segunda-feira, 14 de setembro de 2015

Família atus ualu maka iha lista atu tama iha Escola Portuguesa de Díli


Besik família timoroan 800 maka iha lista atu tama iha Escola Portuguesa Ruy Cinatti, iha Dili, ne’ebé sei hahú tinan ne’e ho alunu 845, inklui turma pré-eskolár ida, haktuir diretór.

Hakarak tebes atu hetan asesu ba Eskola ne’e- konsidera hanesan sentru edukativu ne’ebé di’ak tebes iha Timor-Leste - no diretór ne’ebé foin hetn nomeasaun, Acácio de Brito, defende katak tenke avansa iha debate kona-ba espansaun sentru eskolár.

Nia esplika katak iha posibilidade atu bele harii tan andar ida iha edifísiu sentrál eskola nian ka liuhosi akordu ida atu uza terrenu besik iha komplexu eskola nian, ne’ebé inaugural iha tinan 2002 iha bairru Santa Krús iha Díli.

"Hanesan preokupasaun atuál diresaun nian atu sensibiliza poder públiku sira, liuliu iha Portugál, hodi dezenkadeia prosesu atu aumenta kapasidade eskola nian", nia hatete ba Lusa, konsiderane’e hanesan tema "imperiozu", haree ba preokupasaun ne’ebé iha, liuliu pré-eskolár.

"Karik ita hakarak eskola hetan rezultadu sosiál no akadémiku ne’ebé di’ak, banhira sedu liu hetan asesu ba lia-portugés sei fasíl liu atu komprende", nia relembra.

Diresaun foun ne’e lidera hosi Acácio de Brito, ne’ebé simu pose iha fulan agostu, no hosi subdiretora Lisete Fortunato, ne’ebé servisu ona iha Timor-Leste iha tinan liubá.

Iha resesaun ba professor sira, semana ne’e, diretór foun ne’e esplika katak eskola tenke sai hanesan "espasu referénsia ba lia no kultura portugeza" ho "aprendizajen signifikativa no substantiva" atu "illa di’ak ne’e" bele sai hanesan "faról ida ne’ebé hili dalan foun no bele aumenta domíniu iha lia" iha Timor-Leste.

Entre frajilidade sira, diresaun ne’e destaka nesesidade atu dezenvolve planeamentu estratéjiku ida hodi lida ho rezultadu sira ih ezame nasionál.

Tinan letivu rasik sei hahú "ho normalidade", iha loron 18 (loron atu halo aprezentasaun), ho profesór 63 no sei falta de’it atu kontratu, edukadora infantil adisionál lokál ida, ba turma pré-eskolár foun.

Globalmente, eskola ne’e komesa ho alunu iha pré-eskolár besik 200, 240 iha 1.º siklu, 130 iha 2.º, 156 iha 3.º no 118 iha sekundáriu, universe ne’ebé halo parte mós portugés na’in 118.

Tinan hahú hafoin Parlamentu Nasionál timoroan ratifika, iha fulan agostu, akordu kooperasaun bilaterál entre Portugál no Timor-Leste ne’ebé asina iha tinan 2002, foti obstákulu ne’ebé hamosu difikuldade balun, ba eskola no mós ba alunu sira.

Foti livru iha alfándega ka konsege atu finalista sira 12.º anu hetan asesu ba Universidade Nacional de Timor Lorosa'e (UNTL) uluk hanesan problema sira ne’ebé evidensia iha tinan letivu sira liubá.

Fofoun hanaran Escola Portuguesa de Díli, iha tinan 2009 simu dezignasaun Escola Portuguesa de Díli - Centro de Ensino e Língua Portuguesa no, iha tinan letivu 2011/2012, ho naran Escola Portuguesa Ruy Cinatti - Centro de Ensino e Língua Portuguesa.

Funsiona hanesan estabelesimentu ne’ebé pretense ba sistema ensinu portugés no hanesan eskola ida hosi eskola lima ho estatutu idéntiku sees hosi Portugál – iha eskola iha Luanda, Makau, Maputu no Bisau.

SAPO TL ho Lusa

Estadus Unidus preokupa ho violénsia polítika iha Mosambike


Estadus Unidus horisehik hatudu sira-ninia preokupasaun ho atake ne’ebé akontese iha sábadu foin daudaun ba iha akoluna ida ne’ebé tula líder Renamo, partidu opozisaun bot iha Mosambike no konsidera violésia refere mosu karik atu hodi hapara kondisaun polítika iha rai-laran. 

“Embaixada Estadus Unidus Amérika ba Maputo, hatudu sira-ninia preokupasaun relasiona ho atake armada ne’ebé akontese iha 12-setembru kalan, kontra karavana hosi partidu Renamo (Resistência Nacional Moçambicana)”, tuir komunikadu ne’ebé haruka hosi misaun diplomátika ba Lusa, no “kondena katak uza violénsia hodi alkansa propózitu polítika nian ruma”.

Embaixada norte-amerikana konkorda ho deklarasaun ne’ebé líder Renamo fó sai, hodi lafó korajen retaliasaun baa take ne’ebé akontese iha sábadu, nomós lafó indikasaun atu autoridade seguransa, hodi investiga asuntu ne’e.

“Ami enkoraja atór hothotu hosi prosesu demokrátika mosambikanu hodi buka solusaun pasífika liu hosi diálogu kontrutivu”, tuir liafuan ikus ne’ebé hakerek iha komunikadu no haruka ba Lusa.

Karavana automóvel ne’ebé la’o tuir prezidente Renamo, Afonso Dhlakama, hetan atake iha provínsia Manica, sentru Mosambike, inisiu sábadu kalan, hodi hakanek pesoál Renamos na'in tolu nomós atakante na’in haat.

Tuir testamuña haktuir ba Lusa katak akontesimentu ne’e akontese iha Chibata, besik ho mota Boamalanga, bainhira komitiva Dhlakama fila hikas hosi Macossa no atu bá fali Chimoio, kapitál Manica.

Iha konferénsia imprensa, Dhlakama halo ligasaun hosi atake refere ba Frelimo (Frente de Libertação de Moçambique (Frelimo), maski ladauk hatene klaru ema see maka tiru hasoru ninia koluna no maski, iha fatin akontesimentu, hanesan mos ninia militár sira, maka halo emboskada ba Unidade Intervensaun Rápida (UIR) no jornalista sira haree katak hirak ne’ebé kanek, uza uniforme hosi forsa eleite mosambikana nian.

Besik minutu rua-nulu hafoin emboskada, no guarda Renamo nia tiru hasoru, kareta UIR nian ida ne’ebé tula forsa hirak ne’e, liu hosi fatin insidente, hodi fó sinál emerjénsia, tuir observasaun Lusa.

Liu tiha meia ora, ambulánsia bá kedas Chimoio.

Komandu hosi Polísia Repúblika Mosambike iha Manica, horisehik kalan fó sai katak UIR laenvolve iha atake ba koluna Renamo nian.

Tuir prezidente Renamos insidente ne’e “hanesan laakontese buat ida”, no dehan katak bele kontinua hala’o diálogu ho Governu no lalika tauk ho mate.

Mosambike moris iha momentu hosi polítika inserteza ida ne’ebé líder Renamo larekoñese rezultadu hosi eleisaun jerál ikus nomós ezizi governasaun iha provínsia hirak ne’ebé reklama vitória, no ameasa atu hadau poder liu hosi forsa.

SAPO TL ho Lusa 

LABELE KOALIA BOSOK IHA TRIBUNAL


DILI - Tribunal husu ba sidadaun neebe presta ona deklarasaun iha Ministeriu Publiku, labele koalia bosok iha julgamntu.

Liu husi sala audensia antes atu halo julgamentu tribunal sempre fo hanoin ba arguidu, vitima no sasin sira atu labele koalia bosok ou fo deklarasaun neebe lalos iha julgamentu nia laran. Sekuandu fo deklarasaun neebe lalos, tribunal sei halo setidaun extraia ba iha ministeriu publiku hodi halo akuzasaun foun ho krime falsa deklarasaun neebe previstu iha artigu 287 kodigu penal  TL hasoru ema neebe bosok iha tribunal laran.

Iha fatin hanesan Ministeriu Publiku husu ba vitima neebe mak fo ona nia deklarasaun iha MP atu labele bosok bainhira iha julgamentu. Bainhira bosok, MP sei akuza fali vitima sira ho krime falsa deklarasaun.

Tuir nia katak, iha vitima barak mak mai iha tribunal tanba deit atu salva sira nia kaben. Entaun sira tenke koalia bosok hodi halai ses tiha husi deklarasaun neebe mak sira deklara iha PNTL ho MP nian.

Nunee mos Juis Jose Maria de Araujo husu ba vitima neebe fo ona sira nia deklarasaun iha ministeriu publiku, atu labele muda fali liafuan bainhira mai iha tribunal. Bainhira ema ida ka vitima ida ba halo keixa no fo deklarasaun iha PNTL ho MP, neemak junta iha autos bainhira mai  julgamentu iha tribunal, tanba nee vitima labele muda fali liafuan neebe mak junta ona. Informasaun kompletu iha STL Jornal no STL Web, edisaun Sabado, (12/9/2015). Domingas Gomes

Suara Timor Lorosae

REMATA MANUTENSAUN NAKROMA UZA BANDEIRA RDTL


DILI - Vise Ministru Obras Publiku Transporte no Komunikasaun Inacio Moreira hateten ro Nakroma ne’ebé ohin loron iha hela prosesu tenderizasaun ba kompañia sira ne’ebé atu halo manutensaun bainhira remata manutensaun no fila hikas mai Timor-Leste sei uza bandeira Repubilika Demokratika Timor-Leste tanba hetan ona aprovasaun husi dekretu lei provizoriu.

“Hau hanoin semana ida ne’e ou semana oin ro ne sai ona. Ita hein katak ro ne’e halo manutensaun hotu banhira fila mai halo operasaun bele uja ona ita nia bandeira tanba ita nia dekretu lei provizoriu rejistu navius ne’e aprovadu ona,” vise minnistru ne’e hatete ba jornalista Business Timor, kuarta (02/09) iha nia knar fatin merkadu lama. Banhira husu kona ba kompañia ne’ebé mak atu halo manutensaun ba ro Nakroma. Vise ministru ne’e hatan katak sei iha prosesu nia laran hela.
  
Entretantu antes ne’e Vise ministru ne’e informa katak kustu ba manutensaun ro Nakroma ho osan ba aluga  ro Liberty ne’eb’e subtitui Nakroma menus husi $200.000.00. “Se hau la sala menus husi duzentus mill, porvolta $193 mil pur mes, maibe ida ne’e hau seidauk hatene lolos tanba ne’e hau konfirma ba iha aprovizionamentu ba kustu aluga kada fulan ne’e hira,” Vise ministru Inasio ne’e dehan. Ro Nakroma nudar ro uniku ne’ebé halo operasaun husi Dili ba Oe-cuse, Oe-cuse mai Díli no iha mos operasaun Dili ba Atauro, Nakroma hahu operasaun iha nasaun foun ne’e iha tinan 2004 no ro ne’e oferese husi nasauun Alemaña. (BT)

Business Timor

FOLIN MINA GLOBAL TUN, RESEITAS FUNDU MINARAI TL TUN MAKA’AS


DILI - Krize global ho folin minarai ne’ebe oras ne’e tun iha merkadu internasional fo impaktu diretamente ba reseitas Timor-Leste nian ne’ebé dependensia ba fundu minarai. Rendimentu husi minarai tun maka’as halo komparasaun ho tinan kotuk. “Kona-ba  folin mina ne’ebe oras ne’e dadaun tun iha merkadu internasional, konserteza fo impaktu ba ita nia rendimentu husi mina ne’ebe mak iha hanesan likidu iha Bayu Undan no Kitan ninian besik liu ba indikador breed.

Indikador merkadu liur  iha breed, WTA, entaun ita besik liu ba breed maske ita hatene katak breed sempre boot liu tan WTA maibe rua ne’e hotu tun maka’as iha fulan hirak ne’e nia laran,” dehan Presidente Autoridade Nasional Petroleo Gualdino da Silva ba BT iha nia knar fatin, sesta (04/09).Nia informa katak TL nia produsaun iha kampu rua; Bayu Undan no Kitan la’o nafatin ho nia ritmu kontinua mantein. Hanesan iha kampu Bayu Undan, produtu likidu (produtu gas) kada loron ida 900 mill to’o 1.1 billaun standar kubik feed. 

Gualdino esplika katak  produsaun kampu  Kitan la hanesan Bayu Undan ninian tanba nia rezerva ne’ebe ki’ik no produs porvolta de 5 mil barel kada loron. “Intermos rendimentu impaktu duni. Se ita nia mina kada baril ida $80 ou $90, fulan ida ka rua ita bele hatama husi ANP deit fora de taxa, ita bele hatama $150 ou $200 milloens kada fulan. Maibe ho presu ida agora ita nia rendimentu hatama ba iha estadu liu husi mina mensalmente signifikativu ki’ik duni. Agora dala ruma $30 to’o $50 milloens kada fulan no komparasaun ne’e husik ba ema hare took nia rasio nee hira? Maibe realidade no faktus mak ne’e,” hatete nia.

Nia mos afirma katak rendimentu kampu Kitan hahu inisiu to’o iha fulan Jullu tinan ne’e hatama ona besik billaun ida no ida ne’e inklui mos ho taxa. Husi produsaun refere, tuir nia hatete, TL  kada loron ida sempre haruka provolta 500 mil feed gas liu husi kadoras Pipeline Darwin LNG. Signifika katak TL  nia fornesimentu gas ba sosa na’in sira LNG no Tokyo Gas diak hela no TL prense nafatin nia obrigasaun kontratais husi likidu  hodi fa’an diretamente ba merkadu maibe nia folin hahu tun tanba impaktu husi krize global ne’ebe nasaun sira barak hasoru.

Tuir nia katak alende iha Bayu Undan, maske folin mina tun, kontinua halo esplorasaun. Maibe iha kampu Kitan realasiona ho folin mina tun fo impaktu hodi para provizoriu durante fulan hirak nia laran no agora foin lao normal fila fali.

Mina matan foun

Alende ne’e nia mos informa kona ba identifikasaun mina matan foun iha area konjuntu no mos area esklusivu  Timor-Leste nian. Maski identifika ona mina-matan foun, perfurasaun ba tinan ida ne’e seidauk halo tanba impaktu husi presu mina ne’ebe oras tun iha merkadu internasional. “Iha area esklusivu mos iha ENI maibe ba tinan ida ne’e mos sira la perfurasaun karik iha findu 2016 ou 2017 tanba ita hatene katak ho presu ne’ebe tun globalmente ba kompania ne’ebe servisu iha parte peskiza minarais ninian barak mak retira sira nian maibe ita nian fatin hela iha ENI karik buat ne’ebe sira halo sei adia uitoan ba perfurasaun laos presu deit maibe mos sira hakarak komprende didiak no halo tan estudu tekniku didiak kona ba prospeitu ne’ebe iha molok sira halo perfurasaun,” hatete Presidente ANP.

Nia dehan TL nia kontratu foun seidauk fo sai tanba TL sei finaliza rejime legais tantu iha area konjunta no area esklusiva. Tanba ne’e mak seidauk fo lisensa maibe ba area sira ne’ebe mak kontraktu iha ona kompania sira kontinua halao sira  atividades ka servisu. Maske nia ritmu ne’e afetadu uituan krize global intermos presu minarai ninian tun maibe sira nia kontraktu iha nafatin no buka nafatin estudu hodi prepara halo sira nia perfurasaun iha tinan oin mai.

“Entaun mina matan sira ne’ebe mak deskoberta ona bele loke fali ba estudu hodi bele hare fali ba iha futuru produsaun no mos mina matan sira ne’ebe iha area mamuk. Kundu ita nia regimi legais sira ne’e establesidu ona ita bele loke fali ba iha future investimentu,” dehan nia. Nia informa katak mina matan ne’ebe Timor Leste iha mak hanesan Kitan, Bayu Undan, Sunrise, Jahal Kuda Tasi, Cadis, Cleop, Crin no  Scuila. Iha tempu tuir mai kompania sira liu-liu ENI iha nia area sei hare oinsa mak bele reativa fila fali sira nia estudu ne’ebe ENI la’o hela agora daudauk. Bele halo fali estudu atu bele reativa fila fali deskoberta ne’ebe iha area konjunta  tanba  area sira ne’e pretense hela ba kontratu kompañia ENI husi Italia ninian.(BT)

Business Timor

Dada kadoras mai TL tama ona faze diskute aspetu politika


DILI - Politika governu Timor-Leste esforsu maka’as oinsa bele dada kadoras mina no gas husi mina matan Greater Sunrise iha tasi laran hodi dezenvolve iha rai maran. Oras ne’e daudaun hakat ona ba faze aspetu politika. “Prosesu dada pipeline mai iha Timor-Leste ne’e prosesu Greater Sunrise nian teknikamente, komersialmente depende ba ita nia prioridade no ita kontinua nafatin defende katak kadoras tenke mai no agora iha fase seluk ne’ebe iha aspetu politika ne’ebe tenke diskute,” dehan Ministru Petroleu no Rekursu Mineral Alfredo Pires ba BT iha Igreja Katedral, sesta (04/09).

Tuir nia katak prosesu dada kadoras mai iha Timor Leste hare ba iha aspetu tekniku no komersialmente laiha problema maibe agora TL tama ona iha politika hodi diskute kona ba asuntu refere. “Teknikamente no komersialmente ami laiha problema  maibe agora ita tama ona iha politika uitoan ne’e tenke fo tempu ba ida ne’e hotu,” hatete nia.

Kona ba reskursu humanu TL nian atu dada kadoras mai iha Timor Leste  nia dehan oras ne’e timoroan laiha problema tanba  TL iha ona rekursu rasik hodi defende  no jere rasik. “Se mak defende kadoras mesak timoroan deit sei bolu mai no hau hare laiha problema boot no problema ida ne’ebe mak ita bele jere,” katak Alfredo. Nia afirma mos katak hakbesik an ona hodi hamutuk ho Governu Timor Leste mak hanesan kompania Woodside, ConocoPhillips, no mos kompania seluk tan hodi partisipa iha prosesu refere.

“Timor Leste mos kolia ona ho sira oinsa mos bele partisipa iha prosesu sira ne’e maibe agora Timor Leste tenke respeita mina fatin rasik no nain iha tiha ona no kona ba kadoras fabrika LNG buat ida ita bele kolia,” afirma nia. Kona ba prosesu ba implementasaun governu sei hare ba iha folin mina atu nune’e bainhira dada kadoras labele hamosu problema iha fase implementasaun.

“Ita tenke toma atensaun didiak no buka akompaña didiak hodi hare prosesu folin ne’e halo nusa no saida mak provoka hela nia atu tun ita tenke komprende. Mesmu ema barak iha mundu matenek mina nian atu dehan folin aban ka bainrua oinsa susar uitoan maibe Timor Leste nia jestaun kria fundu sai hanesan ezemplu hela ba rai barak no sira iha problema hela,” dehan nia. (BT)

Business Timor

Sekretáriu Estadu Vatikanu nian sei ba Fátima iha peregrinasaun fulan outubru 2016


Sekretáriu Estadu Vatikanu nian sei prezide peregrinasaun internasionál aniversária fulan outubru 2016 ba Santuáriu Fátima hodi prepara papa nia vizita iha fulan maiu tinan oin mai, afirma horisehik ba ajénsia Ecclesia bispu Leiria-Fátima nian. 

"Ami halo ona konvite no nia nia sei ko’alia ho papa, ne’ebé sei hatete ba nia 'ó ba loke dalan, ba hanesan prekursór'", deklara António Marto, iha Roma, Itália, iha rohan hosi vizita "ad limina", ne’ebé termina horisehik.

Tuir António Marto, kardeál Pietro Parolín, númeru daruak iha ierarkia Igreja Katólika nian, hatete katak nia nunka vizita santuáriu portugés.

"Nia hatete mai ha’u 'ha’u ba ho egoizmu, tanba dala uluk mak ha’u atu ba Fátima. Ha’u nunka ba iha ne’ebé no ha’u hakarak tebes atu koñese'", adianta bispu Dioseze Leiria-Fátima nian.

Peregrinasaun internasionál halo ona aniversáriu 12 no loron 13 maiu tinan oin mai sei prezide hosi kardeál-patriarka hosi Lisboa, Manuel Clemente, refere António Marto.

Vizita "ad limina" nian hanesan vizita ne’ebé bispu diosezanu ida-idak tenke halo ba Roma, ne’ebé jeralmente akontese tinan lima dala ida no hosi konferénsia episkopál, iha ne’ebé sei aprezenta ba papa relatóriu kona-ba estadu hosi respetiva dioseze no Igreja iha nia nasaun.

Iha enkontru bispu sira Portugál nian ho papa, iha semana ne’e, Francisco espresa hikas nia vontade atu ba Fátima.

Tuir António Marto, papa "iha tebes hakarakatu ba Fátima, iha maiu 2017".

Tinan atus ida akontesimentu iha tinan 1917 iha Cova da Iria no relevánsia Santuáriu Fátima nian mak tema ba vizita "ad limina" nian, ne’ebé hala’o iha semana ne’e, iha ne’ebé prefeitu barak hosi kongregasaun sira Vatikanu nian subliña nia importánsia, hatutan António Marto ba ajénsia Ecclesia.

Iha loron 25 abril papa Francisco konfirma ba bispu Leiria-Fátima nian katak nia hakarak ba Fátima iha 2017, bainhira komemora tinan atus ida akontesimentu iha Cova da Iria, revela dioseze portugeza.

Iha informasaun ida ne’ebé haruka ba ajénsia Lusa iha data ne’e, dioseze anunsia katak, iha audiénsia privada, iha Roma, papa Francisco konfirma ba António Marto katak, "'karik Maromak fó vida no saúde mai ha’u' ha’u hakarak ba Cova da Iria hodi selebrar tinan atus Na’in-Feto mosu iha Fátima".

"Hafoin simu konvite barak ona, ba dala uluk mak Francisco afirma loloos hakarak atu ba Fátima no autoriza fó sai nia intensaun ba públika", destaka dioseze ne’e.

SAPO TL ho Lusa

Profisionál medisina legál CPLP nian kria akademia ho sede iha Koímbra


Akademia Medisina Legál no Siénsia Forense Nasaun Lia-Portugés sira-nian (ACIFOR), ne’ebé nia prosesu kriasaun hahú iha tinan 2013, iha Brazil, sei iha sede iha Universidade de Coimbra (UC), fó sai horisehik instituisaun ne’e.

ACIFOR integra profisionál medisina legál no siénsia forense estadu Komunidade Nasaun Lia-Portugés nian (CPLP) no sei funsiona "hamutuk ho área Siénsia Médiku-Legál no Étiku-Deontolójika Fakuldade Medisina hosi UC".

Entre sósiu fundadór portugés sira akademia ne’e nian, "iha personalidade sira mak hanesan Duarte Nuno Vieira, Eugénia Cunha, Francisco Corte-Real, Jorge Costa Santos, Teresa Magalhães no Carlos Farinha", revela komunikadu ida asesoria imprensa Reitoria Universidade de Coimbra nian.

Duarte Nuno Vieira, ne’ebé durante tinan barak hanesan prezidente Institutu Nasionál Medisina Legál no Siénsia Forense nian, agora sai hanesan responsável ba área Siénsia Médiku-Legál no Étiku-Deontolójika Fakuldade Medisina Universidade de Coimbra (FMUC) nian.

Iha tempu balun Rede Iberu-Amerikana Instituisaun Medisina Legál no Siénsia Forense  mós instala nia sekretariadu permanente iha FMUC.

Tuir Duarte Nuno Vieira, sita iha nota, hili organizasaun rua ne’e "konstitui motivu orgullu no satisfasaun no mós responsabilizasaun" ba UC no ba profisionál sira ho setór iha Koímbra.

"Sei halo buat hotu hodi sai tuir loloos konfiansa ne’ebé fó hosi profisionál, instituisaun no nasaun sira ne’ebé mak integra organizasaun internasionál rua ne’e", hatutan responsável ne’e.

Kriasaun ACIFOR deside durante II Kongresu Medisina Legál no Siénsia Forense CPLP nian ne’ebé hala’o iha tinan rua liubá, iha Brazil.

SAPO TL ho Lusa

Komité Nasoins Unidas nian aponta falla iha lejislasaun kona-ba migrante sira iha Timor-Leste


Relatóriu ida espesialista sira hosi Komité Nasoins Unidas nian ba Traballadór Migrante sira (CMW) ne’ebé fó sai ohin aponta falla iha lejislasaun Timor-Leste kona-ba traballadór migrante sira. 

Relatóriu ne’e manifesta preokupasaun kona-ba insufisiénsia iha lejislasaun timoroan no falta kordenasaun entre as instituisaun no ministériu sira hodi implementa Konvensaun Internasionál kona-ba Protesaun Direitu Traballadór Migrante no sira-nia Família nian.

Dokumentu ne’e sita artigu 11 iha lei kona-ba imigrasaun no azilu, ne’ebé kontradís direitu liberdade espresaun no asosiasaun traballadór migrante sira ne’ebé garante iha konstituisaun timoroan.

CMW husu atu governu timoroan armoniza nia lejislasaun ho konvensaun.

"Tanba hanesan nasaun joven. Tenke adapta buat barak. (...) No ami fó apoiu ba nasaun", hatete ba Lusa relatór independente CMW nian José Serrano Brillantes, ne’ebé sauda esforsu Timor-Leste hodi partisipa iha reuniaun CMW nian ne’ebé ramata ohin hodi entrega relatóriu ida no haruka delegasaun ida hodi partisipa iha debate sira.

SAPO TL ho Lusa

Rúsia haruka aviaun rua ho ajuda umanitária tonelada 80 ba Síria


Aviaun rusu rua ho ajuda umanitária to’o horisehik iha Síria, informa órgaun komunikasaun ofisiál lokál no hatutan katak kontein ajuda umanitária tonelada 80, iha momentu ne’ebé aumenta ajuda umanitária hosi Moscovo ba Damasco.

"Aviaun rusu rua to’o horisehik iha aeroportu internasionál Bassil al-Assad lori ajuda umanitáia tonelada 80 haruka hosi Rúsia", hatete meiu komunikasaun sira.

Zona hosi provínsia Latakia, iha Síria parte kosta, hanesan zona ho konsentrasaun maka’as hosi apoiante sira Al-Assad nian no iha ne’ebé mak rai nia moris bá.

Ajuda ne’ebé fó sai agora mosu iha altura ne’ebé Estadus Unidus preokupa ho alegadu aumentu ajuda militár hosi Rúsia ba Síria, hatete katak haruka ró, veíkulu ne’ebé proteje hosi transporte pesoál no infantaria naval ba nasaun ne’e iha semana sira ikus ne’e.

Iha loron-sesta, Prezidente Estadus Unidus nian, Barack Obama, hatete katak desizaun Rúsia nian hodi haruka konselleiru militár sira no ekipamentu hodi apoiu Assad hanesan "estratéjia ne’ebé kondena ba frakasu.

SAPO TL ho Lusa

GOVERNU SEI REGULA EMA UZA INTERNET


Governu liu husi Ministeriu Obras Públika no Transporte Komun ikasaun (MOPTK), sei kria lei ida hodi regula ema sira ne’ebé maka durante ne’e uza internet la tuir ninia dalan liu-liu Facebook.

“Agora hanoin atu prepara mais ita nia kodigu penal ne’e mós iha fó marjen para hare, espesifiku liu maka seidauk, maibé iha kodigu penal ne’e iha ona para bele hare hanusa maka bele hare ba krimi iha komunikasaun ninian,”Segundu Vise Ministru Obras Publika no Transporte Komunikasaun (MOPTK), Inaçio Moreira informa ba jornalista sira iha nia servisu fatin Caicoli, Kuarta (09/09/2015).

Bainhira maka kria lei ne’e, eis Deputadu FRETILIN hatan hodi dehan, governu tenki halo urjente. “Hau fó ona orientasoens politikamente atu bele lalais para iha komunikasaun sosial ne’e iha defamasaun ruma, liafuan balu koalia ladiak ba ita nia lideransa sira, hau hanoin tenki toma aktu ruma, halo aktu ruma para hare, se maka hanesan koalia arbiru tenki simu ninia konsekuensia,” Inacio hateten.

Nia hatutan, oras ne’e dau-daun nia orienta ona ninia Direitor IT hodi hare kona-ba asuntu ne’e para bele rezolve.

Antes ne’e, Direitor Ezekutivu Judisiario Monitoring Program (JSMP), Luis Oliveira Sampaio hatete, ema ne’ebé maka sai vitima iha defamasaun iha media sosial bele lori autor ba iha prosesu sivil.

Diretór AJAR, José Luis Oliveira dehan tan, lei forte tebes hodi kriminaliza se deit maka komete krimi, mais kestaun maka durante ne’e ukun nain sira maka komete krimi uluk, hanesan duni juis sai ba sira nia nasaun ne’e krimi. Iha lei atu kondena ou lae, iha mais implemnetasaun lei maka laiha.

Tuir nia katak, bainhira bo’ot sira la komete krimi uluk maibé justisa formal la lao, nia konsikunsia maka agora justisa social hahu mosu, tanbá justisa formal ukun nain sira gosta Hegemoni tiha. Maun bo’ot sira kontrola hotu justisa la lao, klaru ema tenki ba justisa social. mia

Jornal Nacional

ORSAMENTU ESTADU GASTA SAUGATE BA PROJETU


Deputadu Parlamentu Nacional (PN) Komisaun E trata asuntu infraestrutura, Manuel Castro konsidera Governu taka matan, tanba la poupa orsamentu Estadu gasta saugate ba projetu ne’ebe mak halo hotu ona haruka sobu fila fali.

“Tuir ami nia hare iha area Toko Baru Bidau nian   ne’eba ema   sira komesa sobu fila fali ona trotoar sira ne’e, hau hanoin Primeiru Ministru kualia kona-ba poupansa, maibe trotoar sira ne’e foin halo hotu tinan rua liu ba, maibe tinan ida ne’e sobu fila fali,” afirma Manuel Catro ba JNDiario iha PN, Kuarta (9/9/2015).

Manuel Castro dehan, la hatene tizolu sira lori ba tau iha ne’ebe, nusa mak labele uza fali, tanba tizolu sira ne’e sei diak hela.

“Primeiru Ministru kualia kona-ba poupansa mas iha kotuk hela hanesan ne’e, Primeiru Ministru taka hela matan, Minstru Dezenvolvimentu mos taka hela matan,”dehan Manuel Castro.

Tuir Manuel Castro, lolos ne’e komesa husi area Parlamentu Nacional hodi tesik mai edefisiu Eletridade de Timor Leste (EDTL) Colmera nian ne’e iha tiha ona valeta bo’ot foin mak konstrui ne’e la presiza ke tan valetas, maibe buka identifika ida ne’ebe mak kuak ne’e ke’e fali bele kanaliza bele lao los hotu ona.

“Ita hakarak buat hot-hotu ita sobu tiha tau fali samea iha leten karik, hau hanoin tau tizolu sira ne’e wainhira rahun tiha mak sobu, ne’e mak ita dehan poupansa, mas diak hela mak sobu fali ne’e ita gasta osan fo ba kompanheiru sira para hetan osan lalais,” tenik Manuel Castro.

Relasiona ho trotoar ne’ebe mak sobu fila fali hanesan iha area Bidau nian ne’e, Manuel Castro dehan,   laos deit Ministerio la halo estudu antes implementa obra sira, maibe kuaze Governu tomak la halo estudu, tanba ohin halo aban sobu. Laos halo tinan ida, tinan oin sobu.

“Ami fo hanoin bei-beik ba Governu, maibe Governu ne’e tilun diuk matan delek la rona, la hare, tau ajensia bar-barak maibe nuka kontrola projetu, entaun ida ne’e ami kualia hanesan ami nia ulun fatuk atu moras, diak liu ami nonok husik sira halo ba, bainhira sira puas riku ona, entaun sira para ho ne’e,” haklaken Manuel Castro.

Biban ne’e, membru Deputadu Parlamentu Nacional (PN) sira ‘sadik’ Governu foti disizaun ba kompanha ne’ebe mak fui alkatraun la iha kualidade iha parte hudi laran tesik ba Delta.

“Uluk ami seidauk resesu ne’e ami hakilar, estrada kuak barak mak iha Delta ne’eba, tanba alkatraun nia kualidade la diak, tanba ne’e PN hakarak hato ba iha Ministerio kompotente atu bele hare tok projetu ne’e iha kualidade ka lae, see la iha kualidade medidas sa ida mak Governu atu fo hasoru kompanha ne’e,” esplika Deputadu PN Bankda Fretilin Paulo Monis.

Deputadu PN Bankada CNRT, Cristovão Barros, husu Governu kontrola kontrola laboratorium alkatraun ne’ebe mak nain husi kompanha sira atu nune’e bele garante kualidade de estrada.

Cristovão Barros esplika, atu garante kualidade alkatraun ne’e iha parte rua tenki servisu hamutuk, primeiru husi Obras Publika nia tenki halo orario kontinua atu tun ba baze hare tuir obra ne’e lao tuir kontratu   ne’e ka lae.

