sexta-feira, 27 de julho de 2018

Deputadu PD Fó Hanoin Ba Governu Atu Tau Matan Ba Rekursu Minerai


DILI, (TATOLI) – Deputadu bankada Partidu Demokrátiku (PD), Mariano Assanami Sabino, fó hanoin ba Governu da-ualu atu tau matan ba rekursu minerai ne’ebé mak potensiá tebes ba Nasaun.

“Prioridade estratéjiku ne’ebé mak bele hatama osan mak husi agríkula, turizmu no petróliu, maibé hanoin katak minerai mós tama poténsia ida ne’e”, hatete nia iha intervensaun durante debate programa governu ba loron datoluk iha plenária, ohin.

Eis Ministru Rekursu Minerai ba Governu da-hituk ne’e dehan atu trata kestaun hirak ne’e, dahuluk mak tenke fó prioridade insfraestrutu ba Institutu Petróliu no Geolojia (IPG), Autoridade Nasionál Petróliu no Minerai (ANPM) no Timor Gap.

Alende ne’e, tuir nia tenke haree mós kompañia estatál ne’ebé kria bazea ba desizaun Konsellu Ministru (KM), hanesan Murak Rai ne’ebé mak atu realiza atividade minerai inklui atividade ba rekoñesimentu peskiza, avaliasaun, dezenvolvimentu, esplorasaun no tratamentu halo prosesamentu refinasaun no komersializa ba rekursu minerai.

“Iha programa governu ne’e ko’alia mós kona-ba Murak Rai iha maibé Murak Rai to’o agora sei veta hela no presiza hadi’a liután para governu ida ne’e bele aprezenta fali”, dehan.

Nia akresenta importante ba Murak Rai no Timor Gap ba oin mak tenke tau osan, atu sira la’os de’it konsentra atividade iha rai laran, maibé sira mós bele fatin seluk-seluk ne’ebé mak bele bok mina ka fatin sira ne’ebé mak halo relasaun di’ak hanesan iha Afrika no seluk tan.

Timor Gap agora dadauk iha fatin ne’ebé mak sira hetan no atu hala’o atividade mak iha Kuba, Brazil no iha fatin barak mós ita bele halo.

“Entaun presiza tau osan ba sira atu negósiu ne’e tenke la’o, lae ita tau nu’udar kompañia estatál maibé mina iha rai laran mós sira la kontrola”, katak.

Tuir nia Murak Rai no Timor Gap hanesan kompañia estatál ne’ebé mak bele kria kampu servisu ba timoroan, tanba servisu barak mak bele halo hanesan kompañia estatal Pertamina Indonézia no Petronas Malazia, ne’ebé bele halo esplorasaun iha fatin hotu alende iha rai laran.

Deputadu ne’e mós akresenta tan presiza laboratorium integradu ida ne’ebé mak la’os de’it ba agrikultura no universidade, maibé ba minerai nian.

“Sei iha fatin ida hanesan Hera, ha’u hanoin ida ne’e bele kontinua tan”.

Jornalista: Julia Chatarina | Editora: Rita Almeida

Imajen: Mariano Sabino | GMNTV

Governu Propoin Tan Sergio Hornay Ba Kandidatu Komisáriu KAK


DILI, (TATOLI) – Ministru  Reforma  Lejizlativa no Asuntu Parlamentár, Fídelis Leite Magalhães, hatete governu propoin tan kandidatu ba komisáriu Komisaun Anti Korupsaun (KAK), Sergio Hornay, aleinde Aderito Pinto Tilman.

Nomeasaun  bazea ba pedidu hosi deputadu sira, mesmu governu liuhosi konsellu ministru deside ona atu hanaruk tan mandatu komisáriu atuál.

“Governu prense responsabilidade, agora hein de’it parlamentu nasionál atu deside, tanba governu nomea tan Sergio Hornay no komisáriu atuál Aderito Tilmanʺ, haktuir Fídelis ba Tatoli iha uma fukun, ohin.

Prezidente Parlamentu Nasionál, Arão Noe de Jesus, hatete ajende diskusan ba kandidatu sira sei hala’o iha segunda no tersa semana oin.

“Governu submete ona mai, tanba ne’e Parlamentu Nasionál tenke hola asaun, se la konkorda no vota mak la liu tenke haruka fila ba governuʺ, dehan nia ba Tatoli iha uma fukun, ohin.

Arão husu ba Xefe Bankada sira atu konvense malu hodi hili ona komisáriu KAK iha tempu besik.

Entretantu, Sergio Hornay oras ne’e assume hela kargu hanesan Xefe Defensoria Públika.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editora: Rita Almeida

Imajen: Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntu Parlamentár, Fídelis Leite Magalhães, bainhira halo entervista ho Tatoli iha uma fukun, ohin.

PNTL Mantein Nafatin Estabilidade-Paz


DILI - Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay hateten, Polisia Nasional Timor Leste halao nafatin servisu iha Timor Laran tomak, hodi mantein estabilidade no paz, maske iha difikuldade neebe maka iha.

“Mesmu iha kapital Dili nee maka iha asidentis balu akontese neebe maka ita akompania lor loron, maibe aktividades servisu polisia nian lao nafatin, hodi asegura estabilidade no paz iha rai laran,” dehan Komisariu Julio Hornay ba jornalista sira iha Palasiu PR Nicolau Lobato, Bairu-Pite, Dili, Kinta ( 26/07/2018).

Portantu responde konaba iha membru governu balu uza seguransa sivil tama to iha Palasiu Prezidente no Palasiu Governu, Komisariu Julio hateten, membru governu nia iha eskoltu neebe governu prepara liu husi nia forsa seguransa, maka korpu seguransa pesoal agora iha ona korpu seguransa pesoal lori fali sivil ba eskoltu, tama to iha Palsiu hanoin ida nee fila fali ba membru governu nee.

Iha parte ketak SEFOPE Julio de Jusus hateten, durante nee ema kestiona dehan nee seguransa sivil mais ida nee laos seguransa sivil, maibe ida nee ekipa apoiu iha kada Ministeiru, neebe maka husi membru partidu Khunto nian. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sesta (27/07/2018)

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae

Implementa Kompontente Aero, MDS Sei Aposta ba Programa


DILI - Atu implementa komponente Aero iha Institusaun Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Ministru Defea no Seguransa (MDS) Filomeno Paixao de Jesus hateten, nia parte sei esforsu hodi aposta ba programa oitavu governu.

Komponente Aero nee ita sei esforsu, para atu nunee ba oin komponente aero ita tenke iha duni,” dehan Filomeno Paixao ba  jornalista sira hafoin partisipa diskusaun programa governu dahuluk iha Parlamentu Nasional, Kaurta (25/7/2018).

Kona ba estabelesementu ba iha komponte aero, Ministru Defeza foun nee hateten, preiza aprefersu fali esperensia pito sira neebe maka uluk estadu haruka ba halo estudu pilotajen. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sesta (27/07/2018)

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

Jestaun Administrativa Fó Atensaun Ba Nesesidade Báziku Sidadaun


DILI (TATOLI) - Governu Da-Ualu Konstitusionál kompromete sei separa jestaun Rejiaun Administrativu Espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) ho projetu Zona Ekonomia Espesiál Sosiál Merkadu (ZEESM).

Asuntu ne’e relata hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, liuhusi aprezentasaun programa Governu Da-Ualu Konstitusionál ba daruak nian iha Plenária Parlamentu Nasionál, kinta ne’e.

Taur Matan Ruak, esplika katak jestaun RAEOA tau atensaun liu ba iha nesesidade báziku emidiatu sidadaun sira nian, enkuantu, projetu ZEESM ne’e halai ba iha buat dook (médiu no longu prazu) tanba bainhira haree de’it ba longu prazu no médiu prazu, ne’e fomenta deskontentamentu ka insatisfasaun.

Eis Prezidente-Repúblika ne’e hateten Governu ne’ebé nia lidera la’ós aplika de’it jestaun administrativa iha Oe-Cusse, maibé esplika mós iha munisípiu hotu-hotu iha Timor laran.

Iha oportunidade ne’e, Taur informa, iha programa Governu Da-Ualu Konstitusionál la dehan atu muda Prezidente RAEOA, Marí Alkatiri, maibé prioritiza hadi’a saida maka seidauk di’ak, buat ne’ebé di’ak ona buka atu hadi’a di’ak liu-tan.

Frankamente, nia afirma, nia rekoñese dezenvolvimentu ne’ebé oras ne’e la’o iha Oe-Cusse maske iha problema no hatutan katak timoroan sorte tanba Timor-Leste iha aeruportu rua (Oe-Cusse no Suai) no oras ne’e Governu prioritiza hadi’a Aeruportu Internasionál Dili para bele simu aviaun sira hosi nasaun sira seluk.

“Hadi’a infraestrutura sira, dezenvolve sistema komunikasaun, kria kondisaun para fila Timor sai fatin ida atrasaun ba turista sira,” Xefe Governu tenik.  

Jornalista: Xisto Freitas | Editór: Manuel Pinto

Imajen: Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak

Populasaun Dezempregada Iha Timor-Leste Hamutuk 19.333


DILI, (TATOLI) – Diresaun Nasionál Estatístika (DNE) Ministériu Finansas (MF) lansa ona relatóriu analítiku kona-ba forsa traballu 2015 ne’ebé hatudu katak totál populasaun ne’ebé dezempregada iha Timor-Leste hamutuk 19.333 ho nia taxa dezempregu tuir sensu 2015 hamutuk porsentu 4.8.

“Taxa dezempregu entre 2010 no 2015, iha 2010 aas liu kompara ho 2015 ne’ebé haree ba grupu idade hotu-hotu”, Francisco Crizauto, profisionál servisu DNE aprezenta iha lansamentu relatóriu temátiku forsa traballu iha Kaikoli, ohin.

Francisco haktuir sobre dezempregu no nivel atinjimentu edukasaun nian indika persentajen husi ema laserbisu ho tinan 15 to’o 64 ne’ebé buka hela serbisu iha porsentu 78 tuir sensu 2015 kompara ho porsentu 73 iha 2010.

“Bainhira taxa dezempregu ba nivel edukasaun ne’ebé aas presaun aumenta iha merkadu traballu nian”, katak.

Kona-ba númeru empregu no dezempregu joven ho idade 15 to’o 24 hatudu tersu ida husi populasaun tinan serbisu mak joven sira ne’ebé reprezenta de’it porsentu 14 husi forsa traballu nian no besik tersu rua husi dezempregu mak joven.

Iha sensu ne’e mós fó sai katak labarik hamutuk 13.409 iha Timor-Leste mak serbisu no porsentu 5.5 husi populasaun tinan 10-17 (mane iha porsentu 6 no feto 5.1) no iha 2010 labarik ne’ebé halo serbisu porsentu 8.3 no iha 2015 tun ba porsentu 5.5.

“Bainhira ita haree labarik ne’ebé serbisu husi populasaun tinan 10 to’o 17 iha munisípiu hotu iha gráfiku hatudu númeru tun iha sensu 2015 no diferente entre Kovalima nian labarik serbisu sa’e iha 2015”.

Aleinde ne’e taxa partisipasaun forsa traballu 2015 husi idade produtivu 15 to’o 34 hatudu iha aumenta husi porsentu 54.7 iha 2010 ba 56.1  iha 2015 no taxa partisipasaun ne’e mane aas liu duké feto ba idade hotu.

“Husi taxa partisipasaun ne’e hatudu katak porsentu 56.1 iha ema 100 ne’ebé produtivu prontu atu serbisu”.

Taxa partisipasaun forsa traballu tuir munisípiu indika Dili iha porsentu 45.3, Lautein 52.3, Baukau 54.6 menus liu kompara ho nasionál mak 56.1.

“Rejiaun espesiál Oekusi taxa partisipasaun forsa traballu nian aas liu kompara ho munisípiu sira seluk hamutuk porsentu 66.6. Bainhira iha rejiaun haree ba parte leste no oeste hatudu parte leste nia taxa partisipasaun ki’ik liu kompara ho oeste”.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: Karikatura hosi google

Fretilin Ejije VIII Governu Lori Fila Emilia


DILI - Bankada Fretilin ejije ba oitavu governu konstitusional neebe maka lidera husi Taur Matan Ruak atu lori fila Eis Ministra Finansas Emilia Pires.

Tuir Deputadu Bankada Fretilin Mariano Mota katak, oitavu governu konstitusional atu kumpri promesa nebee kompromete liu husi Xefe governu Taur Matan Ruak neebe maka uluk sei   hanesan Prezidente Republika  hodi  kontra tebes ho  hahalok koorupsaun.

Tamba nee  Deputadu Fretilin nee husu ba iha Xefe governu Taur Matan Ruak  liu husi nian goernu daulu  atu  koopera ho estadu Portugal atu lori  fila Emilia Pires eis Ministra Finansas  hodi resposabel nian  hahalok neebe maka nian halo.

Kona ba kombate korupsaun uluk sei hanesan Prezidente Republika kontra teb-tebes korupsaun no lakonkorda korupsaun, karik oitavu  governu  neebe lidera husi  ita boot (Primeiru Ministru Taur Matan Ruak) ho kompetisia hodi haruka fila fali Emilia Pires mai Timor atu bele resposablisa justisa nebe nia  infreta nunee mos osan povu nian neebe nia halakon,”dehan Deputadu Bankada Fretilin  Mariano Mota liu husi sesaun plenaria iha PN, Kinta (26/07/2018).

Hatan ba ejijensia nee Xefe Governu Taur Matan Ruak hateten, kona ba kestaun korupsaun oitavu governu sei hare hodi tau prioritizaun ba kestaun sira nee. 

Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

Fidelis: Mosaun Rejeisaun Hein Rezultadu Votasaun

DILI – Relasiona ho debate programa VIII governu neebe mak bankada Fretilin aprezenta mosaun rejeisaun, Ministru Reforma Lejislativa i Asuntu Parlamentar Fidelis hatete, rezultadu hein votasaun mak haree pasa ou lapasa.

Ba jornalista sira Ministru Reforma Lejislativa i Asuntu Parlamentar Fidelis Magalhaes hatete, hein depois mak sei defende bankada Fretilin sira nia mosaun, nee bainhira laiha ona inskriasaun ba atu koalia, neebe depois mak rona sei halo leitura  ba mosaun rejeisaun.

“Programa governu se mosaun laliu, nee signifika katak programa iha konfiansa atu avansa. Neebe votasaun deputadu sira nian mak sei determina programa nee pasa ka lapasa, maibe se deputadu sira fo fiar ba governu entaun programa nee sei passa, neebe fiar katak programa nee sei passa, deputadu opozisaun sira balu mos sei apoiu,” katak Fidelisiha PN Kinta (26/07/2018).

Relasiona ho publiku preokupa ho debate programa ladun klean, Fidelis hatete, debate demokrasia mak hanesan nee, iha debate, iha diskusaun no argumentu, neebe husu ba publiku atu matein hakmatek.

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sesta (27/07/2018)

Guilhermina Franco / Natalino Costa | Suara Timor Lorosae

PNTL Sei Identifika Autor ID Falsu


DILI - Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio da Costa Hornay, Polisia Nasional Timor Leste sei identifika ba autores sira neebe maka uza ID fali iha media social liu liu Facebook, hodi tolok no trata lideransa istoriku sira.

Ida nee ami informa ona ba Prezidente da Republika, nee sei identifika ba autores sira neebe maka agora iha hela prosesu investigasaun hela, apejar sira balu dehan ida nee lae, mais sei to iha konkluzaun ida, para atu hatene deit se los maka tau iha FB trata no tolok ita nia nai ulun sira,” dehan Komisariu Julio Hornay, ba jornalista sira, iha Palasiu PR Nicolau Lobato, Bairu-Pite, Dili, Kinta ( 26/07/2018).

Nia dehan, hanesan Timor oan senti nee moral laiha, tanba hanesan oan halo hanesan nee ba nia inan aman moral iha ka lae, nee moral laiha, neebe se bele karik nudar Timor oan respeita  maun boot sira, tanba saida maka sira halo ba rai ida nee laos buat oituan barak tebes, sofrimentu neebe maka sira halo ba rai ida nee boot teb tebes.

Iha parte ketak Xefe Estadu Maior  Jeneral FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL), Major Jeneral Lere Anan Timur Lakaer toman ema neebe uza ID falsu hodi kria karikatur neebe laho dignu ba lideransa istoriku sira iha media sosial liu liu Facebook. 

Notisia kompletu lee iha jornal STL edisaun Sesta (27/07/2018)

Carme Ximenes | Suara Timor Lorosae