domingo, 31 de julho de 2016

PR TAUR LAKOHI PROMULGA LALAIS OR


Prezidenti Repúblika (PR), Taur Matan Ruak informa katak, lakohi promulga lalais Orsamentu Retifikativu (OR) tinan ida ne’e nian, tanba sei presiza estuda didi’ak.

“Ha’u sei estuda depois haree, ha’u rona katak, iha Palácio Prezidénsia, Xefi Casa Civil simu tiha ona, mas ha’u sei haree, depois mak ha’u halo ha’u nia desizaun saida,” dehan Taur Matan Ruak ba jornalista sira, hafoin remata nia vizita iha Suku Faturasa, Postu Administrativu Remexio, Munisípiu Aileu, Kuarta (27/07), hodi hatán ba Parlamentu Nasionál (PN), nia ejijénsia ne’ebé promulga lalais Orsamentu Retifikativu (OR) 2017, tanba tempu ezekusaun ne’e, limitadu tebes ona.

Maibé Xefi Estadu ne’e dehan, nia sei estuda didi’ak lai, depois mak nia fó nia pozisaun.

“Mas iha despezas ke Governu tenki selu, Governu deve emprezáriu sira tinan rua to’o tolu, entaun emprezáriu sira mós lamenta tebes,” katak Taur Matan Ruak.

Xefi Estadu ne’e esplika katak, OR ne’e, la’os de’it ba selu dívidas, maibé barak liu mak selu dívidas duni.

“Sira balun dehan  Prezidenti Repúlika veta, maibé barak mak dehan, ita kuandu la selu emrpezariu sira mós problema, tanba projetu barak Estadu seida’uk selu emprezariu sira,” informa PR Taur Matan Ruak.

Taur Matan Ruak hatutan katak, Governu tenki selu dívidas tanba tinan oin halo ona eleisoens, entaun seida’uk hatene lós partidu ida ne’ebé mak atu forma fali Governu, entaun sira tenki selu hotu sira nia tusan.

Xefi Estadu ne’e afirma Governu foun ne’ebé la’os atu selu Governu seluk nia tusan.

Husi sorin seluk, populasaun balun kestiona katak, OR tinan ida ne’e atu selu de’it dividas ne’ebé tinan hirak liu ba husik hela ba Governu ida ne’e.

“Tanba ne’e ami hakarak husu ba Prezidenti Repúblika katak, Governu kada tinan aprezenta orsamentu tuir planu ne’ebé mak iha ona, maibé tanba saida mak kada tinan orsamentu ne’e hasai nafatin ba selu dívidas,” dehan Manuel de Jesus bainhira dialogu ho PR Taur Matan Ruak iha Suku Fadabloko no Suku Hautoho Segunda (25/07).

Manuel de Jesus dehan, sira rona diskusaun husi Governu ho Parlamentu Nasionál katak, Orsamentu Retifikativu tinan ida ne’e, so para atu selu de’it diviidas, maibé iha dividas sira ne’e iha kedas tinan hirak liu ba.

Ho ida ne’e PR Taur Matan Ruak hateten katak, OR ne’e atu selu dívidas duni.

“Ida ne’e loloos imi husu ba Governu katak, taba saida mak sira seluk dívida. Ita iha ona tusan ne’e, ita iha dever atu selu, ita deve karuk no deve los, entaun ita tenki hasai osan ba selu,” katak Taur Matan Ruak.

Taur Matan Ruak haktuir, orsamentu retifikativu ne’e, la’os Governu ka Parlamentu Nasionál mesak mak foti desizaun, maibé sira halo diskusaun hamutuk.

“Klaru katak, Prezidenti Republika preokupa, tanba Governu halo tusan barak, maibé ita nia emprezáriu sira sei kiak hela,” dehan Taur Matan Ruak.cos

Jornal Nacional

KLINIKA OECUSSE SEI SALVA OSAN ESTADO


Klinika Especial Oecusse sei salva osan Estado nian ne’ebe mak aloka ba tratamentu saude membru Governu no membru Parlamentu Nasional ne’ebe mak atu ba halo tratamentu espesial iha hospital Singapura no Bali-Indonesia.

“Lapresiza ba halo check up to’o iha Singapura no Bali, mas bele mai deit iha klinika especial, tanba iha ekipamentus kompletu no kualidade hanesan mos iha hospital Singapura no Bali, hodi nune’e osan  ne’e tama fali deit iha rai laran, maibe sira balu hakarak ba pasiar,”  hateten Prezidente ZEESM, Mari Alkatiri bainhira enkontru ho delegasaun komisaun E-Parlamentu Nasional trata asuntu Infraestruturas, Transportes no Komunikasoens iha edefisiu ZEESM, Oecusse, Tersa (26/07/2016).

Prezidente Zona Ekonomia Especial Sosial Merkadu (ZEESM), Mari Alkatiri, hateten katak, populasaun iha teritorio Enklave Oecusse kuandu halo check up iha Klinika especial Oecusse gratuita, kompara ho populasaun mai husi nasional.

“Hau hakarak dehan katak Sistema iha klinika especial ne’e, kuandu moras husi hospital referal mai ladiak mak bele haruka ba liu klinika especial, maibe sira ne’ebe ih osan bele ba dereita, mais especifiku ba povu Oecusse ZEESM mak responsabiliza.”

Eis primeiru Ministru ne’e, hatutan tan katak, klinika especial ne’e ninia ekipamentus kualidade tebes, tanba estandar internasional.    Tanba ne’e maka Prezidente ZEESM ne’e dehan katak, membru Governu no membru PN sira sempre ba halo check up iha Singapra no Bali-Indonesia, hahu ba oin lapresija ba ona, bele mai check up deit iha klinika especial Oecusse, hodi nune’e osan ne’e bele tama fali deit ba Estado.

Iha fatin hanesan, xefi delegasaun komisaun E, deputado Manuel Castro, apresia tebes ho kondisaun klinia especial ne’e, tanba kualidade diak tebes.

“Hafoin hare dereita kondisaun klinika especial ne’e diak tebes, tan ne’e maka membru Governu no parlamentu sira kuandu moras lapresija ba rai liur ona, tanba ita nia klinika ne’e diak tebes, ekipamenstus kompletu,” dehan Castro.

Deputada bankada CNRT, Albina Marçal kongratula prezidente ZEESM, Mari Alkatiri, tanba esforsu hodi halo klinika especial ne’ebe mak diak teb-tebes ho ekipamentus kompletu no kualidade.

“Hau hato’o parabens ba ZEEMS, tanba ami ba ona hare dereita klinia ne’e kapas no furak tebes, antes seidauk mai hare no rona ema koalia barak, mais hafoin hare tiha ho matan sente kontente, maske gasta osan barak mas ninia kualidade diak tebes,” apresia deputada Albina.

Iha fulan Agostu 2016 sei halo inagurasaun ba klinia refere, hodi nune’e iha fulan oin mai hahu funsiona. Partisipa iha fiskalizasaun ne’e mai husi deputado Manue Castro hanesan xefi delegasaun, deputada Albina Marçal, deputado Francisco Andrade, deputado Manuel Salsinha, deputada Anastacia Amaral, akompanha mos husi asesor komisaun no tekniku.mia

Jornal Nacional

KIAK IHA TIMOR-LESTE TÚN BA 30.3%


Vise Ministru Finansas (MF), Helder Lopes, hateten, tuir rezultadu anilize hatudu katak, Governu konsege hatún duni kiak iha Timor-Leste (TL) husi 47.2%  iha   tinan 2007 tún ba 30.3% iha 2014.

Helder Lopes hato’o lia hirak ne’e ba jornalista sira iha Palasiu Governu, hafoin aprezenta  rezultadu analize  kiak iha TL liu husi Konselhu  Ministru,  Tersa (26/07).

Tuir Helder Lopes katak,  kona-ba  rezultadu analize  kiak  iha TL, analiza   ne’e MF, liu-liu Diresaun Jeral Estatistika halo hamutuk ho Banko Mundial hodi haree kona-ba situasaun kiak  iha TL.

 “Depois maka ita kompara ho tinan pasadu  hanesan tinan 2017, rezultadu analize hatudu katak, Governu konsege hatun duni kiak, husi 47.2%  iha   tinan 2007 tun ba 30.3% iha 2014,”subliña Helder Lopes.

Helder Lopes hatutan, indisiu kiak  ida ne’e bazeia ba liña kiak  internasional.

“Depois analiza    ne’ebe maka  ita halo uza aprosimasaun  hanaran consumsun  uproot  ne’ebe atu hateten katak, kiak    ita hatun duni,”dehan Helder Lopes.

Agora kona-ba dezenvolvimentu  ne’ebe maka hala’o  ne’e ekuitativu ka inklusivu ka lae? Nia dehan, rezultadu analize  ne’ebe maka MF hamutuk ho Banko Mundial aprezenta mos  ba KM hatudu katak,   dezenvolvimentu   ne’ebe durante  ne’e halo ekuitativu duni ou inklusivu duni.

“Ne’e signifika ita dehan dezenvolvimentu   ne’ebe maka   ita  halo  ema barak maioria povu hetan benefisiu husi dezenvolvimentu ida ne’e,   no dezenvolvimentu  ida  ne’e la fo benefisiu deit ba grupu A ka grupu B, depois ita mos halo komparasaun ba   ita nia dezenvolvimentu ne’e ekuitativu ka inkluisivu ka lae?   ho nasaun seluk,    bainhira   ita  halo komparasaun   ita nia rezultadu analize hatudu katak,  ita nia dezenvolvimentu ne’e nia rezultadu kona-ba ekuitativu ho inkluisivu ne’e diak liu ho nasaun seluk,”dehan Helder Lopes.

 Bainhira husu tarjetu Governu ninian  atu kombate kiak iha TL,  Helder Lopes hatan,  Governu la trasa alvu bainhira los maka kiak ne’e zero.

“Ita tenki liga ba vizaun Planu Estratejiku Dezenvovimentu Nasional  ne’ebe hateten  katak,   to’o iha 2030 ita buka meus oi-oin  para kiak  iha Timor la iha ona,  ema hotu moris saudavel, ema hotu ba asesu edukasaun  ne’ebe iha kualidade,  ema hotu edukadu   ho ida ne’e maka planu programa hotu-hotu  ne’ebe maka  ita tenta implementa ita tenki implementa enkuadra estratejiku dezevovimentu nassional  ne’ebe maka ha’u mensiona,”tenik Helder Lopes.avi

Jornal Nacional

SATL FAKAR KOTO BA GOVERNU, PM RUI: “PRESIZA HALO INVESTIGASAUN”


Sociedade Agricultor Timor Leste (SATL) Kinta feira (28/07) halo surpreza boot ida ba Governu. Tanba foin dadersan deit, SATL ne’e lori ona koto maran kuaze toneladas 19 ba fakar iha Palásiu Governu oin.

Aktu SATL nian nee nudar asaun protesta ida ba governu tamba governu la sosa produtu nebe SATL sosa tutan husi povu agrikultor sira ho razaun akondu sosa produtu lokal nee remata ona.

Ho atetudi SATL nian ne’e, Primeiru Ministru (PM) Rui Maria Araújo hateten katak, presiza halo investigasaun ba ema sira ne’ebé lori koto mai fakar iha Palásiu oin.

“Tenki investiga didi’ak, ema sira ne’ebé lori koto ba Palácio Governu ne’e, ema sira ne’e agrikultor duni ka la’e. Sira ne’e la’os agrikultor, sira ne’e ema ne’ebé ba sosa povu agrikultor sira nia koto, depois mai obriga fali Governu atu sosa ne’e, la lós fali ona,” dehan Xefi Governu Rui Maria Araújo ba Jornalista sira iha Palácio Prezidensia Aitarak Laran Dili, hafoin hasoru malu ho Xefi Estadu, Kinta feira (28/07).

Maibé Rui Maria de Araújo dehan, programa povu kuda Governu sosa ne’e, mai husi Kuartu Governu ninian.

“Sestu Governu ne’e, kontinua buat balun ne’ebé mak Kintu Governu hala’o, maibé fokus ne’e, la’os iha ne’ebá (povu kuda Governu sosa), la’os dehan buat hotu ne’ebé povu kuda, Governu tenki sosa la’e,” tenik Rui Araújo.

Xefi Governu ne’e esplika, buat ne’ebé povu kuda, primeiru povu tenki han hodi hadia sira nia nutrisaun, depois restu mak Governu sosa.

Tuir PM  Rui Araújo katak, Governu sosa ne’e para uza fali ba programa merenda eskolar, no responde fali ba situasaun emerjénsia.

“Governu atu sosa mós, Governu sei ba direitu povu agrikultor sira, tanba programa ne’e hateten hanesan ne’e, la’os ema seluk ba hakna’ok fali husi povu agrikultura mai, depois mai obriga fali Governu atu hola tutan fali. No agora dada’uk Ministériu Agrikultura ho Ministériu Comercio Industria i Ambiente mak hala’o ida ne’e”, Rui Araújo fundamenta.
Akordu hotu ona.

Husi sorin seluk, Administrador Centro Logístico Nacional (ACLN), Nívio Mangalhães klarifika katak, Ministériu Comério Indústria e Ambiente (MCIA), la sosa produto lokal Sociedade Agrikutores Timor Leste (SATL) nian, tamba data konaba akordu atu sosa produtu local ne’e remata ona.

“Akordu ne’e la válidu, tamba halo iha dia 16 de Fevereiru 2012 to’o dia 15 de Julho 2012, i agora ne’e ita iha tinan 2016.  Akordu ne’e halo ho Ministériu Turismo Comércio Indústria i Ambiente (MTCIA), no agora ita iha Ministériu Comércio Indústria e Ambiente (MCIA) nia okos.” Hatete Nívio Mangalhães ba JN-Diário, Kinta(29/07), iha Palácio Governu.

Nia reforsa, programa povu kuda Governu sosa la signifika katak, Governu atu sosa hotu produto lokal ne’ebé povu kuda, maibé tenki hatene produto ne’e saida, nia kuantidade ne’e hira no ho nia kualidade ne’e oinsa i tenki tuir mos procesu lei aprovisionamentu. Atu nune’e osan hirak ne’ebé aloka ba Ministériu bele uza tuir nia dalan, tamba ne’e osan povu nian.

“Sociedade Agrikultores Timor Leste dehan, sira iha akordu ida ho Ministériu, maibé ami hakarak hato’o katak, uluk iha duni akordu entre Ministériu Turismo Comércio e Indústria iha 2012 atu sosa produto husi sociedade ida ne’e, maibé nia data válidu maka dia 6 de Fevereiro 2012 to’o dia 15 de Julho 2012, signifika katak, kontratu ida ne’e iha 2016 ita labele uza ona,”Nívio fundamenta.

Kontratu laiha durasaun tempo

Iha parte seluk, xefi Sosiedade Agrikultura Timor Leste (SATL), Hermenegildo Soares Monteiro hateten,  sira hatun koto  ne’e iha Palasiu Governu nia oin, tanba antes  ne’e iha tinan 2012 no tinan 2014 iha ona akordu  iha Parlamentu Nacional, kona-ba Governu atu sosa produtu lokal  ne’e.

“Sira (Governu) hateten katak, tinan  2015 imi labele hatama lai,  maibe 2016 imi bele hatama produtu  lokal ne’e mai, maibe mosu fali hanesan ne’e,” esplika  Hermenegildo Soares Monteiro, ba jornalista iha Palasiu Governu.

Nia hatutan,  iha akordu ne’e la hateten kona-ba durasaun tempu ba kontratu entre asosiasaun ho Goveru kona-ba sosa produtu koto ne’e.

Ba kestaun nee, Administrador  Sentru Lojistika Nasional husi MCIA, Nivio  Magalhães hatete, produtu ne’e MCIA seidauk halo teste no seidauk halo verifikasaun.

“Ita kuandu simu deit,  bele hamosu problema foun,  hamosu presedensia ladiak  iha futuru, katak  Governu bele sosa deit produtu sira ne’e sein kontratu, ne’e lalos,”dehan Nivio Magalhães.

Nia hatutan, MCIA la’os dehan lakohi sosa lae?   primeiru MCIA dehan, atu sosa  ne’e tenki iha kontratu,  segundu atu la’o ba kontratu ne’e tenki verifika uluk ninia kualidade koto ne’e diak duni ka lae?   tanba koto sira ne’e,    MCIA  bele fo ba  programa marenda eskolar,   nomos apoia humanitaria iha Ministerio Solidariedade Sosial (MSS).

“Se agora  ita fo ita nia oan sira,  ita nia futuru jerasaun ida ne’e ho kualidade ne’ebe diak maka sira sei hetan diak ba sira nia saude,  mas a’at mos a’at ba sira nia saude, tanba ne’e maka   ita tenki kuidadu didiak,”dehan  Nivio Magalhães.

Koto sira ne’e lori husi Munisipiu Ainaro,  ho kameoneta 4 maka tula, atu hatun iha Ministerio Comersio Industria e Ambiente (MCIA), maibe tanba kontratu la klaru, ekipa MCIA haruka agrikultor SATL sira ne’e tula hikas koto ne’e fila, maibe to’o iha Palasiu Governu oin agrikultor SATL ne’e hatun  tiha koto ne’e iha Palasiu Governu oin iha parte estrada sae ba Akait.

Ho ida ne’e fo impaktu ba engrafamentus iha area refere, maibe Polisia Nasional Timor-Leste husi Tranzitu konsege manda kareta la’o tuir ninia dalan.

Koto ne’ebe maka fakar ne’e,  hetan observa deretamente husi Komandante Jeral PNTL Interino, Komisario Faustinho da Costa,  ho Adjuntu Komandante PNTL, Munisipiu Dili, Superintendente, Euqlides Belo,  nune’e hodi orienta membru sira lori kareta tula tiha koto ne’e husi Palasiu Governu ba armajen. cos/ias /avi

Jornal Nacional

KOMPETISAUN AUG SINGAPORE, MARQUITA HETAN 3˚LUGAR


Atleta husi modalidade Atletismu Timoroan feto ida ho naran Marquita dos Santos hetan rekor iha Singapura tanba okupa terseiru lugar (3˚ lugar), hafoin partisipa kompetisaun Asean University Game’s (AUG) ba da-18 foin lalais ne’e.

Atleta husi modalidade desportu atletismu, Marquita dos Santos ne’eb’e núdar atleta selesionadu husi Federação Desportiva Academica de Timor Leste (FDA-TL) ne’e hanesan manan nain ba terseiru lugar ba kategoria 800 Km.

Atletas ekipa husi FDA-TL ne’e rasik aranka ba Singapura iha 07/07/2016 no fila iha 21/07/2016 mai Timor Leste foin lalalis nee. ekipa ne’e partsipa iha eventu internasional Asean University Game’s ho modalidade tolu hanesan Futebol Atletismu no Badminton (manu fulun-red)

Haree ba prestasaun ne’e, husi entrevista jornalista sira ho atleta Marquita do Santos hateten, nia parte hanoin atu partisipa deit no la iha esperansa atu manan ka okupa fatin hanesan manan nain iha jogu ne’e, tanba laiha preparasaun ne’ebé diak, maibe to’o iha Singapura hamutuk ho ekipa fó korazem ba malu, katak nusa mak ema seluk bele no ita labele.

“Ha’u nia agradase wa’in ba AMAN MAROMAK ninia akompañamentu, kompetisaun atu hahú ha’u sei nafatin seidauk iha fiar-án atu bele kompete ho atleta husi Nasaun seluk hanesan Laos, Malaysia, Myamar, Filipina, Singapura no Thailand, maibe hau fiar maromak sei akompaña no halo milagere, to’o ikus hau sai hanesan terseiru lugar,” katak Nia.

Ho rekor refere, Marquita, senti kontenti no urgulhu tanba hanesan reprezenta Nasaun Timor- Leste dala barak ona tuir eventu iha estranjeiru (rai liur-red) no nunka hetan rekor másimu, maibe foin lalais ba kompete iha Singapore Asean University Game’s ne’e, konsege hetan rekor tanba hetan terseiru lugar.

Núdar atleta ne’ebé reprezenta husi Nasaun Timor-Leste, Marquita rekuinese katak, senti todan maibe senti urgullu no kontenti wainhira Bandeira Nasional lekar iha kompetisaun ne’ebá (Singapura-red) tanba fiar TL mos bele maske menus fasilidade no preparasaun maibe wainhira fiar-án, katak sei bele hetan vitoria.

Timor-Leste iha nia modalidade desportu tolu, Futebol ekipa 11, okupa Runner Up hafoin derota iha jogu final kontra ekipa Thailand, Atletismu ne’ebe Marquita mak sai núdar terseiru lugar ba kategoria 800 Km no Juventina dos Santos iha terseiru lugar ba kategoria 800 Km, enkuantu husi modalidade Badminton mak la hetan titulu ruma.Ito

Jornal Nacional