Segundu ema sira tekniku husi kompanha nia tenki lao tuir kontratu ne’ebe mak Governu fo ba sira, depois uza material ne’ebe mak Ministerio orienta ona ba sira, maibe   to iha terenu mak kompanha sira halo la tuir kontratu, entaun ne’e responsavilidade sira nian, wainhira Obras Publika tun ba hare mak hare projetu ne’e la tuir standar entaun Kompanha tenki responsavilidade estrada ne’e.

Deputadu PN Komisaun E trata asuntu infraestrutura, Manuel Castro hateten, estrada parte Hudi Laran tesik ba Delta Dili kuak bebeik, tanba impaktu husi drainazen la iha nune’e be hoban hela estarad to kuakba bebeik.

Tuir Manuel Castro katak, kuandu estrada mak drainazen la diak ne’e impaktu be hoban hela iha estrada laran, depois be la halai ba valeta nee’ mak hodi fo impaktu ba estrada sira ohin fui alkatraun aban a’at, tanba be ne’e hoban hela deit.

Atu garante estrada nia kualidade, Manuel Castro dehan, tuir lolos ne’e beach Chose ne’e be mak mak kompnaha sira nahe ba estrada selentru tenki sama dala atus ida to nia metin depois mak fui alkataun ba leten.

Governu tenki koloka project Maneger kada projetu para loron ba loron hare projetu sira mak implementa husi Kompanha sira ne’e atu nune’e emprezario   sira labele malandru ona.

“Ita servisu ba ita nia rai tenki servisu ho responsavilidade para halo dezenvolvimentu ba ita nia rai,”tenik Manuel Castro.Avi

Jornal Nacional

AKADÉMIKU SUJERE HALAKON LEI PENSAUN VITALISIA


Dosente Fakuldade Ekonomia Universidade Dili (UNDIL), Alfredo D. Santos hateten, lei pensaun vitalisia ne’e diak liu halakon tiha deit tamba lei ne’e hanesan parte ida ne’ebe la fo valor ba Orsamentu Jeral Estadu.

“Ha’u hanoin lei pensaun vitalisia ne’e la’os atu redus ou atu hamenus maibe lei pensaun Vitalisia ne’e preiza halakon tamba ne’e hanesan pemborosan ida luar biasa i nunka mai fo valor. Ha’u hanoin buat ida ne’e mak problema ida ne’e durante ne’e ema barak mak koalia no ami nudar ema akadémiku ami hanoin lei pensaun vitalisia ne’e nunka mais fo suporta ne’ebe diak liu halakon, ”dehan Alfredo D. Santos ba JN-Diário iha kampus UNDIL Dili, Kuarta ( 9/9).

Iha parte seluk, Reitor UNPAZ, Lucas da Costa, hateten katak, lei pensaun Vitalisia ne’e diak liu redus tamba Guvernu no deputadus balun idade sei nurak mos hetan ona pensaun vitalisia, ne’e injustisa bo’ot ida iha rai ida ne’e.

“Hau hanoin ne’e la justu, mas pensaun vitalisia ne’e bele fo ba membrus Governu ne’ebe iha idade para hetan duni pensaun tamba bai- bain iha fatin seluk pensaun ne’e ema hetan banhira to’o ona idade 55 ba leten,”dehan nia.

Tamba ne’e, Lucas da Costa husu deputadus Parlamentu Nasional no Governu tenke hadia lei pensaun vitalisia ne’e lalais, se lae gasta deit OJE.Car

Jornal Nacional

OITOCENTAS FAMÍLIAS NA LISTA DE ESPERA DA ESCOLA PORTUGUESA DE DÍLI


Díli, 13 set (Lusa) - Cerca de 800 famílias timorenses estão na lista de espera da Escola Portuguesa Ruy Cinatti, em Díli, que arranca o ano com 845 alunos, incluindo os de uma nova turma do pré-escolar, segundo o diretor.

A procura é tanta para acesso à Escola - considerado um centro de excelência educativa em Timor-Leste - que o recém-nomeado diretor, Acácio de Brito, defendeu que se deveria avançar no debate sobre expansão do centro escolar.

Uma possibilidade, explicou, que pode passar por construir mais um andar no edifício central da escola ou por um acordo para uso de terrenos contíguos ao complexo da escola, que foi inaugurada em 2002 no bairro de Santa Cruz em Díli.

"É uma preocupação da atual direção sensibilizar os poderes públicos, designadamente em Portugal, para desencadear um processo de aumento da capacidade da escola", disse à Lusa, considerando este um tema "imperioso", tendo em conta a preocupação que existe, em especial com o pré-escolar.

"Se queremos enfocar a escola nos bons resultados sociais e académicos, quando mais cedo tiverem acesso à língua portuguesa maior será a facilidade da sua própria compreensão", relembrou.

A nova direção é liderada por Acácio de Brito, que tomou posse do cargo em agosto, e pela subdiretora Lisete Fortunato, que já trabalhou em Timor-Leste no passado.

Na receção aos professores, esta semana, o novo diretor explicou que a escola deve ser um "espaço de referência da língua e cultura portuguesa" com "aprendizagens significativas e substantivas" para que "esta ilha de excelência" possa ser um "farol que aponte novos caminhos e permita o aumento do domínio da língua" em Timor-Leste.

Entre as fragilidades, a direção destacou a necessidade de desenvolver um planeamento estratégico para lidar com os resultados nos exames nacionais.

O ano letivo em si vai arrancar, "com normalidade", a dia 18 (dia da apresentação), com 63 professores e faltando apenas contratar, localmente, uma educadora infantil adicional, para a nova turma do pré-escolar.

Globalmente, a escola começa com cerca de 200 alunos no pré-escolar, 240 no 1.º ciclo, 130 no 2.º, 156 no 3.º e 118 no secundário, num universo do qual fazem parte 118 portugueses.

O ano arranca igualmente depois de o Parlamento Nacional timorense ter finalmente ratificado, em agosto, o acordo de cooperação bilateral entre Portugal e Timor-Leste assinado em 2002, levantando assim um obstáculo que causava algumas dificuldades, quer à escola, quer aos seus alunos.

Levantar livros nas alfândegas ou conseguir que os finalistas do 12.º ano tivessem acesso à Universidade Nacional de Timor Lorosa'e (UNTL) eram alguns dos problemas que se evidenciaram em anos letivos anteriores.

Inicialmente designada Escola Portuguesa de Díli, recebeu no ano de 2009 a designação de Escola Portuguesa de Díli - Centro de Ensino e Língua Portuguesa e, no ano letivo de 2011/2012, a designação de Escola Portuguesa Ruy Cinatti - Centro de Ensino e Língua Portuguesa.

Funciona como um estabelecimento pertencente ao sistema português de ensino e é uma de cinco escolas de estatuto idêntico fora de Portugal - há escolas em Luanda, Macau, Maputo e Bissau.

ASP // VM

Ministro australiano pede desculpas por piada sobre subida do nível das águas


Sydney, Austrália, 13 set (Lusa) -- O ministro da Imigração australiano pediu hoje desculpas por ter feito uma piada sobre a subida do nível das águas que ameaça os estados insulares do Pacífico, que foi captada por um microfone e tem sido objeto de críticas.

"Eu devia ter percebido que havia um microfone, mas não foi o caso", disse Peter Dutton à Sky News.

"Mas eu cometi um erro. Eu apresento as minhas desculpas a todos aqueles que se possam sentir ofendidos. Foi uma conversa animada com o primeiro-ministro e eu não queria atacar ninguém", continuou.

Peter Dutton fez o comentário que originou a polémica na sexta-feira durante uma conversa com o primeiro-ministro, Tony Abbott, acabado de voltar do Fórum das Ilhas do Pacífico (FIP) na capital da Papua Nova Guiné, em Port Moresby.

Como o evento onde estavam parecia estar atrasado, Dutton fez menção ao "tempo de Cape York", uma referência a uma área indígena remota no nordeste da Austrália e referida pelo Sydney Morning Herald como resultado de uma "visão estereotipada" da "abordagem fluída" do tempo por esta minoria.

O primeiro-ministro reagiu ao comentário, afirmando que também "tivemos um pouco disso em Port Moresby".

"O tempo não significa nada quando tens a água prestes a chegar à tua porta", disse Peter Dutton, com um sorriso nos lábios.

Nas imagens difundidas pelas televisões presentes no local para a cobertura do evento, vê-se o primeiro-ministro a rir, enquanto o ministro dos Assuntos Sociais, Scott Morrison, os avisa que um microfone registou a cena.

Durante a reunião dos 16 países membros do FIP, os pequenos países insulares não conseguiram convencer a Austrália e Nova Zelândia a limitar o aquecimento global médio a 1,5 graus celsius em relação aos níveis pré-Revolução Industrial, em vez da atual meta de estabelecida em 2 graus celsius em relação ao valor registado antes da era industrial.

O primeiro-ministro da Papua Nova Guiné, Peter O'Neill, considerou hoje "infelizes" as palavras de Dutton.

"A subida do nível da água é um assunto que afeta milhares de pessoas no Pacífico", disse em comunicado.

"Os habitantes do Pacífico não são responsáveis pelo aquecimento climático, mas sofrem com ele", acrescentou.

O líder da oposição trabalhista australiana, Bill Shorten, fez eco das recentes palavras do Presidente norte-americano Barack Obama, ao afirmar que "um líder que considera as alterações climáticas como uma piada não é digno de ser líder".

Tony Abbott saiu em defesa de Dutton, apontando que o seu ministro passou a semana a elaborar planos para reinstalar 12.000 refugiados do Médio Oriente.

"Se há alguma coisa que deve ser lembrado sobre a semana de Peter Dutton é que esta foi a semana em que ele arquitetou o plano para trazer quase 12.000 pessoas com necessidades para este país", afirmou Abbott em Canberra.

FV // FV.

Tailândia emite ordem de prisão contra alegado mentor do atentado de agosto


Banguecoque, 13 set (Lusa) -- A polícia tailandesa obteve uma ordem de prisão de um cidadão chinês que considera o 'cérebro' do atentado à bomba do passado 17 de agosto num templo de Banguecoque que causou 20 mortos e uma centena de feridos.

O suspeito é Abudureheman Abudusataer, conhecido por "Ishan", oriundo da região chinesa de Xinjiang, onde reside a minoria uigur que tinha saído da Tailândia um dia antes do atentado, segundo o diário The Nation.

A ordem foi emitida depois de "Ishan" ter sido identificado como o autor intelectual do atentado por Yusufu Miereli, um dos detidos por alegada ligação ao ataque.

Um tribunal da capital tailandesa aprovou o pedido de prisão de "Ishan" com base em acusações de conspiração para obter material militar sem autorização.

Várias testemunhas disseram à polícia que o suspeito estava num apartamento de um subúrbio de Banguecoque, onde também pernoitou Mieraili, e foi detida outra pessoa, Adem Karadag, que tinha dezenas de passaportes turcos falsos e material para fabricar explosivos.

A polícia indicou que Mieraili, detido na fronteira com o Camboja com um passaporte que situa o local de nascimento em Xinjiang, confessou que deu a bomba à pessoa que executou o atentado e que foi captado por câmaras de segurança.

Além de Ishan, a polícia deu ordem de prisão para outras 11 pessoas, a maioria estrangeiros.

As autoridades tailandesas insistem em vincular o atentado ao crime organizado apesar de a investigação policial alimentar a hipótese de uma represália pela deportação, em junho, de uma centena de uigures para a China.

FV // MSF