quinta-feira, 19 de novembro de 2015

Timor-oan sira tenke “aprende atu halo” - PR Taur Matan Ruak


Timor-oan sira “aprende daudaun atu halo” no iha de’it tinan 13 nia laran, bainhira moris hanesan nasaun independente idea, konsege “halo buat barak” ba iha área oioin, buka atu ultrapasa “ho didi’ak” krizi ne’ebé sei mosu, tenik Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak. 

“Ami halo buat barak iha tempu ne’ebé badak, lahanesan nasaun barak ne’ebé ho ona tinan barak. Ha’u haksolok tebes ho prosesu evolusaun ne’e, konstrusaun ba ami-rain no ami-ninia nasaun”, dehan Taur Matan Ruak durante halo entrevista ba Lusa.

“Ita hotu hatene katak, dezafiu sei kontinua mosu. Maibé ami-ninia detereminasaun maka hasoru dezafiu hirak ne’e, hakotu no fó solusaun ba dezafiu refere. Ami moris atu hasoru dezafiu hirak ne’e”, dehan.

Prosesu hothotu, hahú hosi proklamasaun independénsia ho tinan 40 ona, xefe Estadu insisti – movimentu hodi redikaliza luta no hafoin ba departidariza, buka unidade – atu aplika prinsípiu “aprende atu halo”, ba “aprende atu halo polítika”, saida maka dala barak hamosu “problema sériu”.

Iha inísiu konsidera hanesan faze ida ne’ebé “lahó esperiénsia”, halo “sala barak”, maibé neineik-neineik líder sira hahú “hetan esperiénsia, maturidade”, adapta ba prosesu dezenvolvimentu, pasa ba sosiál-demokrasia no multipartidária. Hanesan mos ho forsa armada sira ne’ebé la’o liu hosi faze tolu – funu konvensionál, gerilla no gerilla urbana – hanesan mos iha polítika timor-oan nian “ho partidu ida de’it ba multipartidárismu” no ohin loron ukun besik ho unidade nasionál.

"Ha’u ko’alia ho belun sira ne’ebé husu ba ha’u: Oinsá ho demokrasia ne’ebé laiha opozisaun? Demokrasia la’os fin ida ba Timór, maibé hanesan meiu ida. Entre demokrasia ho buat seluk ne’ebé hametin koezaun sosiál no polítika, no ami hili ida ikus, hametin koezaun polítika", esplika.

No tanba saida maka “nunka rezolve krizi ida” – “ami-nia relasaun ho Portugal, ami larezolve, ami ultrapasa, ho Indonézia, ami larezolve, ami ultrapasa” – Timor-Leste, hahú iha restaurasaun idependénsia hakarak atu ultrapasa ninia krizi.

“Labele lakon tempu ba” prosesu hanesan ne’e, maibé tenke konsidera hanesan “lisaun ida, hodi labele halo tan”.

Husu kona-ba karik asumi ona responsabilidade ba erru ne’ebé iha, Taur Matan Ruak dehan katak, iha ema balun maka lasatisfeita ho ida ne’e, maski nune’e prosesu refere sei kontinua la’o.

"Dalan di’ak ba arependimentu maka konsolida ita-ninia unidade, unidade ba iha opsaun oioin. Ha’u sente Timór la’o iha dalan los. Ida ne’e lasiknifika katak, laiha diverjénsia, maibé sei kontinua ezisti. Karik ho de’it ha’u-nia aman mos iha diverjénsia, oinsá ho ema seluk, los ka la’e? Ida ne’e hanesan buat ne’ebé naturál atu akontese duni", dehan.

Kona-ba pasadu no hanesan buat ne’ebé “normál” katak timor-oan balun maka hakarak serbisu hamutuk ho rejime kolonialista ka okupante, Taur Matan Ruak haktuir hikas katak ninia inan-aman no maun-alin rasik hanesan “defensór hosi integrasaun Timór, ba iha Indonézia”.

"Ha’u lahanesan. Ema ida hili buat ne’ebé di’ak ba ninia-an, hodi fó kontribuisaun ne’ebé di’ak, No ha’u-nia inan-aman eskolla integrasaun, hanesan dalan di’ak hodi fó kontribuisaun ba dezenvolvimentu Timór nian. Ami hili ukun rasik-aan", dehan.

"Ha’u hanesan katóliku úniku (iha família protestante ninia leet). Ami-ninia família maka ne’e. Ami respeita malu. Ida ne’e maka hanesan prinsipíu báziku hosi demokrasia, lapresija hanesan ho sira seluk", dehan.

Maski hasoru momentu ne’ebé difisil iha tinan hirak ikus ne’e, hanesan iha 2006, maibé Taur Matan Ruak dehan katak buat hotu bele sai piór, liu hosi situasaun apertadu no lahanesan, maka halo parte iha konstrusaun Estadu nian.

Husu kona-ba ninia avaliasaun relasiona ho situasaun desde ne’ebá no liu-liu kona-ba Governu koligasaun foun, Taur Matan Ruak konsidera katak "la’o diak" no nai-ulun sira “halo buat hothotu atu hodi fó serbisu di’ak ba sidadaun hothotu”.

"Laiha aperfeisaun. Buka durante tempu barak. Tinan 13, la’os kleur ba nasaun ida. Ha’u halo vizita bá teritóriu hothotu, bá iha zona rurál, ha’u ko’alia ho populasaun ne’ebé hateten: Governu ida ne’e, no Governu ida ne’ebá”, dehan.

"Ko’alia ne’e fasil. Nasaun ida foin ho tinan 13, halo buat barak ona. Populasaun 80% maka hetan ona asesu baa hi-eletrisidade, iha de’it tinan neen nia laran: só iha Timór de’it. Ami hatene katak sei buat barak atu halo no ami iha ona hakarak atu kontinua ho prosesu ne’e. Nu’udar prosesu ne’ebé lahó retornu, laho retornu, governu troka, prezidente troka, maibé nasaun kontinua la’o nafatin ba oin hodi buka prosperidade", konsidera.

"Ha’u haksolok tebes, Ha’u vizita ona suku (aldeia) besik 350. Buat hirak ne’ebé ha’u haree triste tebes. Hanesan baibain, populasaun sira hakarak buat barak. Hakarak buat barak ne’e fasil. Maibé atu alkansa saida maka hakarak, sei lori tempu naruk", hatutan tan xefe Estadu.

SAPO TL ho Lusa – Foto: @samuelsoares

Sem comentários: