terça-feira, 7 de novembro de 2017

Líder Nasionál Tenke Banati Ezemplu Joven 12 Novembru

DILI, (TATOLI) – Primeiru Ministru, Marí Alkatiri, hateten líder nasionál sira tenke banati tuir ezemplu sakrifisiu no unidade hosi joven 12 Novembru 1991 hodi lori dezenvolvimentu ba povu.

Líder Governu hato’o apela ne’e durante intervensaun ba kongresu nasionál Komite 12 Novembru ba daruak ho tema ‘Hamutuk ita luta ba moris di’ak sobrevivente no povu Timor-Leste tomak iha futuru’, ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensaun Dili, hahú loron 7 to’o 9 novembru 2017.

ʺDalan ne’ebé ita boot sira hatudu mai ami, biar ami mak uluk hahú prosesu (luta ba ukun rasik-án), dalan ne’ebé ita hatudu mai ami, ami tenke aprende tuir dalan ida ne’eʺ, dehan nia.

Alkatiri hatutan, joven no mate restu 12 novembru hatudu sira nia sakrifisiu no unidade hodi luta ba indepéndensia  nasionál.

ʺIha tinan 26 liuba joven sira halo sakrifisiu boot ida ba rai ida ne’e, maske hatene perigu boot ba siraʺ, hatutan.

Ho situasaun polítika ohin loron, mate restu 12 novembru tenke  nafatin garante pás no estabilidade hodi lori dezenvolvimentu ba povu nia moris di’ak.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Foto: Primeiru Ministru, Marí Alkatiri bainhira ko'alia iha kongresu daruak komité 12 Novembru ne'ebé hala'o iha Sentru Konvensaun Dili, ohin. Foto António Goncalves

CNRT-PLP Depende Ba Figura Xanana-Taur

DILI, (TATOLI) - Majór Jenerál Lere Anan Timur observa katak, Partidu CNRT ho Partidu Libertasaun Popular (PLP), nu’udar partidu ida ne’ebé depende liu ba figura Kay rala Xanana Gusmão ho Taur Matan Ruak maibé Partidu Fretilín nu’udar partidu Istóriku.

“Bainhira Xanana la iha CNRT, CNRT la halo buat ida. Taur la iha PLP, PLP mós la halo buat ida. FRETILIN, partidu istóriku, tanba ida ne’e imi mate restu 12 Novembru, ami mate restu ai-laran ninian, bainhira sira ukun povu Timor-Leste, povu Timor-Leste sei tane nafatin,” Majór Jenerál Lere Anan Timur hato’o iha Sentru Konvensaun Dili, ohin, Tersa (07/11) bainhira partisipa iha kongresu nasionál 12 Novembru ba daruak.

”Iha eleisaun, partidu balun manan, partidu balun lakon. Manan ne’e la’ós tanba nia polítika mak di’ak i tanba nia ema mak barak, tanba de’it figura.”

Lere husu atu mate restu 12 Novembru, ho mate restu ai-laran ninian tenke hamutuk hodi husu ba prezidente repúblika atu fó kna’ar ba komandu anteriór rejiaun iha tempu rezisténsia hodi asegura situasaun iha ida-idak nia rejiaun, relasiona ho situasaun polítika ohin loron nian.

Alkatiri Konsidera “The Australian Business Review” Públika Fake News

DILI, (TATOLI) - Primeiru Ministru sétimu Governu konstitusionál, Mari Alkatiri rekuza reportajen The Australian Business Review kona ba deklarasaun Primeiru Ministru iha Perth-Australia ba notísia ho títulu “Sunrise hopes rise as talks begin”, no konsidera notisia falsu (Fake News) ne’ebé hakerek husi jornalista Paul Garvey.

Primeiru-Ministru hatete katak reportajen ne’e laiha fundamentu no publika laloos kona ba saida maka Primeiru-Ministru hatete ba jornalista no dook husi ninia kontestu.

“VII Governu Konstitusionál sempre réafirma ninia pozisaun kona-ba kestaun fronteira Marítima. Iha ha’u nia diskursu iha Primeiru Ministru Malcolm Turnbull nia oin rasik ha’u hatete katak Timor-Leste tomak, husi Gabinete Prezidente da Repúblika to’o iha aldeia ki’ik-oan liu iha foho, hotu-hotu hamutuk ho objetivu ida de’it no apoia inkondisionálmente esforsu xefe negosiadór Kay rala Xanana Gusmão nian,” Primeiru-Ministru haktuir iha komunikadu ne’ebé fó sai hosi Gabinete Primeiru Ministru, Tersa (07/11)

Garuda Sei Lá semo Iha Loron 15 Novembru

DILI, (TATOLI) - Kompañia aéreu, Garuda Indonézia, sei lá semo iha loron 15 Novembru 2017 tanba hakarak kumpre lei ne’ebé estabelese iha Timor-Leste.

Diretór Ezekutivu, Servisu Rejistrasaun no Verifikasaun Emprezariál (SERVE), Florêncio Sanches, informa Garuda halo ona akordu ida ho entidade timoroan no hatudu ona dokumentu atu semo iha loron 15 ne’e maibé Garuda seidauk sai entidade iha Timor-Leste, nune’e tenke banati lei hafoin semo.

“Ha’u lee hotu dokumentu sira ne’e mas só para entidade rua ne’e, Garuda husi Indonézia ho entidade husi Timor-Leste. Ne’e di’ak ona maibé labele semo tanba lei foun ne’ebé foin aprova no publika iha jornál repúblika tinan ida ne’e, husi dia 15 Setembru ba oin mak kualkér negósiu ne’ebé mai Timor-Leste, Governu apresia no benvindu maibé tenke tuir kritériu hotu ne’ebé lei ne’e husu”, Florêncio hatete iha Matadouru, ohin.

