quinta-feira, 30 de julho de 2015

Timor-Leste ho Santa Sé sei asina Konkordata iha agostu-Governu


Timor-Leste ho Vatikanu sei asina Konkordata iha agostu iha Díli, iha okaziaun tinan 500 evanjelizasaun nian iha teritóriu, kuadru jurídiku relasaun bilaterál nian entre Estadu rua, fó sai horisehik Governu timoroan.

Akordu sei asina hosi primeiru-ministru Timor-Leste nian, Rui Maria de Araújo, no hosi kardeál Pietro Parolin, sekretáriu Estadu Vatikanu nian (kargu ekivalente hanesan primeiru-ministru) no nomeia ona hosi papa Francisco hodi reprezenta iha komemorasaun 15 agostu.

Iha komunikadu, xefe ezekutivu Timor-Leste nian refere katak "igreja katólika, durante tinan 500, fó apoiu espiritual maka'as, umanu no material ba povu" Timor-Leste "kontribui ho forma ida desiziva ba prosesu libertasaun" nasaun nian.

"Ninia asaun rekoñe no valoriza iha Konstituisaun Repúblika. Durante luta ba Independénsia, fasilita rezisténsia ba povu no lejitima internasional propózitu sira rezisténsia nian", nia subliña.

"Igreja katólika kontinua sai referénsia ida fundamentál ba populasaun, hosi empeñu ne'ebé kontinua manifesta hodi apoiu dalan ba dezenvolvimentu nasionál nian, liliu iha área edukasaun nian. Ne'e hotu justifika katak Timor-Leste ho persentajen aas ho populasaun katólika no iha mundu tomak", hatutan primeiru-ministru.

Vizita ba Timor-Leste akontese iha momentu ne'ebé papa Francisco kontinua deside kona-ba se mak sei sai susesór ba Dioceze Díli hodi troka bispu Alberto Ricardo da Silva, ne'ebé rezigna-an hosi kargu iha inísiu tinan ne'e, ho motivu saúde no hakotu iis iha 2 arbil.

Governu destaka ona katak "relasaun espesial entre Santa Sé no Timor-Leste permite katak ne'e sai pasu ida hosi dokumentu ne'ebé asina ona iha Vatikanu li'ur".

Hosi 2006 Timor-leste preokupa atu konkretiza Konkordata ho Santa Sé, momentu ne'eba kria ona komisaun ida hodi diskuti termu ba akordu sira ne'e.

Versaun foun ba testu akordu ne'e, ne'ebé hahú negosia ona hosi Estadu rua iha 2009, analiza ona ho detalla hosi Konsellu Ministru iha ninia reuniaun iha 23 juñu liubá.

Konkluzaun sira ba análize ne'e tranzmite ona ba Santa Sé hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru.

Parolin, ne'ebé sei to'o iha Timor-Leste entre 13 no 15 agostu, no aktu hosi ninia ajenda sira seluk, sei selebra misa ida ne'ebe marka tinan 500 evanjelizasaun nian ne'ebe prevé ona iha 15 agostu iha Tasi-Tolu, iha aredór Díli nian.

Aproveita ninia prezensa iha Timor-Leste ho enkontru kortezia ho Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, no prezidente Parlamentu Nasionál, Vicente Guterres.

Kardeál sei simu ho Guarda Honra iha Palásiu Governu, iha Díli, sei hasoru malu ho primeiru-ministru.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: