sexta-feira, 4 de dezembro de 2015

Falta frente unida envesde revolusionária hodi Timór ukun-aan - Abílio Araújo


Polítiku timor-oan iha 1974/75 tuir lolos tenke kria frente unidas no la’os frente revolusionária, ne’ebé bele buka independénsia bazeia ba potensiál rejiaun nian, defende eis-dirijente Fretilin, Abílio Araújo. 

“Lahnoin kona-ba polítika ida hodi bele halibur ajente polítiku hirak ne’ebé desizivu nomós importante,” dehan durante entrevista ho Lusa.

Abílio Araújo ne’ebé hetan konsiderasaun hanesan mos fundadór ida ba movimentu libertasaun nasionál timor-oan nian, hateten kona-ba partidu tolu ne’ebé ativu liu durante períudu ikus hosi prezensa portugés nian iha Timor-Leste nomós molok invazaun indonézia.

Maka hanesan União Democrática Timorense (UDT), partidu dahuluk timor-oan ne’ebé defende tranzisaun ida ho administrasaun portugés to’o independénsia, tuir maka Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (Fretilin) ne’ebé ikus mai proklama unilaterlamente independénsia iha 28-novembru-1975 ho Associação Popular Democrática Timorense (Apodeti), ne’ebé defende integrasaun ba iha Indonézia.

Tuir Araújo, hanesan ema ida ne’ebé mos kria programa no manual polítika hosi Fretilin no nu’udar ministru Estadu ba Asuntu Ekonómika no Sosiál hosi I Governu, “tenke ihatoleránsia barak, nomós klarividénsia” hodi hamosu “radikalismu hosi parte hothotu”.

Nia mos konsidera katak timor-oan sira “prepara ona hodi moris mesak/livre”, nasaun ne’e labele kontinua moris lahó definisaun ne’ebé kria hosi 25-abril iha Portugal no integrasaun ba Indonézia, Suharto, xefe Estadu Indonézia nian ne’ebé uluk lahanoin kona-ba ne’e.

“Laiha serteza ba Timór ninia futuru, teze federalismu lakleur no ami tenke integra duni ba Indonézia. Maski integrasaun ba Indonézia bele sai hanesan opsaun ida, maibé rejime Suharto nu’udar rejime ida ne’ebé ladun di’ak ba Timór, tanba rejime ho ditadura militár. Maski nune’e, opsaun maka tenke ukun-aan”, nia dehan.

Liu tiha dékada haat, kontinua debate to’o ikus mai Abílio Araújo kontribui duni ba radikalizasaun polítika ne’e, liu-liu hahú hosi setembru 1974 bainhira nia fila hikas mai Timor-Leste ho grupu estudante timor-oan ida ne’ebé hala’o estudu iha Portugal.

António Carvarinho Maulear, Vicente Manuel Reis, Abílio e Guilhermina Araújo, Roque Rodrigues, Rosa Bonaparte no Venâncio Gomes da Silva maka sai hanesan instrumentu ba transformasaun hosi Associação Social Democrática de Timor (ASDT) ba Fretilin no, paralelamente hosi ninia radikalizasaun polítika.

“Lahanesan. Razaun ne’e maka halo ha’u sai. Iha 74 ha’u iha ne’e, ha’u ho ha’u-nia feen iha ne’e desde setembru to’o finál fulan dezembro, maibé iha 75 ami sai ona. Hosi grupu ida ne’ebé mai, ami de’it maka desidi fila bá Portugal no iha tempu ne’ebá ha’u mos kontra masa estudante ne’ebé to’o mai”, dehan. Nia defende katak radikalizasaun mosu erru hosi “elite” sira ne’eb’e domina Fretilin no ne’ebé “pratikamente lori teoria hosi rai liur”, no “labazeia ba realidade iha rai-laran”.

Nia konsidera katak erru bot ida maka transforma Apodeti ba “inimigu prinsipál”, Araújo hateten katak ninia fundadór balun uluk hanesan ema “ho orijen antikolonialista ne’ebé forte” no ikus mai “sai hanesan vítima hosi administrasaun koloniál nian”.

Araújo bá dok liu tiha no hateten katak hosi Apodeti maka “hamosu jerasaun foun ne’ebé depois kontinua luta ba frente klandestina nomós frente urbana”, nomós nu’udar jovens hirak ne’ebé rona sira-ninia inan/aman “lamenta no kritika prezensa indonézia, violénsia no larespeita kultura ho identidade hosi povu Timór nian”.

Ko’alia mos kona-ba Abílio Osório ninia papel, hanesan ema Apodeti nian ida mos ( no ne’ebé nu’udar Governadór hosi 1992 to’o1999), ne’ebé “salva ona Fretilin ninia ema barak” iha ninia kargu uluk, bainhira sei hanesan xefe Serbisu Obras Públikas nian, bainhira “kombate radikalismu ho ezisténsia sekretarismu nian”.

Haktuir mos kona-ba papel hosi Mário Carrascalão, fundadór UDT nian ida nomós hanesan governadór molok Abílio Osório Soares, ne’ebé “hahú loke Timór no fó dalan atu ema estranjeiru sira mai”, maka apoia formasaun timor-oan nian no harii ba dahuluk universidade iha rai-laran.

SAPO TL ho Lusa – foto @Gabinete Primeiru Ministru Timor-Leste

Sem comentários: