sábado, 31 de outubro de 2015

Orsamentu timor-oan prevé kresimentu PIB hosi 4,1% ba tinan 2016


Governu haree katak ekonomia la’os-petrolífera aumenta 4,1% iha 2016, bazeia ba senáriu hosi konsumu moderadu, ho valór ne’ebé kiik 6% ne’ebé previstu ba 2015 no ida ne’e latuir meta governamentál nian. 

Dadus makroekonómika hosi livru Orsamentu Estadu ba tinan 2016 maka entrega ona iha semana ne’e ba Parlamentu Nasionál atu halo debate, nomós antesipa katak iha médiu Prazu Produtu Internu Brutu (PIB) la’os-petrolífera aumenta hosi 4,1 to’o 7,5%.

Aumenta mak’as – ne’ebé Governu konsidera hanesan "tranzisaun ba kresimentu ekonómika ida ho kualidade bot" – maski nune’e, ladun fó impaktu ba ekonomia, ne’ebé kontinua domina ho setór petrolífera, ne’ebé maka finansia maioria hosi Orsamentu Estadu.

Previzaun kona-ba kresimentu Governu kontinua haree ba iha setór públiku nomós ba iha “taxa ezekusaun ne’ebé aumenta hosi despeza kapitál no ba iha kombinasaun ekilibrada hosi kresimentu gastu Estadu nian, investimentu privadu nomós konsumu família nian”.

Governu mos hatene katak nível konsumu aumenta beibeik no inflasaun sei bele ronda to’o 2%, “latuir meta governamentál nian hosi 4% to’o 6% hosi tinan 2015 to’o 2018”.

Folin barril mina nian tuun 60,8% desde meadu tinan kotuk, sei laaumenta iha tempu tuir mai, no ida ne’e fó ona impaktu ba reseita tuir mai nomós ba Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE) ne’ebé “bele mos afeta planu despeza Governu nian”.

"To’o finál tinan 2015, rikeza petrolífera hosi Timor-Leste besik to’o 89%, maka altera ona ba iha investimentu merkadu finanseira internasionál.

Ho ida ne’e maka fó importánsia ba dezempeñu hosi investimentu Fundu Petrolífera sai krusiál no hamenus impaktu flutuasaun ba folin mina iha RSE", tuir dokumentu fó sai.

Ezekutivu ne’e haktuir hikas katak PIB iha Timor-Leste “varia hosi tinan ida ba tinan seluk, tanba flutuasaun hosi produsaun setór petrolífera” ne’ebé reprezenta produsaun timor-oan nian liu 70%.

Purezemplu, PIB totál tuun 13,9% iha tinan 2013, "kontrola hosi kontratasaun ida hosi 18.7% ba iha setór petróleo" tanba indikadór ne’e “la’os dalan di’ak hodi sai sasukat ba dezempeñu ekonómika nian”.

Hosi ne’e maka Governu haree fali ba indikadór seluk maka sai hanesan despeza hosi kapitál Governu nian, porezemplu, PIB la’os-petrolífera aumenta 2,86% iha 2013, "valór ne’ebé kiik hosi tendénsia" ne’ebé "rezulta ona medida bot, hosi redusaun ba iha despeza kapitál parte Governu nian".

Nível setoriál kontinua ho konstrusaun sivil ne’ebé hetan afeta hosi gastu públiku (tuun iha 2013 maibé di’ak fali iha 2014), maski nune’e setór agrikultura aumenta uitoan – maski produsaun kontinua nafatin desde 2009.

Governu prevé katak investimentu privadu “aumenta ba médiu prazu, liu hosi projetu oioin ho eskala multinasionál oioin ne’ebé sei hahú iha 2016”, ho perspetiva ida ne’ebé pozitivu hanesan ba iha konsumu.

Hosi dadus seluk, livru orsamentál haktuir katak populasaun ativa hosi Timor-Leste hamutuk rihun 213 iha tinan 2013, númeru dezempregadu 23.400 ho taxa empregu (relasaun entre númeru hosi ema ne’ebé serbisu ona ho númeru hosi sira ne’ebé ho tinan entre 15 to’o 64) 27,3%. 

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: