sexta-feira, 5 de janeiro de 2018

Problemátika Dr. Mari Alkatiri nu’udar Primeiru-Ministru

Hosi Hercus Pereira dos Santos * | opinião

Formasaun governu agora sei hasoru problema oioin. Hun hosi problema sira-ne’e ida maka hanesan ita hotu hatene votos iha Parlamento Nacional ladún sufisiente lori fó estabilidade governativa. Iha parte ida-ne’e ita hotu hakerek halo análize oioin lori hato’o ideia no solusaun posivel ruma.

Ohin ha’u hakarak hakerek artigu ida-ne’e ho badak atu ba diretamente ba asuntu lori fó hanoin de'it ba lideransa partidu polítika sira hanesan Fretilin, CNRT, PLP no Khunto atu hanoin di’ak-di’ak took vantajen no dezvantajen saída maka Timor-Leste sei hasoru bainhira Sétimu Governu Konstitusionál monu.

Ba ha’u nu’udar akadémiku simples oan ida ha’u sujere atu lideransa partidu hotu-hotu ne'ebé iha asentu parlamentár haraik an uitoan lori halakon tiha arrogánsia atu oinsá simu malu lori apoiu Sétimu Governu Konstitusionál ne’e la’o ba oin ho hanoin ruma hanesan tuir mai ne’e.

Primeiru, Dr. Mari Alkatiri nu’udar fundadór ba estadu RDTL iha moos direitu hanesan ho lideransa sira seluk lori ukun estadu ida-ne’ebé nia rasik moos kontribui. Se lideransa sira seluk bele ukun, troka ida lori hasae seluk ba Primeiru-Ministru, kontinua la’o ba oin tanbasá maka Dr. Mari Alkatiri la bele ukun to’o rohan? Se lider rezisténsia sira-ne’e iha konxiénsia di’ak tanbasá sira moos la bele apoiu Sétimu Governu Konstitusionál ne’e to’o rohan? Se sira bele apoiu malu atu balu sai Primeiru-Ministru ou apoiu malu atu balu sai Prezidente Repúblika tanbasá sira la bele apoiu moos Dr. Marie Alkatiri ninia ukun nu'udar Primeiru-Ministru to'o mandatu remata? Ha'u la koñese pesoálmente Dr. Mari Alkatiri no Dr. Mari Alkatiri moos nunka koñese ha'u. Maibé nu'udar sidadaun ha'u moos observa ba lala'ok ukun na'in sira nian. Tanba ne’e maka ha’u haree hanesan ladún iha justisa ba Dr. Mari Alkatiri. Ha'u tenke dehan katak ha'u la apoiu lider rezisténsia ida lori kontra lider rezisténsia seluk maibé ha'u-nia observasaun maka ha'u haree hanesan iha diskriminasaun ba Dr. Mari Alkatiri hosi lider rezisténsia sira seluk balu. Nu’udar ida hosi fundadór estadu RDTL,  Dr. Mari Alkatiri moos iha hanoin no mehi ruma, no liu-liu Dr. Mari Alkatiri moos iha kapasidade ne'ebé la iha ema ida maka bele kestiona lori ukun nu’udar Primeiru-Ministru atu kontribui ba estadu ne'ebé nia rasik moos harii. Tanbasá maka la fó moos oportunidade lai ba Dr. Mari Alkatiri lori ukun to’o rohan. Lori halo tuir hanoin ida katak husik jerasaun tuan prepara transferénsia ukun ba jerasaun foun. Agora tempu ba jerasaun tuan sira kaer ukun lai ba. Jerasaun tuan ida maka Dr. Mari Alkatiri husik kaer ukun nu'udar Primeiru-Ministru to'o mandatu tinan lima tiha lai ba. Ha'u nu'udar sidadaun konkorda tebes atu ukun iha Timor-Leste husik lai ba jerasaun tuan sira maka kaer iha tinan sanulu ba oin nia laran. Tanba ne'e ha'u rasik moos sei konkorda tebes bainhira Sua Exelénsia Prezidente Repúblika Dr. Francisco Guterres – Lu Olo ninia mandatu remata, Jenerál Lere Anan Timur maka sai hikas nu'udar Prezidente Repúblika. Ho hanoin simples. Sira maka komanda luta lori harii estadu Timor-Leste husik ba sira tuur iha fatin importante hanesan Primeiru-Ministru no Prezidente Repúblika atu kontinua halo sira-nia Istória di'ak iha Timor-Leste nia moris tomak. Solusaun ba estabilidade governativa Sétimu Governu Konstitusionál, tuir ha'u-nia haree, iha hela lider rezisténsia sira-ne'ebé maka sai nu'udar lideransa partidu sira-nia liman. Sira kuandu dehan A hotu-hotu dehan A. Se maka brani atu kontra sira-nia hakarak? Nein ema ida!

Segundu, Dr. Mari Alkatiri iha legalidade konstitusionál lori ukun. Katak hili Dr. Mari Alkatiri nu’udar Primeiru-Ministru tuir Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Falta de’it maka votos ne’ebé ladún sufisiente lori iha estabilidade governativa maibé falta ida-ne’e bele halakon bainhira iha unidade entre lideransa partidu polítiku sira ne'ebé iha asentu iha Parlamentu Nasionál lori fó konsiderasaun ba malu, apoiu malu, kolabora ba malu hanesan uluk sira halo iha tempu funu atu nune’e bele kontribui ba povu nia moris di’ak. Bainhira Dr. Mari Alkatiri hala'o ukun la loos no bainhira iha kazu grave ruma maka opozisaun iha Parlamentu Nasionál iha direitu tomak lori hamonu Sétimu Governu Konstitusionál.

Terseiru, Dr. Mari Alkatiri hatudu ninia disponibilidade lori buka halo programa Sétimu Governu Konstitusionál ho di’ak lori serbí di’ak povu nia moris. Postura polítika Dr. Mari Alkatiri nian iha mudansa ne'ebé di'ak tebes. Tanba ne’e maka mundu internasionál, liuhosi Dr. Ramos Horta, apresia lideransa Dr. Mari Alkatiri nian. Ita haree katak Dr. Mari Alkatiri  hatudu an nu’udar lider demokrátiku no grande estadista de Timor-Leste.

Kuatru, atu la gasta tempu  no la gasta osan lori halo eleisaun antesipada. Tanbasá? Ha’u bele dehan katak se partidu opozisaun sira, entre sira ida, iha serteza katak bele manan nu’udar partido mais votado entaun ita hakat ba eleisaun antesipada tanba ho nune’e bele muda senáriu polítika ba formasaun governu. Maibé se lae, di'ak liu lalika gasta tempu no gasta osan atu kontinua mosu hikas situasaun polítika hanesan buat ne'ebé maka akontese daudaun. Imajina iha eleisaun antesipada se Fretilin maka kontinua nu’udar partidu mais votado ne’e katak Presidente da República sei kontinua fó oportunidade ba Dr. Mari Alkatiri nu’udar Primeiru-Ministru no ikus mai ita kontinua fila ba senáriu ne’ebé Sétimu Governu Konstitusionál agora hasoru daudaun. Tanba de’it arrogánsia lideransa partidu sira iha asentu parlamentár, Estadu Timor-Leste gasta de’it tempu no osan? Ha’u nu’udar sidadaun fó hanoin de’it. Lideransa sira-ne’e maka harii estadu ida-ne’e ita atu ko’alia tan saída? Maibé pelumenus ita fó netik hanoin ruma. Lideransa partidu sira-ne’e atu simu la simu sira iha direitu tomak atu deside. Maibé se ita halo eleisaun antesipada agora daudaun lori hamosu presedente di’ak ba oin katak kualkér mudansa ba Primeiru-Ministru ou bainhira programa governu nian hetan rejeisaun dala rua hosi Parlamentu Nasionál ou se iha mosaun sensura ba programa governu nian no mosaun sensura ne’e pasa lori hamonu governu entaun ita gasta tempu no gasta osan iha vantajen di’ak lori hametin Estado de Direito Democrático. Se ita halo eleisaun antesipada lori fila hikas ba senáriu ne’ebé agora ita hasoru hela daudaun ne’e tanbasá maka lideransa partidu sira iha asentu parlamentár la buka solusaun ne’ebé maka di’ak liu lori bele hametin Sétimu Governu Konstitusionál ne’e ba oin. Ita husu sé maka ukun iha Timor-Leste? Ita haree ba-mai lider sira ne’e duni maka ukun rai Timor-Leste. Sira ukun iha fatin ou pozisaun maka la hanesan maibé sira kontinua ukun nafatin. Mezmu balu la kaer karik ukun ruma iha órgaun estadu nian maibé sira kontinua ukun. Bainhira sira ko’alia ema hotu respeitu. Sira kontinua ukun rai doben Estadu Timor-Leste ne’ebé maka sira lidera lori harii.

Ita espera katak lideransa partidu sira-ne’ebé hetan asentu parlamentár bele karik simu malu lori kontribui harii Estado de Direito Democrático ne’ebé bazeia loloos de’it ba supremasia lei nia ukun.  Obrigadu.

*Antigo aluno Direitos Humanos da Escola de Direito da Universidade do Minho

Ministru Defeza no Seguransa Agradese Kontribuisaun Sosiedade


DILI, (TATOLI) – Ministru Seguransa no Defeza, José Agostinho Sequeira Somotxo, hateten situasaun iha nível nasionál la’o di’ak tebes no ida ne’e hanesan primeiru pasu tanba sosiedade garante estabilidade.

“Ita nia povu presiza estabilidade. La presiza konflitu, nune’e bele loke dalan ba Estadu atu dezenvolve ita nia Nasaun”, katak Somotxo ba jornalista sira iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato Bairru Pité, sesta ne’e hafoin relata situasaun seguransa ba Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo.

Somotxo agradese ba sosiedade tomak ne’ebé fó ona kontribuisaun ba estabilidade no pás iha loron Natál no Tinan Foun.

“Maske konflitu ki’ik-oan sira akontese iha fatin balun maibé risku ki’ik. Ida ne’e la’ós akontese de’it iha Timor maibé akontese mós iha nasaun barak. Dalaruma hemu tua lanu no liafuan sidi ba malu bele akontese problema ki’ik sira hanesan ne’e”, haktuir.

Iha biban hanesan, Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Komisáriu Júlio da Costa Hornay, hato’o mós agradesementu ba populasaun tanba bele garante estabilidade durante selebrasaun Natal no Tinan Foun.

“Lori Komandu PNTL nia naran hakarak hato’o parabéns ba povu Timor laran tomak tanba liuhusi povu nia apoiu kontribui ona ba estabilidade no pás”, hato’o Hornay.

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Imajen: Ministru Seguransa no Defeza, José Agostinho Sequeira Somotxo, dadalia ho jornalista sira iha Palásiu PR.

Eleisaun antesipada, Lere garante situasaun hakmatek


Xefe Estadu Maior Jeneral Falintil, Forsa Defesa Timor Leste (F-FDTL), Major Jeneral Lere Anan Timur afirma, karik mosu eleisaun antesipada instituisaun rua; F-FDTL ho Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) garante situasaun hakmatek.

“Ha´u hanoin katak parte komando F-FDTL ho Komando PNTL asumi total e kompletu, ida neébe ke konaba seguransa, afirma, Lere Anan Timur ba jornalista sira iha Kuartel Jeneral F-FDTL, Fatuhada, Kinta (04/01/2018).

Tuir Xefe Estadu Maior Jeneral Lere mensiona katak, situasaun krizi hanesan iha 2006 ne´e tanba maun boot nain tolu mak fahe malu.

“Mais ha´u atu dehan krizi sei la mosu, Maun Xanana, Maun Ramos Horta, Maun Mari Alkatiri, hamutuk krizi laiha ona, krizi iha mos ha´u prontu atu responde krizi ida ne´e”, deklara Lere Anan Timur.

Lere Anan Timur  hatutan nia sei la hakfodak ho kualker situasaun ne´ebe mak atu perturba orden publiku, liu-liu kona-ba armas ilegal no legal.

Lere Anan Timur orgullu ho maturidade povu nian ne´ebe iha fuan bo´ot no mos ba lider politiku sira mos tenke fuan bo´ot no pasiensia hodi ultrapasa situasan politika ne´e.

Opurtunidade ne´e mos, Lere Anan Timur husu ba joventude sira atu kontinua respeitu lider historiku sira.

Joven sira tenke respeita fo konsederasaun hanesan ha´u respeita sira”, dehan, Lere Anan Timur. eus

GMN TV | Grupo Média Nacional

Governu Labele Dada Tempu Programa II


DILI – Too oras nee VII governu seidauk lori programa daruak aprezenta fila ba Parlamentu Nasional (PN), hafoin primeiru programa hetan rejeisaun. Tanba nee parte akademika husu atu governu labele dada tempu ba programa daruak.

Kestaun nee hatoo husi Reitor IOB Augusto da Conceição hatete, iha fulan ida nee nia laran, governu tenke aprezenta programa daruak, tanba nee labele dada tempu ba bei-beik.

“Ita hatene katak situasaun agora orsamentu lao deit ho orsamentu duadesimu nian, tanba nee governu ida nee tenke esforsu hodi lori programa daruak ba ona Parlamentu Nasional hodi halo deskute,” dehan Augusto ba STL liu husi via Telefone, Sesta (05/01/2018).

Karik governu dada tempu lalori programa daruak ba PN, Reitor nee hatete, labele halimar ho povu nia moris, ema hotu hatene katak situasaun ekonomia iha rai laran depende liu ba Orsamentu Jeral Estadu.

Iha parte seluk, Xefe Bankada PD Maria Teresa da Silva hatete, programa VII governu daruak, atu aprezenta fila ba Parlamentu Nasional (PN) seidauk iha data serteza.

Nia afirma, iha momentu neeba (Orsamentu Ratifikativu) OR lapasa, PPN fo sai katak deputadu sira feriadu dia 8 mak tama fali. Tanba nee agora seidauk iha serteza ba data programa governu atu mai fali iha PN. 

Guihermina Franco | Suara Timor Lorosae

Horta: Lú Olo iha Opsaun Tolu Hakotu Tensaun Poltika

DILI – Atu hakotu empasse poltika neebe dadaun nee kontinua lao iha Timor-Leste maka Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo sei solusiona ho opsaun tolu.

Opsaun nee maka kontinua husu ba bankada parlamentar hodi kontinua halo kolaborasaun ho parte governu, atu nunee governu nee hahu implemeta nia programa ba povu, nunee mos bele aposta orasamentu jeral para governu minoritaria bele halo nia servisu, opsaun segunda maka kria governu inkluzaun ida neebe maka lidera nafatin husi Fretilin, tamba Fretilin maka nudar partidu mais votadu, no karik rua nee lakonsege maka opsaun ikus Prezidente foti maka Elsisaun Antisipada.

Informasaun nee relata husi Ministru Estadu Konsileiru Seguransa Nasional Jose Ramos Horta ba jornalista sira hafoin remata enkontru ho Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo, iha Palasiu Prezidensial Bairru Pite, Sesta (5/1/2017).

Prezidente sei konvida lider nasional sira hanesan Mari, Taur, Maun Xanana, Jeneral Lere no hau, ami bele tur hamutuk atu bele resolve situasaun sira nee liu husi dialogu,” dehan Horta.

Alem ida nee tuir Horta, Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo sei konvida mos parte sosiadade sivil, tamba sira nia papel importante, nunee nia parte sei rona husi relijiaun tamba sira mos importante.

Hatan kona Xanana enkuantu kontinua aujensia hodi la partisipa iha dialogu ho Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo, Horta hateten bele representa husi Xefe bankada sira, tamba Prezidente Republika nia papel maka nee tenke rona uluk parte hotu, antes foti desizaun no desizaun saida deit maka Prezidente foti ba situsaun nee, Horta husu ba povu tenke fo apoiu ba Prezidente.

Konaba bainhira mosu eleisaun antisipada no kauza povu Timor-Leste infrenta krise ekonomia, Lauredu Nobel da Paz nee hateten Timor-Leste sei lainfrenta, tamba governu servisu hamutuk ho nasaun barak. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

AMP Konsidera Governu Monu, Matias: Governu Sei Eksis Nafatin


DILI – Maske opozisaun konsideira VII Governu Konstitusional neebe maka lidera husi Primeiru Ministru Mari Alkatiri monu, tanba programa ho Orsamentu Ratefikativu lapasa iha Parlamentu Nasional, maibe too agora Governu sei eksis nafatin halao ninia knar hanesan ejekutivu.

Porta Vos Governu atual Sekeratriu Estadu Konsellu Ministru I Komunikasaun Sosial Matias Boavida hateten, Governu ate data sei eksis halao ninia knar hanesan ejekutivu, neebe hetan fiar husi Prezidente Republika no jere Governasaun ate data.

Hau repete Governu ida nee sei kontinua no kontinua ate data nee katak VII Governu Konstitusional sei lamonu no hamrik metin no toba rai metin  hodi halao ninia knar hanesan ejekutivu, neebe hetan fiar husi Prezidente,” dehan Porta Vos Governu Matias, ba STL, iha Areoportu Nicolau Lobato, Dili, Kinta (04/01/2018).

Iha parte ketak membru PN husi bankada KHUNTO Agostinho da Silva hateten, Bankada Khunto hato ona atu tau ajenda konaba mosaun sensura no destituisaun ba P-PN, ida nee atu tau ajenda ba dia 8 agora.

Entretantu Xefi bankada Fretilin Francisco Miranda Branco hateten, Oposizaun iha kadeira 35 atu buka hamonu deit Governu, hamonu Governu nee laos mandate neebe povu fo ba politiku sira, politiku sira simu rejultadu iha 22 Jullu 2017 husi povu katak, kaer ukun fo liman ba malu hodi lori dezenvolvimentu nee ba oin. 

Carme Ximenes/Maria Lay | Suara Timor Lorosae

Lere: Lider istoriku tenki hamutuk


Xefe Estadu Maior FALINTIL Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Major Jeneral Lere Anan Timur, husu ba lideransa istoriku hanesan Kay Rala Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, José Ramos-Horta, atu hamutuk ultrapasa tiha tensaun polítika interna

Ita-nia lider istoriku sira mak iha konsiensia no fuan boot bele ultrasapasa situasaun ida ne´e, liu-liu ha´u nia maun boot Xanana Gusmão, maun Ramos Horta, maun Mari Alkatiri, sira  ne´e uluk laiha  karik  ita la ukun a´an i maun Xanana mesak mós ita  la ukun a´an, entaun sira nain tolu ne´e ita dehan lider istoriku  ne´ebé sei iha  ita nia le´et,esplika Xefe Estadu Maior F-FDTL Major Jeneral Lere Anan Timur, ba jornalista sira liu  husi konfrensia imprensa, iha Kuartel Jeneral Fatuhada Díli.

Tanba  ne´e, Major Lere Anan Timur, husu ba  foin sa’e  sira atu respeita  lideransa Timor-oan sira.

Hanesan ha´u respeita sira, ema  hotu Timor  ne´ebé mak involve ba funu ita hotu lakon ba funu ba libertasaun ida  ne´e, balun lakon liu balun terus liu, maibe  ita hotu nia esforsu. Ne´e mak ha´u husu ba ita nia lider sira fuan boot iha konsensia ultapasa situasaun ida ne´e,dehan Lere Anan Timur. avi

GMN TV | Grupo Média Nacional

GMN TV | Jornal Nacional


GMN TV | Grupo Media Nacional

Estabilidade governativa, Lere: Diak liu fó ba maioria


Xefi Estadu Maior F-FDTL, Major General Lere Anan Timur,hateten, ho instabilidade governativa ne’ebe mak la’o dadaun, diak liu fó ba maioria.

“Ita nia povu maka uluk foti Governu, Parlamentu Nasional no PR, ba ha’u atu labele kria konfuzaun, krizi no dezintendimentu, diak liu fó maioria ba ema 100% para labele kria komplika no konfuzaun, ita haree iha raiItalia ne’eba sira eleisaun antesipada.Iha Espanha mos hanesan. Vota dala tolu, povu, ita nia  populasaun sai baruk, nune’e fó deit ida para labele kria problema,”Xefi Estadu Maior F-FDTL, Major Jeneral Lere Anan Timur, ba jornalista sira hafoin remata enkontru semanal ho Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres Lú Olo, iha Palasiu Prezidensial, Bairo-Píte, Díli, Kuarta-feira (03/01/2018).

Maibe Lere afirma, desizaun saida de’it maka Prezidente Republika foti, ne’e kompetensia PR ninian, nune’e kualker desizaun PR toma nu’udar Komandante Supremu das Forsa Armadas, F-FDTL prontu apoiu PR ninia desizaun.

“Nu’udar xefi nasaun no primeiru homem iha nasaun no komando supremu das forsa armadas ita hakruk ba ita nia Prezidente Repúblika (PR), sá desizaun maka toma hotu-hotu tenki hakruk ba desizaun ne’ebé PR toma, sé PR toma dehan eleisaun antesipada, toma lalika tauk, sé maka atu halo naben Timor, Indonesia ne’ebé forsa boot de’it, hetan tan apoiu husi Amerika ho ninia aliadu, la konsege manan Timor, agora sé maka atu halo Timor ne’e naben,” haktuir Major Jeneral Lere Anan Timur.

Iha oportunidade ne’e Lere apela ba lideransa sira atu rezolve tensaun polítika ne’ebé akontese ne’e ho fuan no laran, atu nune’e labele fó impaktu ba povu.

“Apela mós ba ita nia na’i ulun sira atu iha fuan boot, iha konsensia, iha komprensaun tuur hamutuk hodi rezolve ita nia problema, tanba ita nia povu hakribi ona krizi no lakoi terus, tanba ida ne’e maka ita ukun an,” argumenta Lere. Ves

Teresa: Festeza Loron Boot Situasaun Kontroladu

DILI – Juventude, komunidade festeza loron boot natal tinan foun, neebe liu dadaun ba nee situasaun kontroladu.

Tuir Deputada Maria Teresa da Silva Xefe Bankada PD katak, festeza loron boot neebe mak liu dadaun, joven sira kria situasaun hakmatek tebes hanesan ba misa, pasiar ba tasi (rekreasi) joven sira halo festa kiik oan iha fatin-fatin, maibe situasaun lao normal.

“Hanesan reprezentante povu hakarak hatoo boasfesta do santu natal, i feliz do anu novu 2018. Tanba durante pasa ferias ba loron boot natal tinan foun neebe liu dadauk ona, ita agradese tanba situasaun lao diak,” katak Teresa ba STL kinta (04/01/2018) iha bankada PD PN.

Tanba nee nia agradese ba servisu PNTL Baucau tanba asegura situasaun ho diak, maske iha komflitu kiik oan neebe mak mosu, maibe nee konsidera laos husi politika  inserteza, maibe tanba joven sira nee mak ladun sente domin no inserteza ba sira nia moris.

Iha parte seluk, Xefe Suku Mahaquida Cristovao Sanches husu ba joven sira atu nafatin kria situasaun hakmatek no dame, tanba loron boot nee mak lori domin no dame, tanba nee ba tinan oin mai mos husu joven sira atu nafatin kria situasaun hakmatek. 

Guilhermina Franco | Suara Timor Lorosae

Atividade Mikro Lao Diak Tenke Orientadu


DILI - Atividade Mikro neebe lao iha rai laran oras nee orientadu liu ba povu nia moris, liu-liu populasaun neebe hakarak atu dezenvolve ekonomia uma laran, hodi labele depende tan ba ema seluk.

Tuir feto emprejarial neebe hola parte iha atividade industria Agro Bisnis, Joana da Costa katak, atividade Mikro neebe maka oras nee lao iha rai laran hatudu duni progresu diak, maibe maioria negosiador sira nee mai husi povu agrikultor  liu liu inan feto sira neebe halo vida negosiu iha merkadu rai laran tan nee seidauk bele atu halo kompetisaun.

Hau hanoin ita koalia konaba Mikro nee, laos koalia konaba kompetisaun do merkadu, maibe tenke hare mos produtu rai laran neebe bele faan iha merkadu rai lur nian, maibe haree ba realidade TL nia produtu nasional balun komesa tama  ona  iha merkadu internasional,” dehan Joana ba Jornalista, Kinta (04/01/2018) iha Akait Dili.

Nia mos informa liu tan katak, atu halo mudansa ba ekonomia TL maka CCI-TL mos kria formasaun ba feto maluk sira neebe iha intrese atu halo negosio iha rai laran, tanba produs tais mos komesa halo ona dibersifikasaun iha baze.

Iha parte seluk Diretur Camara Comersiu Industria Timor Leste (CCI-TL) Nuno Trindade dehan, atividade Mikro iha nasaun TL oras nee avansadu dadauk ona, tanba ema hotu hatene buka osan  maske  la maioria, maibe hatudu dadauk ona katak la depende ba ema seluk. 

Madalena Horta | Suara Timor Lorosae

Klube 20 Preparadu Ba Liga Futeból Amadora Époka 2018


DILI, (TATOLI) - Klube hamutuk  20 maka preparadu ona atu kontinua partisipa iha Liga Futeból Amadora époka datoluk nian (2018) ne’ebé tuir planu sei realiza iha fulan oin, 22 Fevereiru.

Klube 20 deklara sira nia prontidaun ne’e hafoin estrutura Liga Futeból Amadora ba vizita klube ida-idak nia sede, foin lalais ne’e, hodi rona sira nia preparative ba liga refere.

ʺLiuhusi konferénsia ba imprena ida ne’e, ami hosi ekipa konjuntu LFA hakarak hato’o ba públiku hotu katak hafoin ami halo vizita hodi enkontru ho dirijente klube hirak nee ami bele dehan maioria sira (klube-red) preparadu atu hasoru jogu iha époka oin mai ,ʺ Diretór Finansa LFA, Adolmando Amaral ba jornalista sira iha eskritóriu LFA, Estádiu Dili, foin lalais ne’e.

Nia haktuir hosi soru-mutu ne’ebé hala’o ho klube hirak ne’e, sira hetan hanoin ka sujestaun ne’ebé liga ba orsamentu, sira sei hato’o ba ezekutivu LFA antes formula proposta ida hodi bele hato’o ba governu nomós patrosinadór sira.

Antes ne’e, LFA fó sai ona katak transferénsia jogadór sei hahú 31 Dezembru to’o 31 Janeiru 2018.

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Estrutura LFA halo konferénsia ba imprensa. Imajen Mídia LFA.

Governu Korea Oferese Bolsu Estudu ba Estudante ESTV-GTI

DILI, (TATOLI) – Diretór Eskola Sekundária Tekníka Vokasionál-Grupu Teknolojia Indústria (ESTV-GTI) Bekora, Francisco Guterres, haktuir governu Korea liuhusi ninia embaixada iha tinan 2017 oferese ona bolsu estudu ba estudante finalista nain rua hodi ba estuda iha Korea do Súl ba área mekánika produsaun no konstrusaun sivíl.

ʺBolseiru nain rua ne’e sei desloka ba Korea do Súl iha fevereiru ne’e hodi hasai baxarelatu no lisensiatura iha área rua ne’eʺ, dehan ba Tatoli iha nia kna’ar fatin Bekora, ohin.

Bolseiru Ezequel Dias, husi departementu konstrusaun sivíl  ho valór  113, no Cesár Silveira Viana, husi  mekanika produsaun ho valór  atus ida resin.

“Ami mós diskute ona ho sira katak tinan oin sira mós sei fó nafatin bolsu estudu ba estudante ne’ebé hetan valór di’akʺ, hatutan.

Durante tinan ida bolsieru nain rua ne’e sei aprende lian korea molok kontinua sira nia estudu.

“Estudante nain rua ne’e sira nia notas di’ak hahú kedas husi desimu primeiru to’o desimu terseiru no koñesementu kona-ba lian Koreaʺ, tenik.

Alende ne’e, Diretór ne’e esplika governu Korea liuhusi ajénsia KOIKA (Korea International Cooperation Agency)  mós fó apoiu maka’as ba eskola ne’e hanesan rehabilitasaun edifisiu, formasaun ba profesores, hanorin lian Korea no asesór  ba administrasaun.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Imajen: Diretór Eskola Sekundária Tekníka Vokasionál-Grupu Teknolojia Indústria (ESTV-GTI) Bekora, Francisco Guterres.

Portugal ho Fransa sei hametin koperasaun entre Frankofonia ho CPLP

Portugal sei halo parte iha Organizasaun Internasional Frankofonia nian, ho proposta hosi Fransa, ne'ebé sei halo parte mós iha Komunidade hosi Nasaun sira ho Lian Portugeza (CPLP), anunsia hosi xefe diplomasia sira hosi nasaun rua ne'e, iha loron-kinta, iha Lisboa.

"Diversidade linguístika hanesan rikusoin ida [...] No, nune'e, serbisu hamutuk ida hodi aumenta influénsia global hosi lian europeia sira seluk [...] hanesan serbisu ida ho interese maka'as ba Portugal", esplika hosi ministru Negósiu Estranjeiru portugés, Augusto Santos Silva, ba imprensa hafoin hasoru malu ho nia homólogu fransés, Jean-Yves Le Drian.

Le Drian, ne'ebé ko'alia, iha loron-kinta ne'e, iha Semináriu Diplomátiku, aponta "tradisaun frankófonu iha Portugal" no "importánsia ne'ebé fó tuir istória ba lian franseza iha ensinu portugés", hanesan mós "fatin importante" ne'ebé fó ba lian portugeza iha Fransa, hanesan fatór sira ne'ebé sai hanesan "paradoxal atu Portugal la halo parte hosi Organizasaun Internasional Frankofonia nian no, hanesan mós, atu Fransa la halo parte iha CPLP".

"Hanesan asuntu ida ne'ebé ami hakarak halo progresu hodi nune'e ami nia organizasaun sira bele simu ho kruzamentu tanba la'ós hanesan de'it organizasaun sira hodi defende lian, maibé lori ami nia valor sira ba kontinente oioin, ami nia prinsípiu diálogu sira, koperasaun nian no solidariedade nian ne'ebé konstitui instrumentu diplomátiku ida hosi liña dahuluk", hatete hosi ministru hosi Europa no Negósiu Estranjeiru fransés nian.

"Kompromisu hosi ami nia nasaun ho demokrasia, dame no liberdade, hodi harii mundu ida ekilibradu liu, tenki liu hosi asaun determinadu sira iha fórum multilateral sira ne'ebé iha ligasaun ho multilateralizmu", hatutan hosi Le Drian, hodi refere ba apoiu nafatin ne'ebé halo hosi Paris "hodi hala'o knaar ne'ebé maka iha sekretáriu-jeral ONU, António Guterres, nia liman laran".

"Ha'u hatete ba nia katak agradese maka'as integrasaun ne'e", Santos Silva hatete ba imprensa.

"Serbisu ona iha fatin prátiku, iha koperasaun entre Institut Français ho Institutu Camões [...] ami iha interese tomak hodi serbisu mós ho ema fransés sira. Tanba diversidade hanesan rikusoin ida no diversidade linguístiku hanesan rikusoin ida ho razaun boot ida", hatete hosi ministru portugés.

SAPO TL ho Lusa

Inaugura liña daruak hosi oleoduto entre Rúsia ho Xina

Liña daruak hosi oleodutu entre Rúsia ho Xina hahú funsiona ona iha semana ne'e, aumenta kapasidade anual hosi estrutura, fó sai iha notísia hosi imprensa xineza iha loron-kuarta ne'e.

Liña foun hahú halo operasaun iha loron-segunda no iha kapasidade anual ida ho krude tonelada millaun 15, haktuir hosi jornal ofisial iha lian ingleza China Daily.

Ho kuaze kilómetru rihun resin, liña foun ne'e sei permiti ba Xina aumenta seguransa enerjétiku, iha momentu diminuisaun iha produsaun hosi krude iha nordeste nasaun aziátiku ne'e.

Hahú hosi tinan ne'e, estrutura sei lori mós gás natural hamutuk millaun 38.000 metru kúbiku.

Xina hakarak hametin uzu hosi fonte enerjia ne'e hodi hamenus rekursu ba anar no kombate poluisaun ne'ebé afeta sidade oioin iha nasaun.

Rúsia hanesan fornesedor prinsipal ida hosi petróleu ba Xina, hamutuk ho Angola ho Arábia Saudita.

SAPO TL ho Lusa