihun atus ba atus hodi mai haree ikan ida ne’e”, katak.

“Ita iha Timór sorte boot katak ikan ida ne’e mós bele sai hanesan produtu atrasaun no halo ita direfente ho rejiaun sira ne’ebé iha beleza natureza turístika hanesan Bali, Tailándia, ita bele dada turista husi ne’ebá mai fali iha ne’e tanba Bali turizmu furak, maibé ikan ne’e laiha, Tailádia laiha entaun turista sira bele tranfere nia destinasaun mai fali iha Timór se ita hamutuk hodi dezenvolve ita-nia área turizmu natureza nian”.

Emprezáriu ida ne’e hasoru malu ona ho Ministru no Vise Turizmu hodi husu katak Governu ida ne’e sériu atu nia bele investe maka hatán katak sériu atu dezenvolve área turizmu ida ne’e iha nasaun ne’e.

“Nia promete atu mai fali hasoru atubele haree posibildade hodi halo investimentu liuliu iha tasi okos só atu bá dada turista ida gosta luku bá tasi okos hodi haree de’it ikan Dugong. Iha mós hanoin ida para ita Timor-Leste bele sai na’in hodi organiza festivál turizmu internasionál Dugong hodi dada turista sira gosta luku husi Ázia, Eropa ka fatin-fatin hodi mai haree ikan ne’e”.

Rui hatutan ba investidór ne’e importate mak rekursu saida mak iha para mai investe no país ne’e iha Dugong ne’ebé dada sira mai atu investe.

“Investór Eskotladia ida ne’e númeru um kona-ba luku tasi iha Indonézia, se nia mai de’it bele dada turista sira gosta luku ne’e mai ita-nia rain. Nia kontente tebes hakarak mai investe tanba ikan duyung ne’e. Agora, nu’udar timoroan ita-nia preparasaun oinsá? Primeiru ita rasik mak prezerva ita-nia ambiente ne’ebé furak, moos para dada ema mai, se fo’er nia bele implika ba saúde públika, satán ita-nia tasi ne’ebé fo’er susar atu dada investór sira mai”.

Tanba ne’e labele so’e lixu arbiru bainhira tempu udan mota lori bá para hotu iha tasi, nune’e hotu-hotu kontribui nu’udar timoroan husi ida-idak nia-aan rasik para fó garantia ba natureza ne’ebé moos hodi dada ema lokál no rai-liur nu’udar turista hodi hatama osan ba país ne’e.

“Neineik turizmu sei sai setór alternánsia ba dependénsia fundu minarai nian, dezevole ita-nia rai no lori moris di’ak ba timoroan tomak”.

Rui husu ba peskadór sira atu labele oho ikan Dugong tanba nia mak sei dada osan tama mai kofre Estadu tanba ema rai-liu sei gasta nia osan tanba de’it atu haree ikan ida ne’e.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: Ikan Dugong ka Karau Tasi. Foto/Google.

BK Duun AMP Rejeita Proposta Lei Anti Korupsaun


DILI: Bloku koligasaun FRETILIN no Partidu Demokrátiku (PD) husu bloku opozisaun Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) hodi halo konsensu polítika ida dudu prosesu proposta Lei Anti Korrupsaun nian.

“Ami husi Partidu Demorátiku no FRETILIN husu apoiu opozisaun atu hetan konsertasaun ba aprezentasaun projetu Lei Anti Korupsaun, maibé la hetan apoiu husi opozisaun,”dehan Prezidente Bankada FRETILIN, Francisco Branco, iha Uma Fukun PN, horisehik.

Husi asaun sira ne’e hatudu momoos katak parte husi AMP lakohi servisu hamutuk ho bloku koligasaun atu halo dezenvolvimentu ba povu nia moris iha periódu tinan lima ne’e nia laran.

Tanba, opozisaun husi partidu tolu hanesan CNRT, PLP no KHUNTO husi inísiu kedas estabelese IV lejizlatura lakohi kedas servisu hamutuk to’o ohin loron.

Tanba ne’e, bloku koligasaun hakarak atu aprezenta proposta Lei Anti Korupsaun, ne’ebé importante tebes ba futuru nasaun nian ne’ebé hakarak atu kombate korrupsaun.

AMP Rejeita Simu Lei

Hataan ba kestaun ne’e, Prezidente Bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP), Fidélis Magalhães hatete, Komisau A PN, ne’ebé lidera husi deputada opozisaun to’o ohin seidauk simu proposta lei ruma husi bankada sira.

“Ha’u hanesan Xefe Bankada PLP no ha’u hanesan deputadu ida seidauk simu propota lei ruma bainhira lejizlatura ne’e hahú”, tenik nia.

Nia esplika, iha Segunda (15/1), deputadu husi AMP mak hatama proposta Lei Anti Korupsaun kona-ba setór privadu. Inísia lei ne’e tanba hakarak atu proteje setór privadu sira atu halo projetu ruma karik labele selu porsentu ba governante sira.

Lei ida seluk mak rejime responsabilidade penál ba titulár sira ne’ebé envolve aan iha kargu polítiku. Atu regula sira labele halo abuzu poder no halo traisaun ba patria. 

Jacinto Xavier | Independente

Deputadu Balun Rekoñese Simu Salariu Regalia


DILI: Deputadu Parlamentu Nasionál balun rekoñese durante períodu fulan neen nia laran seidauk konsege produs buat ruma, maibé kontinua simu saláriu ho regalia. Tanba ne’e sira konsidera-aan han osan saugati ‘Makan Gaji Buta’.

Durante halo servisu iha Uma Fukun PN hodi reprezenta povu, seidauk produs buat ruma ne'ebé fó benefísiu ba povu, maibé dala barak debate kona-ba interese partidu nian oinsa atu ukun.

Vise-Prezidente Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Luis Mendes Ribeiro, rekoñese durante períodu fulan neen PN ne’e la produtivu, tanba deputadu sira la diskute interese nasionál nian, maibé ko'alia barak liu interese grupu partidária.

“Laiha produtividade servisu maibé saláriu la’o normál nafatin. Kada fulan ami sempre ba cheek osan iha banku tama ona seidauk, kuandu laiha ezije, maibé ezijénsia povu nian ami tau ona ba kotuk”, tenik nia, iha Uma Fukun PN, horisehik.

Nia hatutan, deklarasaun kona-ba ‘gaji buta’ ne’e mak kuandu deputadu balun la simu mai hatudu took saida mak nia durante produs ona dentru fulan neen nia laran.

“Ami nia salariu bázicu ne’e mil e tal (dólar maerikanu) aumenta ho regalia sira fulan ida bele liu três mil (doloar amerikanu) finsionariu ida ne’ebé nia saláriu mak liu fali ami nian?” dehan Luis.

Nia reforsa, tuir loloos ne’e deputadu sira tenke moe ona, la halo buat ida maibé kontinua simu saláriu. Maibé la hatene moe ona, tanba klamar semo sai hotu ona hodi bidu iha povu nia terus leten ho osan povu nian.

Prosesu sira ne’e akontese tanba mosu diverjénsia polítika entre bloku koligasaun no bloku opozisaun ne'ebé tama ona fulan neen, maibé la konsege solusiona situasaun polítika ne’e.

Iha fatin hanesan, deputadu Manuel Tomás Carvalho preokupa tebes ho situasaun iha PN ne'ebé kada fulan tau osan ba atividade fiskalizasaun nian, maibé komisaun espesializada hotu-hotu la halo nia knaar. Kada fulan osan fiskalizasaun ne’e deputadu sira kontinua simu.

Komisaun permanente sira ne'ebé estabelese kuaze opozisaun sira mak lidera, maibé to’o agora fiskalizasaun la la'o maski tau osan fiskalizasaun nian kada fulan.

Iha fulan ne’e nia laran ami husi komisaun E asuntu infraestrutura foin mak halo fiskalizasaun dala ida ba estrada Manu-meta Rai-Hun liga ba Dare.

Husi komisaun sira seluk balun mós ba halo ona fiskalizasaun, maibé seidauk liu dala rua ka tolu.

Nia hatutan, osan fiskalizasaun kada viajen ba deputadu sira $80 no ba kondutór sira $40 ne’e la ba fiskalizasaun mós sei simu nafatin.

Jacinto Xavier | Independente

PM timorense diz que vai desmontar moção de censura "sem mérito" da oposição


Díli, 18 jan (Lusa) - O primeiro-ministro timorense afirmou hoje que vai ao Parlamento, no final do mês, para "desmontar" a moção de censura, que considerou "sem mérito", apresentada pela oposição maioritária e cuja previsível aprovação implicará a queda do Governo.

"Vou desmontar aquele papelzinho que chamam de moção de censura e que não tem mérito nenhum. Não há razão nenhuma, substancial, de matéria, para haver moção de censura", disse Mari Alkatiri à Lusa no Palácio Presidencial, em Díli.

Questionado sobre se continuará em funções se o Governo cair e ficar em gestão até à tomada de posse do próximo, Alkatiri remeteu os comentários para depois do debate.

"Deixa chegar o dia 31 de janeiro e depois falaremos. Deixa chegar esse dia", afirmou, referindo-se ao dia em que a moção começa a ser debatida no Parlamento Nacional.

Mari Alkatiri falava aos jornalistas depois do encontro semanal com o Presidente timorense, Francisco Guterres Lu-Olo, em que deu conta da recente ação do Governo.

A 31 de janeiro, o Governo vai ao Parlamento Nacional para responder a uma moção de censura apresentada pela oposição maioritária, num debate que pode durar até três dias e terminar, a 02 de fevereiro, com a queda do executivo.

Timor-Leste vive há vários meses um período de incerteza política depois de a oposição ter chumbado o programa do Governo e uma proposta de Orçamento Retificativo, apresentando depois a moção de censura ao executivo e uma proposta de destituição do presidente do Parlamento.

No final de 2017, o Parlamento esteve um mês sem sessões plenárias com o presidente Aniceto Guterres a defender que isso ocorria por estar em debate o Orçamento Retificativo, entretanto chumbado. Este ano ainda não houve qualquer sessão plenária, apesar do regimento definir que se realizam normalmente às segundas e terças-feiras.

Se o Governo cair, o Presidente timorense poderá escolher entre uma nova solução governativa com o atual Parlamento, um Governo de iniciativa presidencial, ou a convocação de eleições presidenciais que só podem ser convocadas seis meses depois das anteriores, que ocorreram a 22 de julho.

Um voto só podia decorrer dois meses depois, o que implica que as eleições seriam realizadas apenas depois do início de abril.

ASP // EJ | Foto média PR

Cerca de 75 mil trabalhadores timorenses já registados no sistema de Segurança Social


Díli, 18 jan (Lusa) - Cerca de 75 mil trabalhadores timorenses, dos quais aproximadamente 30 mil do setor privado, já se registaram no sistema de Segurança Social de Timor-Leste, que arrancou formalmente no ano passado.

"As pessoas estão a reagir muito bem. Há muitos que se lamentam é de ter sido só agora. Dizem que com a idade que têm, que tinham gostado se começasse mais cedo", contou à Lusa Aida Mota, diretora da Segurança Social em Timor-Leste.

"Inicialmente esperávamos que ia ser difícil, mas quando entrou em vigor e depois da socialização que fizemos, as empresas e as pessoas começaram a entender melhor e os registos têm corrido melhor do que esperávamos", sublinhou.

O período eleitoral do ano passado levou a ampliar o prazo para o registo das grandes empresas, com mais de 100 trabalhadores, tendo cerca de 95 empresas registado os seus funcionários até outubro.

Aida Mota explicou que, além de 34 mil funcionários públicos, quatro mil agentes policiais e cerca de dois mil militares, estão ainda registados os contratados temporários do Estado e aproximadamente 30 mil trabalhadores do setor privado.

Os próprios funcionários da Segurança Social já começaram a registar alguns dos trabalhadores domésticos, num esforço para incluir no sistema algum do trabalho informal do país, o que abrange mais trabalhadores.

"Eu vejo isso com uma senhora que trabalha comigo lá em casa. Ficou muito contente por saber que pode trabalhar mais descansada, sabendo que terá um apoio quando tiver que deixar de trabalhar", disse.

A legislação prevê que o resto das empresas, com menos de 100 trabalhadores, registem os funcionários no sistema até ao final deste mês, apesar de já ter sido feito um pedido ao Governo para ampliar o prazo.

"As pessoas estão a reagir bem e nos primeiros dias de janeiro já temos 30 empresas registadas", afirmou.

"Isto é um sistema bom para o trabalhador e para o empregador que, por exemplo, paga muitos custos, como com a paternidade, que o sistema suportará depois. Isso é uma poupança", frisou Aida Mota.

Além de dois casos de pagamentos por morte, o sistema só deverá começar a fazer pagamentos a partir de fevereiro, nomeadamente prestações de parentalidade para trabalhadores que estão a descontentar desde agosto.

Aida Mota reiterou a mensagem que deixou nas muitas ações de 'socialização' do sistema, que arrancou oficialmente a 01 de agosto de 2017.

"A segurança social é uma coisa nova em Timor-Leste, mas está para proteger os trabalhadores. As pessoas não precisam de duvidar do sistema que está para os ajudar. Isto não é uma taxa ou imposto, como alguns pensam, e não entra no Orçamento Geral do Estado, tem um orçamento próprio", recordou.

"As pessoas vão começar a ver os benefícios do sistema. Vamos começar a pagar pensões mínimas no próximo ano. Ainda que haja um prazo de cinco anos para que o sistema possa respirar e se consolidar", frisou.

O novo regime contributivo da Segurança Social e o primeiro orçamento da Segurança Social foram aprovados no final de 2016. O regime prevê a aplicação de uma taxa global contributiva de 10% do valor da base de incidência contributiva (salário, mais 13.º mês e demais complementos permanentes mensais), sendo que 6% são pagos pela empresa e 4% pelo trabalhador.

Para os trabalhadores por conta de outrem, a grande maioria em Timor-Leste, cabe à entidade empregadora inscrever os funcionários, fazer a retenção na fonte e pagar mensalmente à Segurança Social.

Isso implica, na prática, que deve ser feita, todos os meses, uma declaração de remunerações para a Segurança Social que emite uma guia de pagamento, tendo o empregador que pagar as contribuições em dinheiro ou por transferência bancária até ao dia 20 do mês seguinte.

ASP // EJ

Abílio Araújo Prefere Diálogu entre Jerasaun 1974-1975 Hodi Rezolve Inpase Polítika


DILI, (TATOLI) – Eis líder rezisténsia jerasaun 1974-1975, Abilio Araújo, hateten dalan atu rezolve inpase polítika atuál presiza iha diálogu entre líder rezisténsia jerasaun 1974-1975.

“Ha’u manifesta ha’u nia opiniaun ba Xefe Estadu atu kria diálogu ho jerasaun fundadór Nasaun mai hosi tinan 1974-1975 atu bele iha intendementu ida di’ak hodi hakotu atuál inpase polítika”, hato’o Abílio ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato Bairru Pité, kinta ne’e hafoin soru-mutu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, kona-ba situasaun polítika rai laran.

Tuir prátika polítika, nia haktuir jerasaun 74-75 bele iha diverjénsia ka la intende malu maibé krítika no auto-krítika maka sai solusaun ba problema. “Ha’u espera katak bele iha diálogu hodi bele fó eransa di’ak ba jerasaun foun sira ne’ebé sei troka ami nia fatin”, afirma.

Liuhusi diálogu, tuir Abílio bele kria kondisaun atu transmite podér hosi jerasaun tuan ba jerasaun foun hodi asumi fali responsabilidade ukun.

“Ha’u fiar katak liuhusi diálogu entre ami jerasaun 74-75 bele hetan intendementu ida, atu bele iha tinan-lima ne’e ba oin prepara halo transmisaun poder ba sira ne’ebé tuir ami”, hatutan.

Tuir nia haree inpase polítika no situasaun investimentu ekonómiku iha Timor-Leste la favoravél ba Timor Leste. Tan ne’e dezisaun saida de’it maka Prezidente Repúblika foti hodi rezolve krize polítika, nia parte apoiu totalmente.

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Imajen: Enkontru entre eis líder rezisténsia jerasaun 1974-1975, Abilio Araújo no Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, ohin. Imajen Mídia Palásiu PR.

Akadémika FC Hakarak Lori Fila Nia Jogadór iha Klube Seluk

DILI, (TATOLI) - Prezidente Akadémika FC, Gil da Conceiçao promete katak nia sei lori fila nia jogadór estrela rua ne’ebé iha tinan kotuk joga hosi klube Karketu Dili FC no Cacusan CF.

Jogadór rua ne’e maka Olegário Boavida “Anau”, pozisaun hanesan médiu avansadu, oras ne’e joga iha Karketu Dili FC no Rofino Gama, avansadu, ne’ebé oras ne’e joga hosi Cacusan CF.

“Ami esforsu án tomak atu bele lori ami nia jogadór estrela rua ne’e. Ida ne’e maka ami tenta hela durante tempu ba janela tranferénsia ne’e loke,” Gil ba jornalista sira iha nia kna’ar fatin, Sede Académica FC, foin lalais ne’e.

Nia rekuñese katak maske situasaun ne’e bele defisil maibé sira sei tenta nafatin atu bele kompleta sira nia tarjetu. Liuhusi janele transferénsia ne’e, Akadémika FC mós aprosima ona jogadór sira hosi klube seluk hanesan, Emílio Ribeiro “Ari” hosi hosi Carsae FC no Armindo hosi Porto Taibesse atu mai reforsa Akadémika FC.

“Klaru katak iha Liga Futeból Amadora (LFA) iha époka ida ne’e ami sei uza jogadór lokál no treinadór lokál de’it,” Prezidente klube ne’e informa.

“Ami iha ona kontatu ho ita nia treinador lokál hanesan Salvador da Silva “Asala”, ne’ebé hanesan mós eis jogadór selesaun nasionál nomós ekipa Zebra FC iha époka liu-ba atu bele mai kaer ekipa ne’e,” Gil salienta.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Prezidente Akadémika FC, Gil da Conceiçao, bainhira hetan entrevista hosi jornalista sira. Imajen Mídia LFA.

BK akuza BOAMP la kolaborativu | BOAMP konsidera BK manobra povu


Bloku Koligasaun (BK) husi FRETILIN no Partidu Demokratiku akuza Bloku Opozisaun Aliansa Maioria Parlamentar (BOAMP), durante ne’e laiha kolaborasaun diak ho BK. Maibe akuzasaun sira ne’e, BOAMP konsidera hanesan manobra polítika BK nian hodi manan antena no simpatia povu nian, tamba realidade BK mak abandona plenaria kuandu BOAMP husu hodi diskuti opsaun sira hotu kona ba interese nasaun nian.

Tuir Bankada Koligasaun ne’ebé kompostu husi Partidu Demokratiku no FRETILIN katak BOAMP mak lakohi kolabora ho partidu governasaun ba interese povu no nasaun.

“Rejeita programa VII Governu konstitusional no Orsamentu Retifikativu ne’ebé atu sustenta Estadu no atu selu tusan husi governu anterior nian,” haktuir deputada FRETILIN, Josefa Pereira, liu hosi konferensia imprensa ne’ebé hala’o iha Parlamentu Nasionál (PN), Kuarta(17/01/2018).

Antes ne’e, bloku AMP  deklara razaun rejeita Orsamentu Retifikativu, tanba tusan hirak ne’ebé mak Governu iha sei bele selu uza Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2018 nian, no programa ba VII Governu, la konsege konvense deputadu opozisaun sira, tanba konsidera ladun klaru.

Enkuantu, bankada koligasaun mós hateten, funsionamentu Parlamentu Nasional la’o la normal, tanba bloku AMP tenta blokeia funsionamentu komisaun temátikas sira iha Parlamentu Nasionál, hafoin Parlamentu Nasionál fahe komisaun ne’ebé kuaze lidera husi deputadu opozisaun.

“Opozisaun sira hatudu  ona sira-nia hahalok atu blokeia atividade komisaun nian, liu-liu iha tempu ne’ebé VII Governu aprezenta Orsamentu Retifikativu no Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) despaixa ba komisaun C, opozisaun sira partisipa waihira sira nia interese iha hanesan rekursu ba PPN atu rezeita diskusaun OR,”hateten deputada Josefa.

Maske bloku AMP hatama ona mosaun sensura ba governu dahitu, tanba aprezenta programa ba daruak nian tarde.

Maibe bloku koligasaun konsidera seidauk to’o tempu atu aprezenta, tanba tuir Bloku Koligasaun nia interpretasaun konstituisaun RDTL artigu 111 katak, parlamentu nasionál sob ele hato’o  sensura ba Governu, bainhira implementa ona programa ne’eb’e passa iha PN latuir dalan.

Entretantu, tuir konstituisaun RDTL artigu 111, aliñea 1 hateten, Ho inisiativa baluk haat ida ¼ deputadu ne’ebé sei hala’o hela knaar iha Parlamentu Nasionál bele halo votu sensura ida ba Governu, konaba nia programa eh buat seluk ne’ebé relevante ba interesse nasionál.

Alínea 2, Mosaun Sensura lahetan apoiu karik, sira ne’ebé asina mosaun sensura ne’e labele aprezenta fali mosaun seluk, iha sesaun ne’ebé la’o dadaun.

Nune’e mos iha konferensia ba imprensa ne’ebé hala’o iha Parlamentu Nasional husi Bloku Opozisaun Aliansa Maioria Parlamentar (BOAMP), Kuarta (17/01/2018), la konkorda ho akuzasaun husi Bloku Koligasaun husi FRETILIN ho Partidu Demokratiku ne’ebé dehan BOAMP la kolabora. BOAMP konsidera akuzasaun Bloku koligasaun nian hanesan manobra polítika hodi manan antena no hadau simpatia povu nian.

Tuir deklarasaun BOAMP nian, durante ne’e, BOAMP sempre ativu iha Parlamentu Nasional atu diskuti problema nasaun nian, menus bankada koligasaun ho Prezidente Parlamentu Nasional, Aniceto Guterres mak la kolabora hodi abandona plenária.

“Buat hotu la’o hela. Ami komisaun sira ativu no prontu iha neba tamba fatin ne’e mak plenaria, kolega husi bankada tolu ne’e hotu prontu iha neba. Ami rona deklarasaun husi bankada governu ka bloku koligasaun mak lakohi marka prezensa iha reuniaun komisaun nian hodi hateten katak ida ne’e mak krizi institusional. Krizi institusional kuandu laiha quorum para atu aprova buat ida, ida ne’e mak foin dehan krizi. Buat hotu la’o hela nafatin, falta deit agora ne’e hakarak ka lae atu ajenda? Prezidente PN mak tuir artigu 17 rejimentu PN hatete katak, Prezidente PN mak iha kompetensia atu halo ajenda depois de rona lider bankada sira no mos lider bankada sira iha kompetensia atu rekursu ba plenaria, agora Prezidente PN mak kansela totalmente ajenda ba atu halo plenária Segunda-Tersa, labele fo sala fali bankada sira, labele fo sala fali deputadu sira depois dehan ne’e krizi institusional, ne’e lae, ne’e krizi lideransa, ne’e krizi lideransa, laos krizi institusional nein krizi PN. Lideransa ne’e mak lakohi lidera orgaun ne’e, ida ne’e mak impaktu boot, krizi lideransa lakohi lidera tamba deit rekerimentu ba destituisaun ne’e Prezidente PN ignora tiha ida ne’e, Prezidente PN lakohi lakon poder, tamba ne’e mak hau hakarak dehan PN funsiona hela,” dehan Xefe bankada CNRT, deputadu Arão Noe.

Nia dehan, se mak husik hela impase polítika iha nasaun ida ne’e mosu, VII Governu minoritaria nian, la’os orgaun PN. Tamba Governu ida ne’e la aprezenta programa ba dala rua iha PN. “Programa mak sai baze ba Governu ida nia plenos poderes. Ida ne’e laiha. Impaktu saida deit ne’e mai husi programa Governu nian,” dehan Arão Noe.

Xefe bankada PLP, Fidelis Magalhães, mos hatete, vontade VII Governu minoritaria nian mak laiha atu solusiona povu nia problema.

“Governu ne’e mak hatene karik, nia lori ona programa dala rua mai PN, depois avansa ba Orsamentu Jeral Estadu 2018. Buat sira ne’e hotu hatudu momos Governu nia interese atu manipula prosesu politika sira ne’e hotu para atu hetan simpatia husi publiku. Durante ne’e Governu hakarak instrumentaliza povu nia sofrimentu, povu ninia hakarak ba moris diak, instrumentaliza mos OJE para depois bele manan antena ou simpatia povu nian,” dehan deputadu Fidelis.

Xefe bankada KHUNTO, Luis Roberto da Silva, hatete, Bloku Koligasaun (BK) FRETILIN ho PD dehan, BOAMP mak la kolabora ka la koopera ho sira, ida ne’e lalos, ida ne’e BK bosok ona povu.

“BK dehan ami mak lakohi koopera ho sira, ne’e lalos, Ida ne’e lia bosok atu politiza buat hotu. Bloku AMP hakarak aplu ba povu atu kria nafatin paz no estabilidade iha ita nia rai laran. Bloku AMP prontu atu koopera, Funsionamentu Parlamentu mos la’o diak hela, ami garante nafatin, maibe tamba saida mak husi Bloku Koligasaun la marka sira-nia prezensa inklui mos Prezidente Parlamentu Nasional abandona nia responsabilidade, la hala’o nia knaar nu’udar Prezidente PN, Prezidente PN mos ita haree ba  Governu mak hanesan volante tiha hotu deit, entaun segundu orgaun soberanu nia dignidade tau iha ne’ebé? Entaun Prezidente PN ho nia Vise sira inklui mos deputadu ho deputada sira husi BK ne’e sira mak hakarak blokeia plenaria ne’e para lalikan la’os,”dehan Luis Roberto da Silva.

Bloku AMP mos deklara, hatama projetu destituisaun ba meja PN, razaun tanba konsidera Prezidente Parlamentu Nasional, Aniceto Guterres laiha balansu no viola rejimentu Parlamentu Nasionál, tanba la ajenda proposta hirak ne’ebé durante ne’e AMP aprezenta.Say

GMN TV | Grupo Média Nacional

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV | Grupo Média Nacional

Kazu tiru mate Tiago, Família seidauk simu rezultadu husi MP


Prosesu kazu matebian, Tiago Inacio  Coelho, ne´ebé deskonfia tiru  husi  ajenti Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), iha Bebonuk fulan Maiu 2017, to´o agora tama ona ba  Janeiru 2018, kompleta   fulan 8, maibe parte família seidauk simu informasaun pozitivu ruma  husi Ministériu Públiku (MP).

To´o agora ami seidauk  rona rezulatadu   kona-ba prosesu   investigasaun ruma  husi  MP. Ami- nia alin  ne´e mate la  ho sala,  nia la´os kaer rama ambon mak mate. Ne´ebé ami  husi família matebain Tiago nian eziji ba MP  no  ba Parlamentu Nasionál, bele haree lalais ba ha´u-nia alin  ne´ebé mak mate, nia mate  labele saugai de´it hanesan ne' esplika família  matebian Adelina Bisoi Coelho, ba GMN, Tersa (16/01/18), iha Aldeia Metin 4, Suku Bebonuk, Postu Administrativu, Dom Alexio,  Munísipiu Díli.

Adelina dehan,   ajenti  PNTL  ne´ebé mak tiru mate  nia alin  ne´e mós too agora, parte família  seidauk hatene kaptura  ona ka seidauk.

Izame balistiku kona-ba kartus musan to’o agora  mós ami seidauk rona. Ami eijzi ba nai   nai ulun sira tau matan  netik  ba ami  povu ba,dehan Adelina.

Relasiona  ho kazu   ne´e,   GMN tenta  halo  konfirmasaun ho  responsavel maximu servisu Polícia Cientifika Investigação Criminal (PCIC),  maibe Diretor laiha tempu  tanba okupadu  ho servisu balun ne´ebé mak presiza atu hala´o.

Enkuantu, kazu  ne´e akontese iha Sabadu (06/05/17), mais ou menus tuku 08:00 kalan  oras Timor-Leste.

Iha  parte segundu Komandante Jeral PNTL Komisariu Faustino da Costa hateten, la´os deskonfia membru PNTL tiru mate joven ne´e mak prosesu kleur.

Ami mós hein hela notifikasaun husi Prokurador. Atu dehan de´it katak, la´os deskonfia involve membru PNTL mak hodi dada kazu ne´e kleur, ha´u hanoin ida ne´e lalos,responde Faustino da Costa.avi

GMN TV | Grupo Média Nacional

Opozisaun timoroan hatete katak falta "inisiativu no vontade di'ak" hosi prezidente Parlamentu


Iha loron-kuarta ne'e, opozisaun timoroan insisti ona katak Parlamentu funsiona hela no asaun ne'ebé falta maka "inisiativu ho vontade di'ak" hosi prezidente hodi hala'o sesaun plenáriu sira ne'ebé maka seidauk hala'o iha tinan ne'e. 

"Parlamentu Nasional funsiona hela, komisaun sira funsiona hela, ami iha númeru nesesáriu hosi funsionamentu no deliberasaun no tanba ne'e laiha razaun hodi sujere katak Parlamentu la funsiona. Asaun úniku ne'ebé falta iha Parlamentu maka inisiativu no vontade di'ak hosi prezidente Parlamentu", hatete hosi Fidelis Magalhães, xefe hosi bankada Partidu Libertasaun Popular (PLP).

"Laiha krizi institusional, komisaun sira funsiona hela. Ema úniku ne'ebé karik lakohi funsiona iha momentu ne'e daudaun maka señór prezidente Parlamentu nian, ne'ebé lakohi hala'o knaar hosi nia mandatu tuir mandatu hosi Parlamentu Nasional nian", nia afirma.

Deputadu ko'alia ba jornalista sira hafoin enkontru badak ida ne'ebé delegasaun hosi bankada tolu opozisaun nian - Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), PLP ho Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) - halo ho Prezidente Timor-Leste.

Fidelis Magalhães insisti ona katak hanesan reuniaun ida ne'ebé hakarak serve de'it hodi "husik votu felisidade nian, saúde ho susesu ba tinan foun ne'e ba Prezidente Repúblika no Estadu timoroan tomak".

"Ami aproveita mós hodi repete ami nia respeitu ba Prezidente hodi hala'o nia majistratura", nia esplika.

Nia insisti ona katak iha kestaun ida ne'ebé la hanesan maka funsionamentu hosi Parlamentu no "hanesan importante hodi la kahur asuntu rua".

Timor-Leste, iha fulan barak nia laran, hasoru hela períudu polítika ne'ebé laloos ho opozisaun, maioria iha Parlamentu Nasional, xumba programa Governu nian no proposta ida hosi Orsamentu Retifikativu, no aprezenta ona proposta ida sensura nian ba ezekutivu no proposta ida hodi hatún prezidente parlamentu nian.

Iha tinan 2017 nia rohan, Parlamentu laiha sesaun plenáriu durante fulan ida ho prezidente Aniceto Guterres defende katak ne'e akontese tanba iha debate ba Orsamentu Retifikativu, ne'ebé la liu. Tinan ne'e seidauk iha sesaun plenáriu ruma, maski rejimentu defini katak hala'o baibain iha loron-segunda ho loron-tersa sira.

Iha semana ne'e, Aniceto Guterres Lopes hatete katak "ezijénsia hosi opozisaun, hodi hala'o reuniaun plenáriu, iha loron sira 15 no 16 Janeiru 2018, labele halo" no konfirma ona katak plenáriu sira fila de'it iha loron 31 Janeiru. Iha de'it loron ne'e maka sei debate proposta sensura hasoru Governu ne'ebé opozisaun aprezenta iha loron 18 Novembru liubá.

Justifikasaun ba adiamentu plenáriu sira, tuir komunikadu, maka tanba "hafoin notifikasaun ba Governu kona-ba proposta sensura, no iha konsekuénsia hosi konsertasaun entre Governu ho Parlamentu Nasional", ezekutivu hato'o "realizasaun debate ba proposta sensura ne'e iha loron 31 Janeiru 2018".

Nune'e, "Parlamentu Nasional sei hala'o reuniaun plenáriu estraordináriu, hodi halo debate ba asuntu referidu, no nia durasaun labele liu loron tolu", hatutan hosi komunikadu.

Proposta hodi hatún prezidente Parlamentu Nasional nian, aprezenta mós hosi opozisaun, "labele ajenda tanba sei hein hela desizaun ikus hosi Tribunal Rekursu, hodi respeita direitu hosi rezisténsia no defeza lejítimu no direitu hosi asesu ba tribunal sira ne'ebé maka garanti iha Konstituisaun ba sidadaun tomak".

Fidelis Magalhães hatete katak hanesan importante avansa "ho funsionamentu normal hosi parlamentu", laiha "razaun ruma hodi adia tan inisiativu sira ne'ebé maka seidauk trata".

Ba deputadu hanesan importante hatene, agora bainhira nasaun tama iha duodésimu dezde loron 01 Janeiru, kona-ba argumentu sira ne'ebé aprezenta iha debate hosi retifikativu "hanesan verdade ka hanesan de'it halo ba objetivu polítiku".

"Ami eziji plenáriu ida iha Parlamentu hodi diskuti no haree, fó sai ba públiku, sé maka utiliza loloos interese povu nian hodi hetan finalidade diskursizu ka polítika no haree loloos sé maka iha interese ne'e iha fuan nia laran", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa

Governu timoroan rekruta tékniku sira hodi fortalese programa reforma fiskal nian


Ministériu Finansa timoroan fó sai programa boot ida hosi rekrutamentu tékniku sira no espesialista sira ba Autoridade Tributária ho Autoridade Aduaneiru foun sira, elementu sentral rua hosi programa Reforma Fiskal ne'ebé hala'o daudaun iha nasaun.

"Hanesan tempu hosi jerasaun foun sira hodi partisipa no kontribui ba ita nia dezenvolvimentu, uza formasaun sira ne'ebé simu iha universidade sira ne'ebé sira frekuenta. Lori koñesimentu modernu sira hodi bele muda ita nia ekonomia", hatete hosi Fernanda Borges, responsável hosi programa Reforma Fiskal, ba Lusa iha loron-tersa ne'e.

Rekrutamentu, ne'ebé halo hela iha munisípiu tomak Timor-Leste nian no iha estranjeiru, hanesan hakat foun ida iha programa boot hosi reforma fiskal ne'ebe hakarak "aumenta reseita sira, diversifika ekonomia no iha aumentu ekonómiku nesesáriu hodi bele konsege dezenvolvimentu iha nasaun".

Polítika transversal, iha dezenvolvimentu besik tinan rua nia laran, inklui aprovasaun hosi kuadru lejislativu foun ida ne'ebé permiti ona kria autoridade foun rua no adopta kódigu aduaneiru ida, ne'ebé agora sei aplika.

"Hosi kuadru legal nia laran, iha nesesidade hodi rekruta timoroan sira ho formasaun iha área oioin: kontabilidade, ekonomia, informátika, komunikasaun. Ha'u fiar katak iha rekursu humanu ba área sira ne'e. Durante tinan 17 nia laran ami forma ema sira iha área oioin, ami fó ona bolsa estudu, barak maka fila ona no buka hela serbisu", nia esplika.

Efeitu ida haree ona maka hamenus tempu hosi prosesamentu kontentor sira nian ne'ebé to'o iha portu Díli, ne'ebé lentidaun halo ona empreza sira transporte nian aplika taxa adisional ba Timor-Leste.

Fernanda Borges haree katak implementasaun hosi sistema informátiku foun hamenus ona tempu ne'e, maibé subliña katak sei iha falla balun iha rekursu humanu nian, iha estrutura sira Estadu nian no mós iha empreza privadu sira hosi área.

"Ami implementa ona ida hodi fasilita prosesu no hamenus tempu hosi kontentor ida iha portu, maibé kontentor sira to'o no "broker sira" seidauk bele serbisu ho sistema hodi hasai lalais. Dalaruma, ami iha kontentor sira lahó dokumentu sira hodi prenxe", nia hatete.

Hodi hasoru kestaun ne'e, programa hosi reforma fiskal inklui planu ida formasaun no apoiu ba ajente privadu sira ne'ebé envolvidu iha importasaun ho esportasaun, no presiza atu empreza sira "rekruta tan ema ho kapasidade iha área sira ne'e", nia refere.

Kestaun importante seluk, ne'ebé liuhosi dekretu ka lei ida, maka aplikasaun hosi pauta aduaneiru foun, ne'ebé sei fasilita klasifikasaun hosi sasán importadu sira, sei ajuda Estadu hodi hetan liután reseita sira.

Fernanda Borges destaka mós importánsia hodi hametin serbisu "iha fronteira terestre sira ne'ebé tama kontentor barak no ne'ebé ladún iha kontrolu".

Aspetu ida ho impaktu boot maka introdusaun hosi impostu ho folin akresentadu (IVA), ne'ebé proposta ba diploma ne'e iha ona Governu nia liman laran hodi bele estuda.

Estimativu maka bainhira hahú hala'o IVA bele reprezenta reseita anual adisional sira hamutuk dolar millaun 110 (besik euro millaun 90 resin), hatete hosi Fernanda Borges.

SAPO TL ho Lusa

Timor-Leste ho Austrália hahú fali negosiasaun kona-ba fronteira iha fulan ne'e nia rohan


Timor-Leste ho Austrália hahú fali iha fulan ne'e nia rohan, iha Sydney, negosiasaun sira entre sira ho empreza petrolíferu sira kona-ba fronteira tasi nian no rejimi hosi dezenvolvimentu sira ba kampu sira Greater Sunrise nian, iha Tasi Timor.

Elementu ida ne'ebé seidauk ko'alia, no ne'ebé foin lalais hamosu diverjénsia maka'as, maka oinsá halo esplorasaun ba gás: ho gazodutu ida ba Darwin, iha Teritóriu Norte Austrália nian, ka ba kosta súl Timor-Leste nian. Destinu hosi gazodutu ne'e sei determina oinsá fahe reseita sira entre nasaun rua ne'e.

Maski responsável sira hosi negosiasaun hosi parte timoroan nian hatudu konfiante iha posibilidade hosi gazodutu ba kosta súl, hosi parte australianu nian no hosi petrolíferu sira insisti iha solusaun hodi mantén Darwin.

Iha tinan hirak ikus ne'e, Timor-Leste konsege defende ona nia pozisaun, hasoru komentáriu sira kona-ba posibilidade finanseiru ka tékniku hosi projetu, importante ba finansiamentu Timor-Leste nian iha prazu médiu.

Sentral ba akordu tomak ne'ebé negosiadu iha fulan 18 ikus ne'e entre nasaun rua ne'e, ho mediasaun hosi komisaun ida konsiliasaun ONU nian, iha definisaun ba fronteira tasi nian entre nasaun rua, estabelesidu, no buat hotu indika, iha liña médiu ne'ebé maka reklama beibeik hosi timoroan sira.

Objetivu maka konsege asina tratadu iha fulan-Marsu, iha serimónia ida ne'ebé bele "asisti" hosi sekretáriu-jeral ONU nian, Antonio Guterres.

Faktu hosi negosiasaun sira hala'o iha ámbitu hosi Komisaun Konsiliasaun ida, harii ho baze iha Konvensaun ONU nian kona-ba Direitu Tasi nian ho patrosíniu hosi Tribunal Permanente Arbitrajen nian, halo prosesu, liuliu tanba susesu hosi akordu ida, hanesan akontesimentu pozitivu ida ba sistema multilateralista, admiti hosi fonte timoroan sira.

"Tanba agora konklui ona prosedimentu internu sira, Governu rua konkorda katak sei hala'o asinatura iha inísiu fulan-Marsu tinan 2018", refere hosi komisaun iha nia komunikadu ikus.

"Tanba konsidera progresu ne'ebé hala'o durante enkontru bilateral sira to'o ohin loron, governu sira konkorda atu Komisaun halo konsulta direta ho sira no ho Joint Venture hodi rezolve kestaun ruma ne'ebé seidauk rezolve no atu desizaun ida kona-ba konseitu dezenvolvimentu sei hetan to'o loron 01 Marsu 2018", haktuir hosi komisaun.

Seidauk iha loron loloos ida hodi halo asinatura tanba laiha serteza mós kona-ba polítika iha Timor-Leste, tanba Governu bele monu, sai hanesan objetu hosi proposta sensura hosi opozisaun, ne'ebé sei debate iha loron 31 Janeiru.

Iha parte jeral sira, projetu tratadu defini fronteira tasi entre Timor-Leste ho Austrália iha Tasi Timor no estabelese Rejimi Espesial ida ba área ne'ebé inklui kampu gás Greater Sunrise.

Projetu tratadu estabelese mós dalan sira hodi fahe reseita ne'ebé parte sira reseita ne'ebé hetan ba montante ne'ebé fó ba Parte ida-idak sei la hanesan, depende hosi benefísiu ekonómiku sira ne'ebé hetan hosi konseitu sira dezenvolvimentu ne'ebé la hanesan ba kampu gás Greater Sunrise nian, nota hosi komisaun.

SAPO TL ho Lusa

PNTL Kaptura Eis-Sekretáriu Estadu

DILI: Komandu Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL), Munisípiu Dili kaptura EisSekretáriu Estadu Meiu Ambiente (SEMA), Abílio Lima, hafoin hetan mandadu kapturasaun husi Tribunál Distritál Dili (TDD), Segunda (15/1).

Segundu Komandante PNTL Munisípiu Dili, Superintendente Asistente Euclides Belo hateten, PNTL hamutuk PSIK kaptura eis-sekretáriu estadu Abílio Lima, iha ninia rezidénsia Ai-Mutin, Komoro, bazeia ba orden kapturasaun husi TDD.

Hafoin kaptura Polisia aprezenta ba Tribunál no akompaña too iha Prizaun Bekora.

Tuir desizaun Tribunál, kondenadu Abílio komete iha kazu abuzu de podér, pekulatu no korrupsaun ativa. Kondenadu arguidu Abílio Lima tama prizaun Bekora tuku 09:00, tanba Tribunál Rekursu aplika pena prizaun tinan 3 efetivu.

Antes ne’e, Tribunál primeiru distánsia aplika o pena prizaun tinan 5 no selu indenizasaun ba estadu ho montante $5.300. Maibé, rekursu ba Tribunál Rekursu absolve arguidu Abílio Lima husi kazu ne’ebé antes ne’e Ministériu Públiku akuza ba nia.

Entretantu, Diretór Prizaun Bekora, João Domingos hateten, kondenadu Abílio Lima hetan mandadu detensaun husi Tribunál atu kumpre nia sentensa iha prizaun.

Nia dehan, agora daudauk ne’e nia prosesu tama ona, maibé atu koloka de'it ba fatin ne’ebé merese nia atu hela. 

Tomé Amado | Independente