sexta-feira, 27 de abril de 2018

Dom Basílio: “Ha’u fó konsellu ba Alkatiri”


Bispu Diocese Baucau, Dom Basílio do Nascimento, Pr, deklara, nia fó konsellu ba Marí Alkatiri, maibé la’os fó apoia.

Deklarasaun ne’e Dom Basílio do Nascimento hato’o hodi responde ba notisia balun ne’ebé publika iha média sosial katak durante ne’e nia fó apoia ba Mari Alkatiri nu’udar Sekretariu Jeral Partidu FRETILIN.

Dom Basílio hateten, konsellu ne’ebé nia fó ba Mari Alkatiri iha momentu hetan vizita husi Alkatiri, tanba Marí rasik mak husu hanoin ba nia nu’udar bispu, maibé la signifika fó apoia.

“Ha’u hakarak aproveita okaziaun hodi desmente buatida, ita boot sira publika, surat ne’e iha ha’u nia liman dehan Dom Basílio Prezidenti Episkopal timorense nia hateten igreja apoia Dr. Mari Alkatiri, deskulpa ne’e bosok. Ha’u koalia ho Dr. Alkatiri iha momentu ida Dr. Alkatiri husu ha’u nia opiniaun hanesan konsellu ida. Ha’u fó ba Dr. Alkatiri hanesan konsellu agora fó konsellu ne’e la signifika katak ha’u apoia ba Dr. Alkatiri, votu sekretu,” hateten Dom Basílio do Nascimento ba jornalista sira hafoin hamutuk ho bispu Diocese Díli, Dom Virgílio do Carmo da Silva, SDB hasoru malu ho Prezidenti Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo iha Palácio Prezidensial hodi koalia konaba situasaun atual no oinsa bele hamutuk garante nafatin paz no estabilidade iha Timor Leste (TL).

Tuir Dom Basílio nutísia ne’ebé publika husi média sosial balun ne’e bosok, tanba igreja durante ne’e sempre hamriik independenti no la inklina ba partidu ka ema ruma.

Tanba ne’e atual Bispu Diocese Baucau ne’e husu ba media nacional sira atu hatudu nafatin profisionalizmu hodi haree didi’ak notísia sira antes publika iha média.

“Ne’eduni halo favor semak tau notísia ida ne’e haree didi’ak ba. I depois ida seluk fali dehan Prezidenti Episkopal timorense apoia FRETILIN ida ne’e terlalu, ne’e mós bosok oituan, bosok oituan la’e, ne’e bosok kompletu. Hotu-hotu mesak katóliku, uma kreda laiha buatida atu tama iha vida polítika, maibe ha’u hakarak aproveita okaziaun hodi dehan fó konsellu ida ba Dr. Alkatiri tanba Dr. Alkatiri husu konsellu ne’e la signifika katak apoia Dr. Alkatiri ou apoia FRETILIN, buat sira ne’e tenki klaru hanesan bee para ita hotu bele hatene loloos, la’e horsida ita boot sira fó informasaun laloos, la’os profisionál,” Dom Basílio esklarese. ías

GMN TV | Grupo Média Nacional

MNEK Realiza Semináriu Kona-ba Konflitu iha Saara Osidentál


DILI, (TATOLI) – Ministériu Negósiu Estranjeiru no kooperasaun, liuhosi Diresaun ba Europa, Áfrika, no Médiu Oriente (DEAM) Realiza Semináriu Ida Kona-ba: “The Conflict on Western Sahara: Perspectives, Current Situation and Prospects of Solution”.

Diresaun-Jerál Asuntu Bilaterál, liuhosi Diresaun ba Europa, Áfrika, no Médiu Oriente (DEAM) organiza semináriu ida ho asuntu polítika globál mundu ohin loron, espesifikamente liga-ba konflitu polítiku ne’ebé agora dadaun povu Saara Osidentál (Western Sahara) infrenta.

Iha Semináriu ne’e, Embaixadór Saara Osidentál mai Timor-Leste, Mohamed Slama Badi halo aprezentasaun kona-ba konflitu iha Saara Osidentál ne’e rasik, situasaun atuál, perspetivas no solusaun.

Diretora DEAM (Diresaun ba Europa, Africa no Médiu Oriente), Josefina Tilman iha intervista hatete objetivu prinsipál hosi semináriu ne’e maka hatudu ita-nia solidaridade ba Saara Osidentál ba sira-nia problema no sufrimentu ne’ebé maka durante ne’e sira hasoru, ne’ebé uluk ita mós infrenta ho ita-nia viziñu di’ak Indonézia.

Iha tempu hanesan Diretora mós esplika objetivu seluk maka fo hanoin fali mai ita atu labele haluha sira-nia luta ba sira-nia auto-determinasaun hanesan ita uluk infrenta.

“Kria konsiénsia ida sobre disputas de direitu Internasionál ne’ebé liu ona tinan 40. Ita hatene katak Saara Osidentál nia povu mós terus hanesan ho ita Timór, istoria no politikamente hanesan loloos ho istória ne’ebe povu Timór infrenta iha tempu pasadu”, hateten.

Diretora Josefina relata bazeia ba Timor-Leste nia konstitusaun iha artigu 8 fó dalan no ko’alia momós katak ita nudar sidadaun ida tenki respeita direitu de auto-determinasaun, soberania permanente ho independénsia ba kada nasaun ida-ida.

Ho ida ne’e maka ita hanesan timoroan sempre firme iha ita-nia pozisaun no desizaun tuir mandatu Estadu atu fó suporta masimu ba ita-nia belun sira iha Saara Osidentál ba sira-nia independénsia.

Alende apoiu nível polítika, Governu Timor-Leste mós bazeia ba rezolusaun Parlamentu (n.o2/2011 2 de Marco) hodi fó apoiu finanseiru ho totál orsamentu rihun US$ 70.000 ba estabelesimentu embaixada iha Timór ne’ebéke harii desde tinan 2010, no Governu Timór kontinua aloka osan kada tinan ho totál rihun US$ 50.000 ba embaixada Saara Osidentál.

Saara Osidentál geografikamente lokalizadu iha parte ida hosi kontinente Afrika ne’ebéke seidauk hetan ninia soberanu lolo’os, Iha parte leste besik ba nasaun Aljeria no iha parte norte besik ba Maroko no Mauritania.

Semináriu ne’e realiza iha Salaun Nobre-MNEK iha loron, 20 abril 2018, alende funsionarius no diplomatas-MNEK, marka prezensa mós iha semináriu ne’e, estudantes universitáriu sira hosi Universidade Nasionál Timor-Leste no Universidade da Paz no Amigos Solidariedade do Povo Sahara Osidentál iha Timór.

Depoisde hare reasaun ka espresaun partisipantes universitáriu sira ne’ebéke partisipa iha eventu refere, Universitariu sira husu atu diresaun atu habelar liután semináriu iha nivel universidade sira iha tempu oin mai. (KI)

Semana Ne’e Remata Imprime Buletin Votu


DILI, (TATOLI) – Ministru Administrasaun Estatál, Valentim Ximenes, hatete Grafika Nasionál sei finaliza imprime buletin votu ba eleisaun antesipada iha semana ida ne’e.

ʺOhin ou aban sira (grafika nasionál imprime hotu ona)ʺ, dehan ministru ne’e ba jornalista sira iha Palásiu Governu, ohin.

Governante ne’e hatutan grafika nasionál imprime buletin votu hamutuk 784,286 tuir rekomendasaun STAE bazea ba númeru eleitór ne’ebé sei partisipa iha votasaun iha eleisaun antesipada.

Eis-dosente Universidade Nasionál Timor-Leste ne’e relata prosesu imprisaun ne’e la’o di’ak no asegura ninia segredu.

“La’o di’ak, ita asegura ninia segredu no servisu hamutuk ho entidade hot-hotuʺ, katak ministru.

Grafika nasionál sei entrega ba Servisu Téknika Administrasaun Eleitorál hodi realiza EA iha loron 12 maiu 2018.

Governu Aloka Milliaun $4.7 ba STAE

Ministru mós haktuir governu aloka osan milliaun $4.7 ba STAE hodi  hala’o servisu tékniku ba eleisaun antesipada.

ʺOrsamentu ne’e másimu ona para STAE bele halo servisuʺ, katak tan. Hosi totál ne’e, STAE uza ba resenseamentu eleitorál, publisidade no seluktán.

ʺEn termu ezekusaun la’o di’ak no laiha obstaklu maski osan ministériu finansa fó ba STAE iha periodu ida badakʺ, tenik Valentim.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Imajen: Ministru Administrasaun Estatál, Valentim Ximenes

Partido Demokratiku Husu Povu Labele Faan Rai


NATARBORA: Estrutura Partidu Demokratiku (PD)  iha Postu Administrativu Natarbora Munisipiu Manatutu alerta ba povu tomak atu labele faan rai ba ema estrajeiru sira hodi utiliza ba komersiu nian.

Kandidatu membru governu Mateus Cabral hatete Manantutu liu liu iha postu Natarbora potensial tebes ba setor agrikultura, turismu, mineriu no petroleum tanba ne’e husu povu tomak tenke kuidadu rai ne’ebé ita hela ba.

“Ohin loron projetu tasi mane kona iha ita nia postu administrativu ema barak sei tama mai hodi investe iha ne’e tanba ne’e ita tenke kuidadu ita nia rai atu labele monu ba ema seluk nia liam” Dehan Mateus Cabral iha Natarbora horseik.

Mateus hatutan, Rai sai hanesan rikusoin ne’ebé bo’ot tebes ba ema tanba ne’e kuandu ema estranjeiru mai hakarak sosa labele fo maibé haruka sira bele aluga de’it.     

Partidu Demokratiku hanesan jerasaun kontinuador iha planu politika atu halo dezenvolvimentu hodi hadia povu no nasaun ida ne’e husik rai sira ne’e ba jerasaun sira atu utiliza hodi dezenvolve aan.

“ita iha natar, toos no plantasaun seluk ne’ebé presija governu atu hadia maibé kuandu imi faan hotu programa sira ne’e ita atu implementa iha ne’ebé” Dehan Mateus.

Iha fatin hanesan tuir Kandidatura ba membru Parlamentu Nasional Henriqueta da Silva hatete, rai sai hanesan rekursu importante tanba ne’e husu labele faan rai ba ema seluk.

“ita iha ona ona esperensia iha Dili uluk Hudi laran ohin loron sai ona sina laran tanba sina mak nakonu ona iha ne’eba tanba ne’e hau husu Natarbora labele sai fali sina laran,” Dehan Henriqueta.

Lígia Noronha | Independente

Lere: Lider Antigu Sira Deskontroladu Tanba Hanoin Mak Ukun


DILI: Xefe Estadu Maiór Jenerál FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Lere Anan Timur hatete, lider antigu sira deskontroladu iha kampaña hasai liafuan kro’at ba malu tanba hanoin mak oinsa atu ukun.

Hanesan Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak, Ramos Horta no Marí Alkatiri, figura nasionál ne’ebé uluk lidera funu maibé sira ko’alia la kontrolla aan.

“Ita nia figura sira ne’ebé hamriik iha oin, ita nia Maun Xanana Gusmão, Taur Matan Ruak, Marí Alkatiri, Ramos Horta, sira figura nasionál ne’e uluk lidera ita nia funu ne’e maibé agora sira la’o ba kampaña maka kolen liu entaun ko’alia mós la kontrolla aan,”dehan Majór Jenerál Lere Anan Timur ba jornalista sira hafoin remata enkontru ho Prezidente Repúblika iha Palasiu Prezidensial Nicolau Lobato Bairru-Pite, Dili, Kuarta (25/04).

Lere haktuir katak, labele dehan katak ida mak halo liu, ida mak halo oituan, ida mak ba halo barak liu ema ne’e hotu-hotu.  

“Ha’u veteranus nu’udar veteranus 24 anos ne’e ha’u la tabele ema ida, veteranus ne’e ha’u nian ho ha’u nia determinasaun, ha’u nia desizaun rasik maka ha’u hasai 24 anos,” akresenta Lere.

Lere dehan, saudozu ne’ebé mate dala ruma balun funu loron, fulan tolu fulan hat mate, tinan balun tinan lima tinan sanolu balun tinan rua nolu resin maka mate la’os sira maka hakarak mate dehan katak korelasaun Forsas karik ema nia forsa mak bo’ot liu.

“Maibé la’os ita de’it mate Indonezia mós han daudauk sira mós mate, ita funu ne’e hanesan de’it funu ne’e bainhira ita dehan katak patria morte ne’e mate ka moris ne’e dehan linguazen funu nian,” akresenta nia.

Bainhira hakarak funu tenke iha mate funu atu ukun aan ne’e. Tanba ne’e tuir Lere, ukun aan tiha ona di’ak liu ko’alia kona-ba progressu dezenvolvimentu moris di’ak povu nian, se ko’alia kona-ba veteranus governu ne’ebé mai tenke tau matan ba veteranus.

Tinan sanolu ne’e labele, agora maka mai ko’alia tanba ne’e maka veteranus la’os buat foun, veteranus ne’e desde 1999 mai to’o 2018 ne’e veteranus ona.

Lere dehan, nia alin veteran sira sira ne’ebé reforma iha tinan 2015 ne’e mizeradu. Bainhira nia ba tama (veteran sira) sira nia uma ne’e aat liu no hahan aat liu.

“Ohin loron temi Nicolau Lobato, Alex Daitula, Latuasa la’os sira maka hakarak mate ne’e konsikoensia funu ninia maka bo’ot liu, sira mate ona labele dehan sira maka heroi lo’os tanba kumpri tiha misaun,” tenik Lere.

Cristina Ximenes | Independente

'Avô' Nana retoma campanha em força no regresso a Díli

Díli, 27 abr (Lusa) - O 'avô Nana', alcunha pelo qual é agora conhecido o líder histórico timorense Xanana Gusmão, retomou hoje, em força, a campanha da Aliança de Mudança para o Progresso (AMP) com um pequeno comício na zona ocidental da cidade de Díli.

Uma larga multidão convergiu no campo de futebol de D. Bosco, no bairro de Comoro, para o comício onde se evidenciam, além das muitas bandeiras da AMP, outras dos três partidos que a integram: CNRT, PLP e KHUNTO.

Tal como tem ocorrido em praticamente todas as ações de campanha, os jovens dominavam o público, e foi para eles que se dirigiram alguns dos comentários políticos.

Referências à "terceira idade" dos líderes que uniram três partidos - já depois da tomada de posse do atual Governo - para criar uma aliança que parte, pelo menos matematicamente, à frente para o voto: controlam 35 dos 65 lugares do parlamento.

Xanana Gusmão, presidente do Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), Taur Matan Ruak, presidente do Partido Libertação Popular (PLP) e José Naimori, fundador do Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO), lideram a campanha da AMP.

Uma coligação de anteriores adversários que se uniram contra o Governo liderado pela Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) e pelo Partido Democrático (PD).

Hoje Taur Matan Ruak não estava - o PLP estava representado na tribuna de honra por Fidelis Magalhães - cabendo a José Naimori 'aquecer o ambiente'.

Um discurso emotivo, cheio de referências irónicas e criticas à Fretilin - aspeto que tem marcado grande parte da campanha da AMP.

Xanana Gusmão, que discursou depois, voltou à campanha depois de uma ausência de vários dias durante o qual se deslocou a Nova Iorque para participar, a convite do presidente da Assembleia Geral da ONU, num encontro de alto nível sobre "construção e sustentação da paz".

A visita ocorreu depois de no inicio de março Xanana Gusmão ter cancelado uma visita a Nova Iorque onde deveria testemunhar, com o secretário-geral da ONU, Antonio Guterres, a assinatura do tratado de fronteiras marítimas entre Timor-Leste e a Austrália.

Na véspera da visita Xanana Gusmão alterou os planos e foi à Serra Leoa, no âmbito de uma visita do g7+, acabando por deixar para agora um diálogo com António Guterres com quem, como explicou hoje, pode falar "sobra a situação atual".

No sábado, o líder timorense e uma caravana de dirigentes e militantes da AMP partem para o enclave de Oecusse, a região administrativa especial que tem sido presidida, nos últimos anos, por Mari Alkatiri, secretário-geral da Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) e atual primeiro-ministro.

Em 2017, a Fretilin conquistou praticamente o mesmo número de votos em Oecusse que os três partidos que compõem a AMP juntos - Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), Partido Libertação Popular (PLP) e Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (KHUNTO) - pelo que o comício previsto para domingo está a suscitar algum interesse.

Momento para o qual Xanana Gusmão remeteu uma conversa mais ampla com os jornalistas.

ASP // PJA

Mari Alkatiri confiante na vitória da Fretilin a 12 maio

Díli, 27 abr (Lusa) - O secretário-geral da Fretilin, Mari Alkatiri, mostrou-se hoje confiante na vitória do partido nas legislativas antecipadas de 12 de maio em Timor-Leste, referindo-se ao que diz ser uma onda de jovens que "já não vive da nostalgia".

"Já não tenho dúvidas a esse respeito. Vamos vencer essas eleições e a reação da outra parte já mostra isso, que já sabem que vão perder", disse Alkatiri num pequeno comício na capital timorense, onde hoje estiveram as duas principais forças concorrentes nesta votação, a Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) e a Aliança de Mudança para o Progresso (AMP).

A campanha da Fretilin, partido que venceu por margem mínima as eleições de julho do ano passado, tem assentado no programa do VII Governo, apoiado por uma aliança minoritária com o Partido Democrático (PD).

A oposição, reunida em bloco, conseguiu com a sua maioria bloquear o orçamento retificativo e o programa do Governo, criando um impasse político que acabou por levar o chefe de Estado, Francisco Guterres Lu-Olo, a convocar eleições antecipadas.

Alkatiri disse que depois das eleições do ano passado e do que aconteceu nos últimos meses, o apoio ao partido tem vindo a aumentar porque muitos estão "cansados de uma má governação, de uma governação sem resultados, de uma governação despesista".

Notou em particular a elevada presença de jovens durante a campanha, um fator que, dada a pirâmide populacional em Timor-Leste - a ampla maioria da população tem menos de 30 anos - é determinante para o voto.

"Basta ver que a maioria que está aqui é jovem e mostra que a juventude, que já não vive de nostalgia, quer olhar para o futuro, e aqueles que vivem pela nostalgia são arrastados pelos seus filhos e pelos seus netos", disse.

Os comentários de Alkatiri referem-se a um dos temas que tem marcado a campanha da AMP com referências ao passado da luta contra a ocupação indonésia e pela independência de Timor-Leste, com tentativas de alguns dirigentes de politizarem os diferentes braços da resistência: armada, clandestina e diplomática.

Alkatiri falava à Lusa durante um pequeno comício que decorreu no campo de Mascarenhas, em Díli.

Vários dirigentes do partido participaram no encontro que marcou a chegada da máquina de campanha da Fretilin para a região da capital, com várias ações previstas em Díli e arredores na reta final da campanha.

Além dos grandes comícios nas capitais de município, a Fretilin, como outros partidos, aposta em ações de maior proximidade, distribuindo os seus principais líderes pelo país.

A campanha termina a 09 de maio.

ASP // VM

Fretilin Ukun Sulan Koruptor Ba Kadeia


DILI - Membru organizasaun Rituais 77 husu ba Sekertariu Jeral Partidu Fretilin, Mari Akatiri katak, bainhira partidu Fretilin kaer ukun iha Oitavu Governu tenke sulan korputor sira ba iha kadeia, hodi responsabliza osan 14 Bilions neebe gasta arbiru deit.

Portavos 77 Napoliao Martins hateten, organizasaun membru arte rituais 77, iha neebe deit sira hela ba, atu servisu makas hodi fo votus ba programa VII Governu Konstitusional, tenke manan absoluta iha eleisaun antisipada neebe sei monu iha dia 12 de Maiu 2018.

“Ami husu ba Sekertariu Jeral partidu Fretilin Mari Alkatiri hanesan mos Primeiru Ministru VII Governu Konstitusional hahu husi dia 12 de Maiu too 20 de Maiu 2018, tenke taka fronteira Batugede, Aeoroprtu Niculao Lobato, no Postu Dili, ba se deit maka hakarak atu halai sai ba rai liur, liu liu koruptor sira nee,” dehan Napoliao foin lalais nee, iha Rai Kotu, Dili.

Nia dehan, tempu too ona Maubere oan tenk kaer rasik kuda talin, hodi hatutan herois da patria hanesan Prezidente do partidu Fretilin Saudozu Francisco Xavier do Amaral, Vise Prezidente partidu Fretilin Saudozu Nicolau Lobato to Rosa Muki Bonaparte, Maria Tapo, Komandante Nino Koni Santana no saudozu sira hotu neebe husik sira nia vida ba libertasaun rai doben ida nee nia mehi.

Iha parte ketak Prezidente Fretilin, Jose Manuel Fernandes hateten, durante tinan sanulu governasaun neebe lidera husi CNRT ukun, gasta ona orsamentu kuaze 14 Bilions, maibe povu sei halerik ba infraestruturas bazika, tanba nee iha dia 14 de Maiu agora hili Fretilin. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sabado, (28/04/2018)

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

Kazu Vemasse Involve Pesoal PNTL


DILI - Kazu Vemasi neebe involve membru Polisia ida, oras nee dadauk nia prosesu kriminal rejistu ona iha Ministeriu Publiku. Prosesu disiplinar loke tiha ona no investigasaun remata, maka komandu sei foti desizaun ba membru refere.

Kestaun nee fo sai husi Komandante Jeral PNTL, Komisariu Julio Hornay ba Jornalista sira, bainhira remata enkontru ho Prezidente da Republika Francisco Guterres Lu Olo, iha Palasiu Prezidensial Bairo Pite, Dili, Kinta, (26/04/2018).

“Komandu sei foti desizaun ba inflasaun neebe maka membru PNTL nee komete konaba criminal depois maka Tribunal sei deside atus krime neebe maka mebru PNTL nee komete  ninia desizaun tanba nee, ita hotu kumpri lei laos dehan PNTL mantein lei ho orden neibe nia iha lei nia leten, nee la los ita hotu tenke kumpri lei,”informa Komisariu Julio Hornay.

Tuir nia katak, ema hotu moris iha rai ida nee tenke hakruk ba lei, sei deit maka viola regras ka kodigu penal ruma maka nia rasik tenke prontu atu responsabliza konsekonsia iha prosesu criminal nomos prosesu disiplinar, ida nee maka komandu halo. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sabado, (28/04/2018)

Madalena Horta | Suara Timor Lorosae

Solusiona Problema UNITAL, Lere Husu Estudante Hatama Petisaun


DILI, (TATOLI) - Prezidente Fundasaun Asuwa’in Timor-Leste [FUNATIL], Lere Anan Timur, fó solusaun ba preokupasaun estudante nian, kona-ba problema dosente sira la tama aula. Nia husu ba estudante sira entre loron 11-19 Maiu tinan ne’e, hatama petisaun ida ho informasaun kompletu kona-ba problema ne’ebé sira hasoru durante ne’e.

Nune’e, nia, iha kualidade nu’udar prezidente fundasaun bele avalia no fó resposta hodi rezolve imediata, hodi normaliza di’ak liután prosesu aprendizajen no rezolve problema sira hotu. Estudante sira konkorda ona ideia eh hanoin ida ne’e.

Prezidente FUNATIL, Lere Anan Timur, apela mós ba fundadór UNITAL [Universidade Orientál Timor Lorosa’e] sira atu investe osan ona ba iha universidade ne’e, labele parazita no moris de’it ba osan sira ne’ebé estudante sira nian, se lakohi, nia sei investe, tanba responsabilidade morál.

“Se lakohi, ha’u iha responsabilidade ba universidade ida ne’e, debe ema nia osan mós ha’u debe hodi bele investe. Ha’u lakohi para ema estranjeiru sai fali na’in ba universidade ida ne’e, tenke ita Timor. Timor mak tenke sai universidade ne’e nia na’in,” garante fundadór, Lere Anan Timur, perante estudante sira, iha kampus UNITAL, Becora-Díli, ohin.

Prezidente FUNATIL rekoñese katak problema sira ne’ebé mak akontese bebeik iha estabelesimentu ensinu privadu, UNITAL ne’e tanba fundasaun la funsiona, no universidade mak akumula funsionamentu fundasaun nian, hodi halo akompañamentu, supervizaun kona-ba lala’ok universidade nian.

“Ida ne’e mak problema ninia huun. Problema seluk saida? Osan. Osan la iha, tinan uluk, ha’u atu haruka inspesaun mai universidade, primeiru més iha tinan ida ne’e nia laran, atu inspesiona. Atu inspesiona ne’e la’ós atu fó sala ba ema ida ou kastigu ema ida,” informa Lere ba akadémiku UNITAL sira.

“Fundasaun tenke investe. Eleisaun besik ona, la to’o fulan ida, eleisaun mai ona, governu foun sa’e ona. Governu foun mai, universidade tenke iha ona loloos fundasaun ninia okos,” salienta prezidente FUNATIL ne’e.

Nia reforsa katak bainhira Fundasaun Asuwa’in Timor-Leste ne’e, atu funsiona, sei iha estrutura rasik no funsionáriu ne’ebé tantu sei serbisu iha fundasaun nune’e mós iha universidade sei hala’o liuhusi selesaun ida ne’ebé rigór.

Bainhira fundasaun funsiona, ema ne’ebé mak universidade presiza hanorin mak hela, tuir kuantidade estudante, la presiza, sai, nune’e mós funsionáriu sira.

Alunus la iha problema. Ki’ak ka riku, husi ne’ebé de’it fundasaun simu. “Mas, funsionáriu sira mak tenke selesionadu. Nasionalizmu, patriotizmu tenke iha funsionáriu ida idak nia fuan. Disiplina, responsabilidade tenke iha funsionáriu idaidak nia ulun, ninia kakutak, ninia fuan. Kombate oportunizmu, ida ne’e mak fundasaun ninia prinsípiu,” inisiste prezidente FUNATIL, Lere Anan Timur.

Nune’e, dala ida tan, atu funsiona efetivu fundasaun, Lere sei haruka ekipa inspesaun ba universidade ne’e.

“Ha’u atu haruka ha’u-nia ekipa inspesaun, ne’ebé xefiadu husi imi-nia aman Maunana, para hatene moras ne’e husi ne’ebé? Mas, problema nia huun mak ida ne’e, osan ne’e mak atu rezolve dala ida de’it, fundasaun agora tenke investe, ita tenke investe. Ne’e mak primeira opsaun, Matos sira mak hateten beibeik sira agora investe. Sira lakohi, ultimo ha’u mak investe. Ha’u investe para universidade la’o ba oin nafatin,” nia akresenta.

Lider másimu FUNATIL ne’e, reforsa, UNITAL nunka no sei la taka to’o iha ne’ebé de’it, maski ema na’in rua ka tolu eh haat de’it, tanba eskola ne’e uluk nia loke, nia intensaun ba timoroan sira, povu sira tanba ne’e nia haktuir katak rejeita simu osan husi fundasaun.

“Universidade la taka. Ha’u morál la iha, atu riku ho imi-nia [estudante sira] osan. Ha’u uluk loke universidade ida ne’e ba ema ki’ak, la’ós ba ema riku. Tanba ida ne’e mak reitór, ohin bele sai, maibé ha’u tenke buka forma, husik universidade la’o ba oin nafatin,” dehan lider FUNATIL, Lere Anan Timur.

Hodi hatutan katak kuandu dehan universidade ne’e privadu, la’ós estadu nian. Universidade ne’e fundadór sira nian, veteranu sira nian, maibé ida ne’e, iha surat-tahan de’it, la ativu. Uluk Nunura mak ativu iha ne’e, maibé imi duni sai tiha, nia mós la’o halo nia vida. Entaun, sá solusaun mak ha’u agora toma? Imi hakarak, reitór agora sai, la’ós primera-vez imi duni sai ema, beibeik ona.

“Uluk ha’u dehan katak reitór Roberto [Seixas Miranda] mak sai fali, taka universidade, mas ha’u hanoin imi. Se taka imi ba iha ne’ebé? Imi ba komete krime, imi ba komarka. Imi-nia idade sei nurak, imi lakohi lakon futuru, tanba ida ne’e mak ha’u lakohi ida ne’e,” relembra Lere.

Kona-ba ezijénsia estudante nian ne’ebé espresa liuhusi panfletu nune’e mós direta husi estudante sira atu hasai reitór Roberto Seixas Miranda, Lere Anan Timur husu atu estudante sira hakmatek, labele hanoin de’it tuun ka sa’e, maibé fallansu ne’ebé akontese iha universidade tanba la iha investimentu husi fundadór sira.

“Imi sai vítima ne’e loos, atu hatuun reitór, ida ne’e mak sai kestaun ba ha’u. Primeiru, tanba saida mak tenke hatún? Ita ne’e para hatún malu de’it? Maibé, agora oinsá universidade atu la’o ba oin, ne’e mak fundasaun agora tenke investe ona,” nia reforsa hikas.

Iha fundasaun la iha ema ida ko’alia kona-ba investimentu, maibé ko’alia de’it mak estrutura. Estrutura la’ós problema. Estrutura atu funsiona ne’e mak problema. Funsaun oinsá, kuandu kondisaun mós la iha.

Ita-nia kontráriu fali envés fundasaun mak kaer universidade, universidade mak kaer fali fundasaun. Reitór Roberto Miranda Seixas, iha sala ruma hateten de’it, liuhusi surat atu hatene katak nia halo sala duni.

“Alunu sai vítima, problema iha fundasaun. Fundasaun mak sala, estudante sai vítima tanba la iha investimentu. Panfletu ida hatuun reitór, ida ne’e mak dalaruma, aban bainrua dalaruma ita muda tiha universidade nia naran. Hatuun malu hela de’it, bainhira mak ita bele metin? Tanba ida ne’e mak oan sira hakarak sai matenek, tenke ho kualidade, ne’e mak imi-nia futuru,” dehan prezidente FUNATIL, Lere Anan Timur.

Nu’udar prezidente fundasaun, garante sei re-organiza Fundasaun Aswa’in no investe; dala ida tan, hodi labele parazita no moris de’it ho estudante sira osan, para dosente sira ne’ebé universidade presiza, ita presiza, ida ne’ebé la presiza, para sai universidade loloos.

Hatuun reitór, primeiru, hatuun tenke halo sala ruma, se tuir norma, regra universidade ninian, órgaun ida [senadu] foti no hatuun, ikus liu mak nia, nu’udar prezidente fundasaun, kuandu aprova, dekreta sai reitór ona.

“Maibé, imi agora halo de’it demonstrasaun, surat ida seidauk to’o ha’u ezonera reitór UNITAL ninian. Tenke ho razaun, tanba nia mós iha direitu atu halo auto-defeza, ida ne’e mak alin sira tenke hatene,” nia fó hanoin, no husu atu estudante sira hatama petisaun ho data determinadu, entre 11-19 maiu, agora.

Tinan-tinan univesidade nia problema mak osan, maibé sei iha dosente no profisionál sira ne’ebé kontinua manten tanba ida ne’e nia agradese dosente sira, problema biar mosu maibé la husik universidade ida ne’e.

“Reitór rezolve problema, ne’e akadémiku ninian, labele hanoin lai katak tuun ka sa’e. só hein fundasaun, kuandu estruturadu ona, fundasaun investe ona. OK. Entaun, ha’u-nia desizaun mak ida ne’e, universidade la’o normál nafatin. Ha’u rona katak reitór atu rezolve ona kona-ba osan. Universidade hakarak taka lakuna ne’ebé mak mamuk para universidade la’o ba oin nafatin,” nia dehan.

Lere mós apela ba akadémiku UNITAL sira atu kontinua hatudu maturidade. “Ha’u apela ba imi joven, ha’u-nia oan, beioan, preokupa imi-nia futuru ba! Imi dosente sira, hatudu imi-nia maturidade nu’udar akadémiku. Edukasaun importante, nasaun ne’ebé la iha edukasaun, la iha sivilizasaun. La iha sivilizasaun, nasaun bele riku oinsá, nasaun la la’o ba oin,” konklui prezidente FUNATIL, Lere Anan Timur.

Reitór UNITAL, Roberto Seixas Miranda, iha nia intervensaun, kona-ba ejizénsia estudante sira, nia insiste katak prontu atu husik kargu ida ne’e, tanba tempu to’o ona. Maibé, bazea ba pedidu prezidente FUNATIL mak nia sei eziste to’o ohin loron, sai nu’udar reitór.

“Ha’u agora duni, ha’u bele sai, oras ne’e dadauk, ha’u bele sai agora, mas ha’u hakarak universidade ne’e ba oin, durante ha’u aguenta iha ne’e, ha’u hatene imi mós susar, ha’u mós susar, ha’u mak ema seluk, ha’u sai tiha ona husi fatin ne’e,” hateten reitór.

“Ohin loron universidade ne’e akreditadu, departamentu barak akreditadu, tanba ne’e esforsu no elementu ne’ebé mak hamutuk ho ha’u, la’ós narnaran de’it. Dadaun ne’e, ba oin, problema saida de’it ha’u prontu rezolve problema, saida de’it. Problema ita nian mak ne’e fundadór sira funda, falta investidores, la investe,” nia garante.

Enkuantu, bainhira problema estudante hetan solusaun, bazea ba konkordánsia entre estudante sira ho prezidente FUNATIL, Lere Anan Timur, inklui reitória, reitór promote katak sei buka identifika erru ne’ebé mak akontese ona iha fakuldade sira, hodi bele rezolve no toma atensaun nomós kontrola dosente sira hotu.

Ba dosente sira ne’ebé durante tama aula no hanorin estudante sira hodi hala’o sira-nia dever, maibé seidauk simu sira-nia direitu, universidade hakarak selu.

“Dosente sira la fó aula ba estudante sira, tanba ne’e estudante sira halo manifestasaun. Katak, dosente sira ne’ebé mak la tama aula, labele selu sira-nia saláriu; dehan estudante sira. Maibé ohin rezolvidu ona. Atu selu ona agora, atu buat hotu la’o normál,” informa reitór Roberto Seixas Miranda.

Jornalista: Rafy Belo | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Estudante UNITAL hato’o petisaun verbalmente. Foto TATOLI: Rafy Belo

Xanana Fila Hikas Mai Timor-Leste


DILI, (TATOLI) – Prezidente Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), Kay Rala Xanana Gusmão, ohin fila hikas mai Timor-Leste hafoin hetan konvite husi Sekretáriu Jerál Nasaun Unida, António Guterres, hodi partisipa diskusaun kona-ba manutensaun no konstribuisaun ba dame iha ONU, Estadu Unidu Amerika.

“Ha’u ba em nome G7+ kontente tanba fó ona lian ba G7+. Troka impresoens, fó hanoin ba Nasaun Unida katak sim buat hotu ita bele hakarak hanesan mundu tomak hakarak pás, maibé ha’u dehan fundamentál tebes tenke komesa mós korije mekanizmu ne’ebé UN uza atu garante pás iha fatin-fatin”, dehan Xanana ba jornalista sira iha aeroportu Nicolao Lobato, Komoro, ohin.

Lider rezisténsia reforsa fatin barak tinan 10 resin, 20 resin ona manutensaun dame hela ne’ebá. “Ida ne’e hanesan workshop boot tebes ida para hothotu tau hanoin oinsá mak UN bele sai efetivu liu”.

Eis-prezidente repúblika haktuir esperiénsia Nasaun G7+ ninian ne’ebé hatudu katak ajénsia UN laduun efetivu maibé gasta osan. “Ha’u hanoin katak buat ne’e hotu bele kontribui halo di’ak liután, iha UN rasik halo analize atu bele haree ba kestaun pás”, hateten lider karismátiku ne’e.

“Sekretáriu Jerál (António Guterres) mós temi hanesan ne’e envez de reaje de’it iha momentu konflitu, UN tenke prepara aan atu buat ruma karik ba kedas buka rezolve”, reforsa.

Xanana rekoñese agora hahú di’ak.  “Di’ak tanba permite G7+ fó hanoin kona-ba esperiénsia ne’ebé sira hetan ho ajénsia ONU iha G7+ nia rain”, espresa.

Enkuantu, husu kona-ba oinsá nia ambisaun pesoalmente iha eleisaun ne’ebé sei realiza 12 maiu, nia hatan la iha ambisaun maibé iha dezeju.

“Pesoalmente ha’u la iha, tanba ha’u envolve iha partidu ida, ami envolve iha koligasaun, iha koligasaun eleitorál ida ne’e la’ós ambisaun, ida ne’e nu’udar deseju atu halo buat ruma”, subliña.

Nune’e mós Xanana deseju hodi halo koresaun. “Primeiramente halo koresaun ba polítika dezenvolvimentu, tanba ita nasaun foun, demokrátiku, tenke tuir regra konstituisaun”.

Lider ne’e dehan tan konstituisaun hateten maoria de’it mak bele garante estabilidade governativa. “Tanba ne’e ami envolve iha koligasaun hodi garante katak hafoin eleisaun ida ne’e bele halo di’ak ruma”, dehan prezidente partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés).

Husu kona-ba, karik AMP manan eleisaun, nia ba primeiru-ministru, Xanana hatan: “Ha’u fiar katak ida ne’e la’ós problema, ita haree povu haree, hateten iha polítika ida ne’e, ami sei halo ami-nia di’ak hotu”, konklui.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Imajen: Kay Rala Xanana Gusmão bainhira simu hosi povu iha aeroportu Nicolau Lobato. Foto Tatoli/António Goncalves

Kanek kmaan iha insidente ho militante sira opozisaun nian iha Laga

Joven ida sofre kanek kmaan, iha loron-kuarta, iha insidente ida ne'ebé envolve karavana ida hosi apoiante sira Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP, opozisaun), hafoin komísiu ida, iha leste nasaun nian, informa hosi komandante polísia.

Komandante hosi Polísia Nasional Timor-Leste nian (PNTL), Julio Hornay, hatete ona ba Lusa katak insidente akontese iha loron-kuarta, hafoin militante sira hosi AMP hala'o tiha asaun kampaña ida iha Laga, iha kolímetru 40 resin hosi leste Baucau nian, sidade daruak nasaun nian.
Hornay afirma katak la'ós konfrontru entre partidu sira.

"Joven balun hosi karavana AMP nian, bainhira fila, hafoin komísiu ida liuhosi zona no hahú toda fatuk ba kios ida ka rua. Rezidente balun hatán no halo labarik-mane ida kane iha ibun bainhira fatuk kona", nia hatete.

"Polísia halo intervensaun lalais, uza ona gás lakrimojéneu no fahe grupu no hahú hikas kalma. Agora daudaun ami rona hela sasin sira hodi kompleta investigasaun", nia afirma.

Responsável polísia nian hatutan katak ne'e hanesan insidente úniku ne'ebé maka rejista to'o agora durante kampaña eleitoral ba lejislativu antesipadu loron 12 Maiu no hatete katak situasaun iha nasaun hanesan kalma.

AMP, koligasaun ne'ebé lidera hosi Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak, halibur forsa tolu ne'ebé agora daudaun iha opozisaun: Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), Partidu Libertasaun Popular (PLP) ho Kmanek Haburas Unidade Nacional Timor Oan (Khunto).

SAPO TL ho Lusa

Timor-Leste aumenta pozisaun iha índise liberdade imprensa nian


Timor-Leste aumenta pontu tolu iha índise ba liderdade imprensa nian hosi organizasaun Reporters sans Frontières (RSF), no sai hanesan nasaun hosi Sudeste aziátiku ne'ebé iha pozisaun di'ak, kuaze fatin 30 dahuluk hosi viziñu Indonézia.

Iha relatóriu 2017 nian, ONG destaka ona katak laiha jornalista ida maka kaer iha Timor-Leste dezde restaurasaun independénsia nian, maski refere dalan presaun oioin ne'ebé maka halo nafatin hasoru jornalista sira.

Presaun sira ne'e, "uza hodi impede jornalista sira hodi serbisu livre", inklui asaun legal intimidatóriu sira, violénsia polísia nian no krítika sira ba órgaun komunikasaun sosial sira ne'ebé halo hosi funsionáriu sira Governu nian ka deputadu sira.

RSF konsidera ona kriasaun hosi konsellu imprensa ida hanesan "dalan ida iha diresaun loloos, maski hosi rezerva sira ne'ebé hatudu hosi 'media' kona-ba oinsá hili nia membru sira".

Ba ONG, merese ona nota negativu ba lei imprensa ne'ebé "konstitui ameasa permanente ida ba jornalista sira no fó korajen ba autosensura".

RSF afirma katak hein atu, hafoin eleisaun loron 12 Maiu, "Governu foun kontinua hatudu prova konkretu sira intensaun nian hodi lori Timor-Leste aumenta nafatin nia pozisaun iha índise ba liberdade imprensa mundial nian".

Maski sa'e fatin tolu, ba pozisaun 95, Timor-Leste lakon ona pontu rua iha "folin" índise nian, hosi 32.82 ba 30.81.

Iha Ázia, klasifikasaun destaka ona aumentu hosi fatin 20 hosi Koreia-Súl, ba fatin 43, fatin ida ki'ik liu hosi Taiwan no halakon Japaun ho fatin 15. Hong Kong okupa fatin 70.

Iha rejiaun Sudeste Aziátiku ho Pasífiku nian, destaka ba postu 53 hosi Papua Nova Guiné no 57 hosi illa sira Fiji nian. Hafoin Timor-Leste, mosu Indonézia (fatin 124), Filipina (fatin 133) Myanmar (fatin 137), Tailándia (fatin 140), Kamboja (fatin 142), Malázia (fatin 145), Singapura (fatin 151), Brunei (fatin 153), Laos (fatin 170) ho Vietname (fatin 175).

SAPO TL ho Lusa

Mari Alkatiri: Atake sira kampãna nian hanesan tentativa hodi hatudu aan iha istória


Líder Fretilin nian, iha Governu Timor-Leste nian, afirma ona, iha loron-kuarta, katak atake sira ne'ebé maka hetan durante kampaña ba eleisaun antesipadu loron 12 Maiu hanesan tentativa hodi "hatudu aan iha istória" no nia sei la hatán.

"Hanesan tentativa ida hodi hatudu aan iha istória, hodi afirma kultu personalidade nian. Ne'e la'ós de'it agora nian, tentativa hodi oho Fretilin no Falintil sira ne'ebé hanesan kapital simbóliku sira hosi rezisténsia, hodi sai hanesan kultu hosi personalidade", afirma hosi Mari Alkatiri, sekretáriu-jeral Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) nian.

Alkatiri refere nune'e ba krítika oioin ne'ebé maka marka nafatin parte balun kampaña nian, hodi insisti katak la hatán ba "insultu sira" no hakarak esplika ba eleitoradu sira programa hosi partidu nian.

"Laiha troka insultu sira tanba ha'u la insulta ema ida. Insultu iha sentidu ida de'it. Ha'u la halo kampaña kontra ema ida, ha'u halo kampaña hodi hasai povu hosi kiak no hosi kiak maka'as ne'ebé maka ezisti. Ne'e hanesan kampaña úniku", nia afirma.

Líder ho militante sira hosi Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP), inklui Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak, marka nafatin parte balun hosi sira nia diskursu ho krítika maka'as hasoru Fretilin, hasoru eis-Prezidente no atual ministru, José Ramos-Horta ho Mari Alkatiri.

Komentáriu barak refere ba pasadu hosi luta kontra okupasaun indonéziu no ba independénsia Timor-Leste nian, ho tentativa hosi dirijente balun hodi politiza frente oioin hosi rezisténsia: armada, klandestina ho diplomátika.

"Ema sira hakarak hatudu aan hodi oho ema sira seluk ba dala rua ka ba dala uluk tanba hatene katak la konsege hatudu aan bainhira la oho ema seluk, klaru iha sentidu figuradu. Maibé tenki hatene mós katak sira sei la konsege", nia afirma.

Hatán kona-ba regresu hosi José Ramos-Horta ba partidu - halo ativa kampaña ho Fretilin - Alkatiri hatete katak lori "konsiénsia nasional ida, hosi nasaun tomak, katak to'o ona tempu halo justisa, katak la husik ema ida afirma aan nu'udar nasaun nia na'in".

O hakiduk ba pasadu, hodi repete rekoñesimentu ba sira ne'ebé luta ona iha ai-laran, maibé insisti katak tanba Fretilin maka harii rede klandestina nasional ne'ebé apoia funu-na'in sira no lasu sira ho rede esterna.

"Bainhira populasaun sira iha zona okupadu sira, hafoin tinan 1981, 1982, 1983 organiza ona no harii ona frente klandestina, hodi serve baze apoiu ba Falintil ho trampolim informasaun nian ba exterior, ne'e tanba ema sira ne'e hetan edukasaun patriótiku maka'as ida durante tinan tolu iha zona sira ne'ebé kontrola hosi Fretilin. La'ós mosu hosi oin furak hosi A, B ka C nian", nia hatete.

"Funu-na'in sira bainhira hetan perseguisaun iha foho sira hetan tulun iha populasaun sira. Iha ona tinan 1990, Xanana hakerek karta ida mai ami hodi hatete: "ema indonéziu sira husu ba Fretilin katak haree Fretilin no Fretilin hatán katak la haree Fretilin", nia esplika.

Maski hanesan importante ba nasaun hodi hakerek nia istória, Alkatiri la konkorda katak ne'e hanesan hodi halo kampaña, bainhira iha pozisaun radikal sira ne'ebé ema ida-idak hakarak manán "no halo istória falsu".

"Ha'u laiha interese ida. Ha'u halo ona ha'u nia serbisu. Iha limitasaun sira nia laran ne'ebé maka ami iha. No ha'u hanoin katak kumpri ha'u nia misaun. Maibé ha'u la deklara aan nu'udar asuwa'in. Ema ida-idak halo nia serbisu no hamutuk maka ita bele lori nasaun hodi restaura independénsia", nia afirma.

"Buat hotu ne'ebé ha'u halo ona bele lori, hatete hanesan imi nian. Maibé buat ne'ebé ha'u seidauk halo pertense de'it mai ha'u, tanba sai hosi ha'u nia hanoin, hosi ha'u nia fuan", nia hatete.

Kona-ba eleisaun sira, nia insisti katak Fretilin "sai forte liután duké iha tinan 2017", ho organizasaun sira ne'ebé haketak malu fila fali ba partidu no vantajen matemátika ho baze AMP nian - partidu tolu hamutuk hetan ona votu rihun 85 duké Fretilin - sei muda.

"Koligasaun ne'e hanesan hodi hamenus la'ós hodi aumenta, tanba hanesan kontra natureza. Laiha vantajen. Tanba ne'e maka ha'u hatete nafatin ba sira katak sira dansa ho [deputadu] na'in 35 iha salaun [Parlamentu Nasional] no ami sei kanta ho dansa ho povu", nia hatete.

AMP harii hosi partidu tolu opozisaun nian - CNRT, PLP ho KHUNTO - ne'ebé hamutuk kontrola fatin 35 hosi fatin 60 iha parlamentu no blokeia ona programa ho orsamentu Governu nian.

"Sira loron-loron tuun nafatin, tanba halo reasaun ho dalan emosional, ladún rasional. Ha'u hein katak sei para iha ne'ebá, tanba se la'e, prejudika sira. Liuliu ba figura sira hanesan Xanana ho Taur Matan Ruak ne'ebé hanesan figura importante luta nian, hanesan patrimóniu luta nian. No ha'u la nega knaar hosi ema ida nian iha istória luta nian", nia afirma.

No hatudu konviktu katak aliansa entre Fretilin ho PD, iha Governu atual, sei kontinua hafoin eleisaun, hodi rejeita saida maka ema hatete katak partidu ne'ebé lidera hosi Mariano Sabino karik sei apoia lalais ezekutivu ida ne'ebé lidera hosi Xanana Gusmão.

Nia hatete katak PD hanesan "partidu ida futuru nian", lakohi repete "frakasu" hosi Governasaun ho CNRT no iha Fretilin hanesan "aliansa metin ida" ne'ebé sei permiti atu "partidu rua sei mantén ho abut iha povu".

"CNRT lahó Xanana sei la ezisti. PD lakon ona nia líder maibé mantén nafatin, sira hatudu ona. Fretilin, hanesan parte hosi istória, kultura Fretilin nian maka monu ida no mosu ida seluk", nia hatete.

Eleisaun lejislativu hala'o iha loron 12 Maiu.

SAPO TL ho Lusa

PR: Tensaun iha de'it linguajen no situasaun hakmatek hela


Situasaun iha Timor-Leste kontinua kalma maski iha tensaun balun iha kampaña, ne'ebé limita de'it ba "linguajen ofensivu" balun lahó insidente todan sira, hatete hosi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lu-Olo, iha loron-kinta ne'e.

"Loos duni katak iha tensaun, maibé iha de'it linguajen. Linguajen ofensivu. Maibé to'o agora seidauk iha insidente ruma", nia hatete iha Palásiu Prezidénsia iha Díli.

"Ha'u akompaña hela situasaun ne'e ho kalma no klaru, bainhira hakotu asaun sira sei sai duni rezultadu no hahú hosi ne'e maka Prezidente sei iha liafuan dahuluk", nia konsidera.

Lu-Olo halo deklarasaun badak ida ba jornalista sira, hafoin hasoru malu tiha ho bispu timoroan na'in tolu durante besik minutu 70 nia laran, hodi analiza situasaun atual, iha kampaña nia laran ba eleisaun lejislativu loron 12 Maiu.

"Povu akompaña hela kampaña, ne'ebé la'o hela ho di'ak, lahó violénsia, ho de'it insidente ki'ik sira. Signifika katak povu hakmatek hela, maski iha provokasaun balun. Situasaun hanesan kalma nune'e hanesan pozitivu tebes", nia hatete.

Lu-Olo repete fali nia apelu atu partidu sira aproveita kampaña hodi fó koñese nia programa ba eleitor sira.

Partidu ho koligasaun ualu partisipa iha asaun eleitoral loron 12 Maiu ne'ebé iha númeru boot tebes hosi eleitor sira, besik rihun 787.

SAPO ho Lusa