domingo, 14 de fevereiro de 2016

Joven 21 Ba Tuir Formasaun Iha Korea


DILI - Atu hasae Kapasidade no konesementu joven sira, maka Sekretariu Estadu Politika Formasaun Profeional I Empregu (SEPFOPE), haruka Joven nain 21 ba tuir formasaun iha Korea durante semana rua nia laran.

Tuir Sekretariu Estadu Politika formasaun professional Empregu Ilidio da Costa katak, atu hasae kapasidade no konesementu joven sira maka SEPFOPE haruka tan traballador nain 21 ba tuir formasaun iha Korea do Sul, durante semana rua nia laran. Formadu sira nee mai husi Centru formasaun Tibar ho Becora.

Hau hanoin formadu nain 21 nee ba Korea atu tuir formasaun konaba Automotif, Solda dura ninian, no iha fulan hirak liu ba nee Governu Korea maka loke tan espasu ida nee, laos atu haruka deit traballador sira ba servisu, maibe ita bele haruka sira ba ba tuir formasaun iha neeba, no tinan ida nee Governu Korea husu Timor nain 21 atu ba tuir formasaun, no ohin ita konsege haruka ona sira ba,” informa SEPFOPE Ilidio ba Jornalista Sesta (12/02/2016) iha nia knar fatin.

Nia informa liu tan katak, formasaun nee laos formadu sira deit maibe oportonidade mos ba Professor sira neebe hanorin lian Korea iha TL, no Tinan nee SEPFOPE mos sei koalia ho Governu Korea atu nunee formadus sira neebe ba tuir formasaun bele ho tempu neebe naruk hodi aprende buat ruma.

Iha fatin hanesan Diretur Jeral SEPFOPE, Paulo Alves hatutan SEPFOPE hakat tan ona pasu ida ba oin liu husi esforsu neebe maka halao ho governu Korea durante nee, too ohin loron Korea loke tan dalan ida ba TL atu haruka formadu sira ba tuir formasaun konaba Automotif Solda dura iha Korea durante semana rua nia laran, ida nee hatudu katak, Korea laos loke dalan ba traballador deit, maibe loke mos formasaun ba joven. Informasaun kompletu iha STL jornal no STl web, edisaun (13/2/2016). Madalena Horta/Sonia Fereira

Suara Timor Lorosae

Roo UPM 15 Avaria, Governu Propoin Osan Rihun 200 Hodi Hadia


DILI - Roo Unidade Polisia Maritima (UPM) hamutuk 15 maka avaria, tamba nee governu sei aloka orsamentu ho montante rihun 200 resin, hodi hadia roo hirak nee, se la hadia sei fo impaktu boot ba UPM nia servisu.

Lia hirak nee hatoo husi Komandante Jeral PNTL Komisariu Julio Hornai, ba STL, hafoin remata misa agradesementu, ba servisu polisia sira nia, iha Kuartel Jeral PNTL, Caicoli, Dili, Kinta (11/02/2016).

Ami agora propoin orsamentu atu hadia roo hirak nee purvolta rihun 200 resin, tamba roo lansa iha 15 avaria hotu, tamba nee  husi UPM propoin mai atu hadia,” hateten Julio.

Komjer Julio Hornai hatutan roo avaria nee situsaun ida neebe maka UPM hasoru, tamba nee tinan 2015 liu ba sira tenta halo manutensaun, maibe kompania neebe halao manutensaun nee rejigna aan tamba osan, entaun husi institusaun PNTL la bele transfer osan, antes sasan sira nee mai iha logistik para atu hali inspeksaun ou antes sasan sira nee hetan inspeksaun.

Ho prosedementu orsamentu neebe governu kria, la bele fo vantajen, no ikus mai kompania la bele kontinua halo servisu, nia rejigna aan, ida nee maka situsaun neebe UPM hasoru, maibe tinan ida nee sira tenta hadia roo sira nee. Informasaun kompletu iha STL jornal no STl web, edisaun (13/2/2016). Joao Anibal/ Natalino da Costa

Suara Timor Lorosae

Moe Maibé Brani Halo Buat Di’ak


Mosu persepsaun negativu ba prezensa Militár Naval Indonézia ne’ebé mai fó asisténsia gratuita ba povu Timor, foin lalais ne’e. Prezensa ne’e, tuir ativista balun, lori marjen ladi’ak ba povu Timor-Leste.

Maske nune’e, tuir Dosente Institutu Superior Filozofia no Teolojia, Pe. Martinho Gusmão nia hanoin katak ida ne’e (asisténsia saúde) nu’udar jestu ida importante. Ema Indonézia nia polítika ne’e hanaran “kramanisasi” ka “jawanisasi etika”. Sira (militár Indonézia) koko atu hadi’a relasaun ho dalan konkretu. Tuir katólika karik, sira halo obra da karidade korporál no espirituál.

“ “Kramanisasi”  katak sira hatene maibé halo ho dalan “halus”. Sira moe atu husu deskulpa, maibé sira brani halo buat di’ak. Ne’e étika polítika Indonézia nian. Ita só bele de’it kompriende sira, bainhira ita hatene sira nia kultura demokrátika,” Amu Martinho dehan ba Matadalan iha nia kna’ar fatin, Kuarta (03/02/16).

Hanesan mós Japaun, nia haktuir, sira moe ba kazu Jugun Ianfu. Sira foti oin la sa’e atu husu deskulpa. Maibé, liu-hosi polítika umanitária, sira fó ajuda barak ba nasaun sira seluk.
“Ita Timor-Leste maka hakerek iha Konstituisaun kona-ba kultura demokrátika, maibé kakutak maka mamuk no sama át tiha demokrásia. Hosi biban seluk, ita laiha koñesimentu di’ak kona-ba kultura demokrátika,” Pároku Parókia Manatuto informa.

Enkuantu, Tuir Sekretariu Aliansa Nasionál Timor-Leste Tribunál Internasionál (ANTI), Celestino Gusmão, Segunda (08/02/2016) iha nia serbisu fatin, Bebora, Díli, hateten Forsa Naval Indonézia nia prezensa lori marjen ladi’ak ba povu Timor-Leste.

“Forsa Naval hosi Indonézia ho ró halo estragus barak iha Timor, ema seidauk haluha. Entaun, urjénsia ba asisténsia saúde la’os ho dalan ida ne’e, hatudu ró funu. Indonézia ho fuan tomak hakarak apoiu povu entaun reforsa instituisaun saúde, la’os lori fali ró ne’e hanesan insultu ida ba povu Timor,” Celestino dehan.

Celestino lamenta katak ita nia kapasidade fornese asisténsia saúde ba povu ne’e laiha nafatin. Sira hatudu ho sira nia ró Militár ne’e hatudu marjen ladi’ak ida ba povu Timor-Leste, liu-liu ba sira ne’ebé hetan terus no sofre, lakon nia ema ne’ebé to’o agora la hetan.

Nia esplika ANTI haree katak ne’e la’os dalan atu bele rezolve problema saúde iha TL. La’os mai hatudu de’it ró iha ne’e depois fila fali. Benefísiu saida? Ne’e temporária de’it. Entaun, nia tenik, sira nota katak ulun boot sira tenta tau sees (istória TL) maibé la hetan.

“Tinan barak uza ró ba oho ema, halo bombardeia iha fatin barak ne’e hanesan insultu ba povu, ba sira hotu ne’ebé mate no terus. Dalan ida ladi’ak. Loloos karik hakarak apoiu povu Timor-Leste no sira ne’ebé hanesan bala musan sei iha laran, sofre hamlaha naruk iha iha 1978, ema mate barak ne’e liu-hosi reparasaun,” Celestino akresenta.

Tuir relatóriu Chega katak durante tinan 24, violasaun oin-oin hosi Militár Indonézia ba povu TL maka hanesan tortura, oho,halakon forsadu, halakon povu nia direitu sivil polítiku no ekonomia sosial.

Nia dehan akordu bilateral entre Timor no Indonézia maka lori ró Militár ne’e mai halo tratamentu ba popu TL maibé tuir lolos governu Indonézia iha fuan boot atu ajuda povu timor leste la’os liuhosi dalan badak hanesan agora hatudu daudaun.

Hatán kona-ba prezensa ró Militár Indonézia iha TL hanesan tendensia polítika ida atu halakon istória TL-Indonézia? Cesaltino hatete nasaun ne’ebé mai iha ne’e sempre iha intensaun maibé ho prezensa ró refere hatudu katak ita nia ukun nain rai rua koko atu hases tiha hosi problema pasadu Timor ninian.

Cesaltino dehan TL ho Indonézia oras ne’e daudaun iha hela prosesu demokrásia ida di’ak tebes, tanba ne’e maka ANTI husu atu governu rai rua atu labele taka matan ba kazu 1999 ba kotuk ne’ebé Militár Indonézia halo ba povu Timor.

Nia tenik kazu Timor nian involve komunidade internasionál liu-liu ONU falla halo prevensaun ba kazu krimi sira ne’eb’e akontese iha Timor. ONU tenke involve iha kazu ida, inklui nasaun boot sira ajuda lori demokrasia ba Indonézia no Timor-Leste.

Cesaltino esplika katak kazu Timor ho Indonézia levanta hikas sei la fo impaktu ba rai rua ne’e tanba Governu ho Povu rai rua ne’e la sala. Ita ejije maka ema oho dor sira, tortura dor sira, atu bele ba hatan iha tribunal hodi bele resposabiliza sira nia aktus pasadu.

Iha parte seluk, Diretór Ezekutivu Yayasan Hak, Manuel Monteiro hatete ita labele hanoin katak Militár Indonézia mai ne’e atu taka kazu Timor. Hanesan sosiedade iha kontinente ida ita presiza ajuda malu seim iha intensaun liuhosi akondu kooperasaun.

“Krimi grave kontra umanidade iha Timor ne’e kontra ema mundu tomak. Bele vítima sira iha Timor ne’e la husu maibé keta haluha loron ikus mai ema seluk sei ko’alia kona-ba krimi grave kontra umanidade,” Manuel dehan.

Nia hatete ita la lori krimi grave kontra umanidade ba Tribunál maka ita hakiak hela síklu impunidade iha ita nia rain, Indonézia, rejionál Ázia no mundu internasionál.

Manuel ezije ba TL ho Indonézia tenke harii ona órgaun independente ida atu buka tuir ema lakon no mate, harii mós Tribunál ida ne’ebé justu, independente no transparante atu julga aktus krimis graves iha pasadu.

Kona-ba karik ho tratamentu Militár Indonézia atu taka kazu TL ho Indonézia? Manuel dehan tratamentu TNI halo ne’e karik iha akordu bilaterál, la’os sira mai halo tratamentu atu taka fali justísa ne’ebé maka ita husu.

Nia dehan ró Xina, Amérika, inklui mós Indonézia nia nia prezensa iha Timor-Leste ne’e iha interese, maibé hein katak interese rai hirak ne’e ba povu nia di’ak, espesialmente Indonézia ho TL tenke tau iha konsiderasaun kazu krimi grave sira iha nia fatin.

Manuel haklaken justísa pasadu la la’o tanba ne’e maka ohin loron justísa la la’o. Ukun na’in sira halo intervensaun ba justísa, ema oho malu arbiru, polísia hatudu hahalok ladi’ak ba povu. Buat hirak ne’e akontese tanba ita nia justísa pasadu ita seidauk rezolve.
Iha uma fukun Parlamentu Nasionál, Deputadu Eládio Faculto haktuir katak iha rai ne’ebé de’it, akontese iha pasadu ladi’ak maibé kuandu iha futuru hamriik mesak ona hanesan nasaun ida sempre fó apoiu ba malu ona.

“Ha’u haree liu-ba apoiu umanitária Militár Indonézia ba ita. Timor ho Indonézia iha relasaun emosionál, kultural metin loos. Tanba ne’e, prezensa ró Militár Indonézia hanesan apoiu umanitária povu Indonézia ba povu Timor,” nia dehan.

Nia esplika ita labele halo espekulasaun ida ne’ebé la lori benefísiu ba povu no nasaun rai rua ne’e. Eládio akresenta katak ba futuru di’ak liu ita haree ba dezenvolvimentu, fó apoiu ba malu atu bele dezenvolve ita nia rain.

Kona-ba prezensa ró militár ne’e bele taka kazu TL-Indonézia? Faculto dehan problema pasadu nunka lakon, maibé oras ne’e daudaun TL ho Indonézia sei fó prioridade ba dezenvolvimentu.

Faculto informa iha futuru maka ita bele haree oinsá maka bele rezolve problema Krimi umanidade hodi buka dalan ida di’ak ba povu no nasaun rua ne’e.

Entretantu, Dekana Fakuldade Siénsia Polítika Universidade de Díli (UNDIL), Cesaltina Angelina Soares hateten hanesan nasaun viziñu iha liña terestres, aeru no marítima, saída maka Indonézia iha ita sempre ajuda malu.

“Ita hela iha rejiaun ida sempre ajuda malu. Ita nia pasadu ne’e nunka atu taka. Ita nia pasadu hakerek ona iha mundu internasional. Sé maka atu halo lakon, anaunser aban bainrua  nasoens unidas laiha ona entaun bele lakon,” Cesaltina dehan.

Nia haktuir, USA uluk apoiu materiál funu ba Indonézia hodi invade ita maibé ohin loron sira mai ajuda ita, satan Indonézia nasaun viziñu, karik iha futuru maka Indonézia hetan problema ruma ita bele ajuda malu nu’udar ser umanu.

Cesaltina esplika katak ne’e la’os trik-trik polítika atu halakon ita nia istória maibé haree hosi parte relasaun internasionál fó apoiu malu ne’e importante liu-ba nasaun belun sira atu bele hatudu amizade ba malu. (Efrem)

Matadalan

Despeza ZEESM Boot Liu Reseitas


 “Ita boot mai halo intervista kona-ba benefísiu ne’e di’ak, agora kona-ba nia benefísiu ne’ebé ita atu sente oituan ne’e ita presiza kria kampu serbisu ida ba povu Timor, iha buat barak maka Timoroan bele halo la presiza ema dasa rai ho fa’an kios mós mai hosi Atambua ho Kupan, sé la nune’e ita temi benefísiu ba povu  Timoroan la hetan tanba ema seluk maka hetan benefisiu ne’e”.

Atu hatene kle’an liu tan, akompaña entrevista eskluzivu ne’ebé jornalista Matadalan (MTD) halo ho dosente Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Ekonomia, Augusto Mendonça (AM), iha Liceu, Díli, Tersa (2/02/2016) foin lalais ne’e.

MTD: Oinsá prespetiva hosi ita boot kona-ba Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM) ne’ebé hala’o iha Oe-Cusse?

AM: Objetivu Governu kona-ba ZEESM ne’e nia benefísiu atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál iha parte ne’ebé maka atu aumenta Reseitas ba nasaun.

Maibé enkuantu oras ne’e dadaun sei aumenta hela despezas no seidauk iha rendimentu, ne’ebé ZEESM nia kontribuisaun ba iha Produtu Internu Brutu Nasionál (PIP) agora ne’e iha parte despeza maka boot liu, temporariamente kontribuisaun ZEESM ba iha Reseitas menus.

Parte pozitivu hosi espetativa ZEESM ne’e ba longu prazu,  ba futuru nian, maka kontribuisaun ba PIP ne’e boot, no kontribuisaun ba PIP kuandu boot bele hadi’a probreza, bele hadi’a bem estár, no bele hadi’a kondisdaun réal, inklui bele ajuda mós seitór privadu sira, ne’e duni atu hetan rendimentu ekilíbriu ne’e so ba iha longu prazu, agora ne’e seidauk. Atualmente seidauk, sei zero (0).

MTD: Tuir ita boot nia haree, oras ne’e dadaun sé loos maka sente benefísiu hosi ZEESM ne’e?

AM: Ema ne’ebé sente benefísiu ba iha ZEESM ne’e depende ita boot ba iha komunidade para husu sira sente ka lae, tanba ne’e tenki liu hosi fali peskiza profundu para hodi husu sé loos maka sente benefísiu ne’e iha Oe-Cusse, tanba komunidade hosi munisípiu 12 la envolve iha atividades ZEESM.

Kestaun ita boot nian ne’e di’ak, para ko’alia ho prezidente ZEESM lansa kestaun ida hodi hatene loloos sira sente benefísiu ka lae, sé sente karik persentazen hira no hira maka sente impaktu negativu hosi projetu ZEESM no hira maka sente impaktu pozitivu hosi implementasaun ZEESM.

MTD: Traballadores ba projetu ZEESM la’os koloka hosi 13 munisípiu, ida ne’e hanesan parte ida diskrimina trabaladores munisípiu 12 seluk ka lae?

AM: Negativu ZEESM ne’e boot lahalimar, hosi Timor haruka kareta hodi halo serbisu projetu nian atu ba ajuda  sira tolak tiha. Sira hakarak buat hotu mai hosi Indonézia maka halo de’it, hosi parlamentu hosi Governu iha ne’e haruka ona ekipamentus ne’ebé bele ajuda no kareta sira ne’ebé maka ita sosa folin baratu, agora prezidente ZEESM hakarak ne’e buat hotu tenki mai hosi Kupan ho Atambua.

Agora forsas laborais, kareta mós ita Timor iha, nusa maka ita la impresta ka aluga hodi akipamentus ba ajuda serbisu iha projetu ne’ebá, sé ekipamentus mai hotu hosi Indonézia ho folin karun ne’e impaktu negativu maka  osan halai sai ba liur ne’e barak liu (kasflu).

Iha ne’ebá ne’e prezidente ZEESM ho nia estrutura ne’e seidauk kalkulu didiak kona-ba uza ekipamentus Timor nian ho Indonézia nian  ne’ebé maka minus kustu no ne’ebé maka han kustu boot liu, ne’e duni tenki halo estudu biabilidade hodi tetu oinsá no minimal saida maka ita esforsu para redus kustu.

Ita halo projetu ida tenki halo kalkulu, para maizamenus osan bele sai maibé labele boot liu, la’os absolutamente ita la presiza ekipamentu rai seluk lae, maibé ita presiza tenta para redus.

Negativu sigundu ba Timor maka, forsas laborais hotu-hotu tenki mai hosi Indonézia, entaun saida maka akontese, benefísiu rendimentu ne’e la’os ba populasaun iha ne’ebá lae, maibé benefísiu ne’e ba populasaun iha Atambua ho Kupan, ne’e labele pelu menus sira tenki tetu buat sira ne’e.

Ita boot mai halo intervista kona-ba benefísiu ne’e di’ak, agora kona-ba nia benefísiu ne’ebé ita atu sente oituan ne’e ita presiza kria kampu serbisu ida ba povu Timor, iha buat barak maka Timoroan mele halo la presiza ema dasa rai ho fa’an kios mós mai hosi Atambua ho Kupan, sé la nune’e ita temi benefísiu ba povu  Timoroan la hetan tanba ema seluk maka hetan benefísiu ne’e.

Loke kios mós ema tenki mai hosi Atambua ho Kupan ne’e hanesan fó vantajen negativu ba povu Timoroan, hare ba parte seluk banku nasionál iha timor fó hela kréditu ba komunidade, treinu sira para halo kréditu hodi loke kios fasil liu, duke fan sasan ema tenki mai hosi Atambua ho Kupan ne’e benefísiu ba ema la’os ba ita timoroan.

MTD: Ita boot nia haree, objetivu hatur ZEESM iha Oe-Cusse ne’e tanba poténsia barak iha fatin refere, ka tanba iha interese selu?

AM : Sim. Nia poténsia  iha, ha’u nia haree  poténsia turístika maka boot liu iha ne’ebá para aban bain rua ita halo hanesan China ho Macao hanesan sentru atividade turístikas hodi turistas sira bele ba hodi apresia (desfruta) ambiente iha fatin ne’ebá, no ita bele kria mós hanesan Bali ida iha Timor ne’e bele maibé depende Prezidente ZEESM nia hanoin ita atu inklina liu ba ne’ebé, dezenvolvimentu turístiku ok, dezenvolvimentu infraestruturas para apoiu atividades turístikas. Ita kria atividade turístikas para sai poténsia ida kapas liu tanba iha ne’ebá ne’e la produs buat barak.

Iha ne’ebá ne’e produsaun agríkula maka hare, ikan, animal, bele mós ida ne’e ita kria para aban bainrua ema hosi nasaun seluk mai vizita Timor ba iha Oe-Cusse bele gasta osan iha ne’ebá, no osan ne’e bele ajuda valor PIP ne’e bele iha longu prazu mai.

Poténsia sira ne’e tenki iha kriatividade no estudus profundu hodi indentifika saida maka bele sai hanesan atividade negosiu atrativa ne’ebé bele dada investores no turístika no ema seluk ne’ebé maka iha interese atu halo koperasaun.

MTD: Projetu ZEESM bele fó impaktu atu korupsaun akontese iha laran ka lae?

AM: Iha posibilidade mós bele, tanba ZEESM uja autonomia finanseira autonomia de poder, tanba buat ida autonomia ne’e nia maka bele desidi buat hotu, agora akontabilidade mós iha nia liman, agora para atu prevene korupsaun  tenki kria auditoria interna no externu ne’ebé indenpendente, no parte rua ne’e tenki halo  koperasaun serbisu makas para hodi kontrola atividades projetu nian labele fó vantazen para hetan lukru ne’ebé nakukun nian, para estadu ho povu labele sai vítima.

Ne’e ha’u la refere ba ema ida, maibé hanesan prespetiva jerál de’it katak, vantazen maka ne’e, autonomia finanseira ne’e di’ak, maibé tenki iha kontrolu hosi Governu sentral, Governu sentral kuandu dukur hela, la uza meius barak hodi kontrola, posibilidades ba koruptores bele halo intervensaun. (David)

Matadalan

Deskonfia Juga Gama ho Alcino Mate Ona


Diretór Fundasaun Mahein (FM) Nelson Belo deskonfia katak, dadur Juga Gama (kazu droga) ho Alçino Freitas (kazu hotel Beach Garden) ne’ebé halai sai hosi Prijaun Becora, tinan 2013 ne’ebé to’o agora la iha paradeiru ne’e mate tiha ona.

“Fundasaun Mahein deskonfia talvez nia tama iha rede ida ne’ebé maka envolve ema barak, entaun ida ne’e sei kontinua subar. Asuntu seluk fali talvez sira na’in rua mate tiha ona. Tanba ida ne’e maka to’o agora ita seidauk hatene,” dehan Nelson iha nia serbisu fatin, Fomentu Díli Segunda (25/01).

Nia dehan, kuandu konfirma ho autoriedade siguransa hanesan Polísia tantu Minístériu Interior no mós Ministériu Defeza sempre iha estetmentu ida ne’ebé hateten katak, operasaun kontinua la’o nafatin, maibé atu esplikasaun kona-ba ezisténsia hosi sira nain rua (2) nia paradeiru lo-los kontinua nafatin hanesan mistériu.

Ne’eduni deskonfiansa katak, dala ruma sira mate ou ema oho tiha ona atu nune’e hodi halakon evidénsias. Maibé ema sé maka oho ita la bele hatene tanba ne’e ita nia deskonfiansa. No seluk fali, dalaruma sira tama iha rede bo’ot ida ne’ebé maka bele kontinua halo fali serbisu seluk ne’ebé ita la bele hatene. “Ne’e só Polísia maka halo investigasaun para atu klarifika katak, sira sei iha ka, oinsa,” nia afirma.

Seidauk kaer no detekta nafatin sira na’in rua (2) karik ita nia Polísia failla? Nia dehan “Agora tama tinan rua (2) ona, ita atu uza sá liafuan maka ita hodi prega katak, failla ka halo nusa, ida ne’e ita tenki halo evaluasaun ida,” Nelson haktuir.

Nia dehan, kazu ne’e kleur tebes ona no provoka ema hotu nia preukupasaun no hamosu perguntas oi-oin. Motivu sa’ida maka to’o agora seidauk halo kapturasaun no fraku iha sa’ida. “Ita nia koordenasaun siguransa iha rai laran no koordenasaun siguransa ho nasaun viziñu sira hanesan Indonézia, Austrália oinsá. Tanba sa’ida maka seidauk halo kapturasaun no sira nia paradeiru ne’e iha ne’ebé?,” nia husu.

Entretantu, Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Lorosa’e (PNTL), Komissáriu Júlio Hornai husu fali informasaun ba Jornalista kona-ba sira nia paradeiru hodi ba halo kapturasaun.

Júlio Hornai husu informasaun ne’e bainhira jornalista tenta atu konfirma informasaun ne’e ba nia “Oinsá ho arguidu na’in rua (2) Juga Gama ho Alcino nian? Juga Gama nian ó fó informasaun mai para ita ba kaer,” dehan Júlio iha Parlamentu Nasionál Sexta (22/01) hafoin ramata hala’o enkontru ho komisaun B PN.

Nune’e mós, Deputadu Bankada CNRT hosi komisaun B trata asuntu Defeza Siguransa no Negósius Estranzeirus, Duarte Nunes hateten, sé bainhira iha família no ema ruma maka proteze no subar arguidu na’in rua (2) ne’e signifika katak la kontribui hodi hakru’uk ba lei.

Nia dehan, iha ema ruma maka subar sira liu-liu sira nia família, ne’eduni nei-neik sei detekta hetan ema hirak ne’ebé subar sira. Maibé deskonfia mós katak, arguidu na’in rua (2) subar iha nasaun viziñu balun.

Maibé tenke iha dadaus ruma atu nune’e nasaun rua (2) ne’e bele serbisu hamutuk. “Iha kooperasaun di’ak sé iha dadus, konfirmasaun, no provas katak, iha fatin ne’e sira bele halo atuasaun,” dehan Deputadu ne’e iha uma fukun PN, foin la-lais ne’e. (Jon)

Matadalan

Sei debate mós kona-ba krize polítika iha Giné-Bisau iha reuniaun extraordinária CPLP nian


Krize polítika ne’ebé Giné-Bisau hasoru sei sai mós hanesan tema ida iha Konsellu Ministru extraordináriu Komunidade Nasaun Lia-portugés nian (CPLP), iha fulan-marsu oin, iha Lisboa, hatete ohin iha Bisau fonte organizasaun nian. 

Hernâni Coelho, xefe diplomasia Timor-Leste nian no responsável misaun CPLP nian ne’ebé hakotu ohin nia vizita durante loron tolu ba Bisau, adianta katak organizasaun luzófona hakarak analiza krize gineense iha Lisboa no propoin solusaun hodi ajudanasaun atu bele hetan dalan sira dezenvolvimentu nian.

Akompaña hosi sekretáriu-ezekutivu organizasaun nian, mosambikanu Murade Murargy, xefe diplomasia Timor-Leste nian (nasaun ne’ebé oras ne’e prezide CPLP), hasoru malu ohin ho Prezidente gineense, José Mário Vaz, ho ida ne’ebé nia hatete aborda situasaun krize ne’ebé sobu nasaun ne’e.

"Prezidente Repúblika halo radiografia jerál ida estadu Nasaun nian, kona-ba preokupasaun no perspetiva ba futuru nasaun nian", afirma Hernâni Coelho no salienta katak misaun ne’ebé nia lidera la iha objetivu atu sukat krize gineense.

"Ami mai iha ne’e simplesmente hodi akompaña, rona, haree situasaun", defende Coelho no hatama ba reuniaun iha Lisboa, iha loron 17 marsu atu foti kualkér pozisaun kona-ba krize gineense.

Misaun CPLP nian iha objetivu mai Bisau haree sá mak autoridade gineense sira halo hafoin meza redonda ho parseiru sira, ne’ebé realiza besik tinan ida ona iha Bruxelas, iha ne’ebé Giné-Bisau simu promesa tulun finanseiru euro rihun millaun.

Haree ba situasaun krize ne’e, misaun CPLP tau nia atensaun hodi rona ho fuan dirijente responsável sira gineense nian, tenik Hernâni Coelho.

Giné-Bisau hasoru krize polítika horikedas dezembru, iha momentu ne’ebé Parlamentu deside troka deputadu 15 hosi bankada PAIGC nian ne’ebé, entretantu, hasai tina ona sira hosi partidu tanba alegada indisiplina partidária.

Deputadu sira ne’e lakohi kumpre desizaun ne’e, ne’ebé sira konsidera ilegál.

Juís ida iha Tribunál Rejionál Bisau nian fó orden atu anula desizaun parlamentu nian hodi substitui deputadu sira, iha sekuénsia providénsia kautela.

Loron hirak antes, iha ámbitu pedidu ida seluk, juís ida seluk ne’ebé mós iha tribunál hanesan husu ona ba parlamentár sira expulsu ne’ebé hadook no husik asembleia servisu.

SAPO TL ho Lusa

Poluisaun atmosférika hamate ema millaun 5,5 resin iha kada tinan


Poluisaun ár hamate ema millaun 5,5 resin iha kada tinan iha mundu tomak, ho ema mate barak iha Xina no Índia, fó sai investigadór sira horisehik. 

Previzaun sientista sira autór estudu nian mak fó sai iha konferénsia anuál Asosiasaun (Norte-)Amerikana nain ba Avansu Siénsia, ne’ebé hala’o iha kapitál EUA nian mak númeru ema mate prematura sei kontinua sa’e iha tinan hirak oin mai, karik la halo buat ida kontra poluisaun. 

"Poluisau ár hanesan fatór risku mate nian dahaat iha mundu, hosi dook, hanesan prinsipál risku ambientál ba moras", afirma Michael Brauer, profesór iha Eskola Populasaun no Saúde Públika iha Universidade da Colúmbia Britânica, iha Vancouver, iha Kanadá.

Poluisaun atmosférika mosu hafoin presaun arteriál aas, alimentasaun (la di’ak) no fuma hanesan fatór dahaat iha risku mate nian iha eskala mundiál, tuir estudu hosi Instituto de Métrica de Saúde.

"Redús poluisaun atmosférika hanesan forma inkrivelmente efisiente ida hodi hadia saúde populasaun nian", afirma Brauer.

Xina no Índia reprezenta ema mate 55% anuál iha eskala globál hosi poluisaun atmosférika.

Ema besik millaun 1,6 milhões mate iha Xina iha tinan 2013 no millaun 1,4 iha Índia.

Iha Xina, sunu “carvão” hanesan prinsipál kauza ba kualidade ár la di’ak-- no poluisaun ne’ebé provoka hosi “carvão” hamate ema rihun 366 iha 2013, afirma Qiao Ma, estudante doutoramentu ida iha Eskola Ambiente iha Universidade Tsinghua, iha Pekin.

Nia hatete katak poluisaun atmosférika bele hamate ema prematura entre rihun 990 no millaun 1,3 to’o 2030, tanba la iha medida ambisioza.

"Ami-nia estudu ilustra presiza estratéjia urjente agresiva liu tan hodi redús emisaun setór “carvão” no seluk", tenik Ma.

Iha Índia, prinsipál orijen mak sunu ai, estrume no biomassa hodi tein no hamanas.

Tuir orientasaun Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) ba kualidade ár, tenke poluisaun limita ba nível diáriu mikrograma 25 metru kúbiku.

Iha fevereiru, Pekin no Nova Deli nível ne’e, tuir norma, iha mikrograma 300 ka aas liu ne’e, liu 1.200% orientasaun OMS nian, avansa investigadór sira.

Populasaun mundiál 85% resin hela iha área sira ne’ebé la respeita orientasaun hosi OMS.

SAPO TL ho Lusa

Kongresu EUA nian aprova sansaun todan liu kontra Koreia Norte


Kongresu norte-amerikanu aprova horisehik sansaun todan kontra Koreia Norte, kuaze semana ida hafoin Pyongyang fó sai katak kolokaka ona satélite iha órbita liuhosi lansamentu misil ne’ebé bele to’o iha fatin dook.

Sansaun hirak ne’e aprova hosi Kámara Reprezentante sira-nian (kámara baixa iha Kongresu ne’e) kuaze ho unanimidade: votu favorável 408 no votu kontra rua.

Testu foun ne’e propoin mós iha resposta ba teste nukleár ho bomba idrojéniu ida mak hala’o hosi norte-koreanu iha 06 janeiru, atu hatodan rejime sansaun norte-amerikana, halo sai obrigatória medida sira ne’ebé uluk entrega ba kritériu Prezidente norte-amerikanu.

Dokumentu ne’e prevee sansaun ba kualkér ema ka entidade ne’ebé kolabora ho rejime Pyongyang, liu-liu iha akizisaun sasan, teknolojia, servisu ka atividades akonsellamentune’ebé relasiona ho fabrika arma destruisaun nian iha massa, maibé mós ho sira ne’ebé relasiona ho prátika abuzu Direitu Umanu.

Sansaun hirak ne’e inklui prende sasan sira, proibisaun ba vistu no la halo kontratu ho governu federál Estados Unidos.

Presiza maioria hosi tersu rua iha Kámara Reprezentante sira-nian hodi aprova testu foun ne’e, ne’ebé senadór sira adota ho unanimidade iha loron-kuarta.

Diploma ne’e sei lori agora ba Casa Branca atu Prezidente Barack Obama asina.

Horikedas nia hahú teste nukleár, iha 2006, rejime norte-koreanu hetan sansaun internasionál oioin no sansaun hosi norte-amerikana. Medida ne’ebé sei mantein ka sei reforsa durante tinan ikus ne’e tanba Pyongyang realiza teste sira seluk iha 2009 no 2013.

Prezidente komisaun ba Asuntu Estranjeiru Senadu nian (kámara alta Kongresu nian), republikanu Bob Corker, rekoñese katak iha ipóteze atu afeta empreza xineza sira tanba medida foun hirak ne’e.

"Objetivu la’ós atu kastigu Xina", afirma Corker, iha deklarasaun ba ajénsia notisioza franseza AFP.

"Maibé, karik eziste entidade sira ne’ebé ajuda [rejime ne’e], no ami hatene katak iha, sira sei hetan kastigu", afirma republikau ne’e no husu ba administrasaun Obama (demokrata) atu intransijente iha matéria ne’e.

SAPO TL ho Lusa