Hafoin hasoru malu ho reprezentante Garuda nian horisehik, ne’ebé husu atu semo ho entidade Timor-Leste nia naran, Florêncio esplika entidade bele reprezenta empreza aéreu ne’e semo bainhira aviasaun sivíl Timor-Leste fó kontratu maibé seidauk fó maka labele semo no tenke kumpre uluk lei.

Filipinas destacam 60 mil polícias e soldados para garantir segurança da cimeira da ASEAN

As autoridades das Filipinas destacaram no domingo cerca de 60 mil polícias e soldados para coordenar a segurança da cimeira da Associação de Nações do Sudeste Asiático (ASEAN), que vai decorrer entre os próximos dias 10 e 14.

Além dos líderes dos dez países-membros da ASEAN, o encontro vai contar com a presença dos Presidentes dos Estados Unidos e da China, respetivamente, Donald Trump e Xi Jinping, bem como dirigentes da União Europeia, Rússia, Japão ou Austrália.

A polícia filipina proibiu o porte de armas durante os dias do evento na capital, Manila, e noutras províncias adjacentes na zona central de Luzón, segundo o jornal The Manila Times.

A crise da minoria muçulmana rohingya na Birmânia, as ambições nucleares da Coreia do Norte, o terrorismo e as disputas territoriais no Mar do Sul da China figuram entre os temas que devem ser abordados pelos chefes de Estado e de Governo reunidos nas Filipinas.

A economia vai ser outro tema relevante nas reuniões da ASEAN, uma comunidade de 620 milhões de habitantes e com um Produto Interno Bruto (PIB) combinado de 2,55 biliões de dólares (2,16 biliões de euros).

Fundada em 1967, a ASEAN é composta pela Birmânia, Brunei, Camboja, Filipinas, Indonésia, Laos, Malásia, Singapura, Tailândia e Vietname.

Lusa em SAPO TL 

Três jovens líderes do Occupy Hong Kong com luz verde para recorrer de penas de prisão

Hong Kong, China, 07 nov (Lusa) -- O mais alto tribunal de Hong Kong deu hoje luz verde aos líderes estudantis pró-democracia Joshua Wong, Nathan Law e Alex Chow para recorrerem das sentenças de prisão por um protesto que desencadeou a ocupação das ruas em 2014.

O Tribunal de Última Instância (TUI) aprovou hoje os pedidos de recurso numa sessão que demorou cerca de meia hora. A audiência do recurso foi hoje agendada para 16 de janeiro de 2018, segundo os media de Hong Kong.

Em agosto, Joshua Wong (21 anos) foi condenado a seis meses de prisão, Nathan Law (24 anos) a oito meses de prisão, e Alex Chow (27 anos) a sete meses, na sequência de um recurso do secretário para a Justiça.

Wong e Law foram libertados sob fiança no mês passado, depois de terem cumprido dois meses de prisão.

Desizaun Diak Laprejudika Vida Povu

DILI – Organizaun Rezistensia RENETIL sujere Xefe Estadu Francisco Lu Olo foti desizaun neebe diak no los, relasiona ho polemika politika iha rai laran atu lalika prejudika vida povu.

Tuir portavoz RENETIL Jose Luis Oliveira, nuudar reprezenta organizasaun RENETIL mai halo enkontru ho Prezidente Republika hodi aborda no troka impresaun kona ba oinsa fo hanoin ba Prezidente Republika hodi foti desizaun ba kestaun sira neebe maka dadaun nee lao hodi Xefe estadu bele foti dezisaun neebe diak no los hodi labele fo impaktu no hamosu buat neebe maka povu hotu lahakarak.

“Ami fo ami nia sujestaun ba Prezidente Republika relasiona ho situasaun neebe maka lao dadaun nee hodi foti desizaun ka medidas ruma nee diak no los hodi bele antisipa ba situsaun neebe ita hotu lakohi relasiona ho situsaun neebe dadaun nee lao,” dehan  Jose Luis Oliveira ba Jornalista sira hafoin remata enkontru ho Prezidente Republika Francisco Guterres Lu Olo iha Palasiu Prezidensial Bairru Pite, Segunda (6/11/2017).

Juga Gama Kontinua Mantein Pena Tinan 8

DILI -   Prokurador Jeral Republika Jose Ximenes hateten fujitivu  Juga Gama neebe maka dadaun nee fila hikas fali ona ba prizaun Becora hafoin halai sai husi Prizaun Becora iha loron 3 Fulan Novembru 2013, maka nia kontinua mantein pena durante tinan 8 neebe antes nee tribunal aplika ona.

Lia hirak nee hatoo PJR Jose Ximenes ba Jornalista sira hafoin remata enkontru ho Prezidente Republika Francisco Guterres Lú Olo, iha palasiu Prezidensial Bairru Pite, Segunda (6/11/2017).

Uluk tribunal fo aplika  pena nee  tinan  8 ou  tinan 10 , kona ba aumenta nia pena nee ita sei hare maibe importante maka ema nian rua hanesan Alcino no Juga Gama  autor principal ba droga ita kaer  tiha ona neebe maka  liu husi koopersaun diak ho  Indonesia,” dehan Jose.

Tuir  Prokurador Jeral katak relasiona ho fujitivu Juga Gama exatamente iha Juga Gama durante nia halai ba liur, nia pena supende maibe apartir husi nia loron kaer konta fila fali nia pena.

Dirjente Ministeriu Publiku nee haktuir kona ba fujitivu Juga Gam dadaun nee kaer tiha iha semana kotuk liu ba, liu husi koopersaun neebe maka husi parte PNTL halo ho Polisia Indonesia nian. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae