sexta-feira, 13 de novembro de 2015

Mortalidade inan nian tuun kuaze metade iha tinan 25 nia laran


Númeru hosi feto sira nebe mate tanba gravidés tuun kuaze metade iha mundu iha tinan 25 nia laran, maibé iha de'it nasaun sira, inklui Cabo Verde ho Timor-Leste, konsege to'o objetivu sira nebe fiksadu hosi ONU.

"Relatóriu ne'e hatudu katak iha tinan 2015 nia rohan mortalidade inan nian tuun ba 44% relasionadu ho nível sira tinan 1990 nian", afirma hosi Lale Say, kordenadora hosi departamentu saúde reprodutivu no investigasaun hosi Organizasaun Mundiál Saúde nian (OMS).

"Hanesan progresu maka'as ida, maibé avansu la hanesan entre nasaun sira, iha rejiaun nebe la hanesan iha mundu", ho 99% mate sira no envolve nasaun sira iha dezenvolvimentu, hatete hosi espesialista iha konferénsia imprensa ida nebe hala'o iha Jenebra.

Relatóriu, publika hamutuk iha revista médiku britániku nian The Lancet, elaboradu hosi ajénsia sira Nasaun Unidu nian no hosi Banku Mundiál, refere katak iha 2015, feto rihun 303 resin mate ona tanba komplikasaun maka'as sira iha gravidés ka to'o semana neen hafoin partu, hasoru rihun 532 iha 1990.

"Ne'e ekivale ba rásio globál estimadu ba inan sira nia mate hamutuk 216 ho rihun 100 hosi kosok-oan sira, tuun ba 385 iha 1990", bele le iha dokumentu.

Hanesan parte hosi Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu nian - nebe adoptadu iha 2000 - estadu-membru sira hosi ONU konkorda ona hodi hamenus taxa mortalidade inan nian ba 75% iha 2015, relasionadu ho tinan 1990.

Maibé, iha de'it nasaun sira iha mundu tomak maka kumpri ona objetivu ne'e (Butaun, Cabo Verde, Kamboja, Iraun, Laos, Maldivas, Mongólia, Ruanda ho Timor-Leste).

Nasaun 39 sira seluk rejista ona "progresu maka'as tebes", hatete hosi Lale Say.

Notísia di'ak tebes iha planu mundiál maka sinaliza iha leste Ázia nian, nebe númeru hosi mortalidade inan nian tuun hosi 95 ba 27 iha rihun 100 kosok-oan sira nian.

Áfrika subsarianu hanesan responsável ba mate rua ka tolu iha mundu tomak.

"Maibé, ne'e hatudu situasaun di'ak ida: Áfrika subsarianu iha inan sira nia mate tuun kuaze 45%" durante tinan 25 ikus ne'e, refere iha relatóriu nebe haktuir hosi ajénsia AFP.

"Garanti asesu ba serbisu sira saúde nian ho kualidade di'ak tebes durante gravidés no bainhira kosok-oan moris ne'e hanesan tulun salva moris ida", hatutan.

ONU defini agora objetivu hodi hamenus númeru ba inan sira nia mate ba menus 70 iha rihun 100 hosi kosok-oan sira to'o tinan 2030.

Maibé atu hetan objetivu ne'e tenki iha esforsu maka'as, afirma ona hosi diretór ezekutivu hosi Fundu Nasaun Unidu nian ba Populasaun (UNFPA), Babatunde Osotimehin.

"Bainhira ita falla hodi halo impulsu boot agora, iha 2030, ita sei iha fali objetivu falladu kona-bá inan sira nia mate", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: