domingo, 6 de março de 2016

CNRT HUSU PR TAUR LABELE KOMPARA SOEHARTO BA XANANA


Señor Prezidenti Repúblika (PR) ema veteranu ida, konserteza nia luta ho prinsípiu no valores to’o iha independénsia ida ne’e. Valór sira ne’e maka ita atu respeita, rona, no konsidera malu, maibé ho nia mensajen ida iha (25/02/2016) ida ne’e kontraditória tiha ona.

Polémika ezonerasaun Maijór Jenerál Lere Anan Timur  seidauk ramata, kazu sira seluk mosu no buras tan. Tanba kazu ezonerasaun ne’e maka Prezidenti Repúblika Taur Matan Ruak hakat ba Parlamentu Nasionál hodi justifika ninia razaun ba deputadu sira, eh, Prezidenti Taur mós sukit (sita) kazu sira seluk iha nia mensajen estadu. Taur dehan, unanimidade orsamentu jerál estadu fó previléjiu de’it ba família Kay-Rala Xanana Gusmão no Dr. Marí Alkatiri—Xanana kaer Timor no Marí kaer Oe-Cusse.

 Mensajen Xefi Estadu nian ne’e todan. Tan ne’e, hamosu reasaun oi-oin hosi bankada sira iha Parlamentu Nasionál.

“Fretilin intende katak Xefi du Estadu sai hanesan símbolu unidade nasionál la’os elementu ida atu kria instabilidade hodi sukit lia ho nia konsekuénsias graves ne’ebé maka bele mosu iha ita nia rai,” Prezidente Partidu Fretilin, Francisco Guterres “Lu-Olo” hato’o lia hirak ne’e liuhosi konferénsia imprensa iha Komité Sentrál Fretilin (CCF), Sungunda (29/02/1016).

Lu-Olo dehan Fretilin manifesta ninia totál diskordansia no la haksolok ho Prezidente Repúblika nia mensajen ne’ebé hato’o iha Parlamentu Nasionál. Tuir artigu 74 númeru 1 Konstituisaun, Prezidente Repúblika hanesan Xefi Estadu sai hanesan símbolu no garantia estabilidade nasionál no unidade estadu ninia, la’os atu ba sukit povu.

Eis Primeiru Prezidente Parlamentu Nasionál esklarese imunidade ne’ebé Prezidente Repúblika iha hodi uza atu diriji mensajen iha Parlamentu Nasionál devia uza ba objetivu prinsipál atu bele kaer koezaun nasionál maibé halo fali para fahe povu Timor-Leste no líder sira.

“Prezidente Repúblika ida labele sai hanesan elementu ida hodi sukit lia ba iha públiku bainhira hakarak hato’o mensajen ba públiku,” Lu-Olo lamenta.

Lu-Olo dehan unanimidade ne’ebé Parlamentu halo ne’e hanesan aktus relasaun ne’ebé di’ak entre líder sira hanesan Xanana, Alkatiri no Lu-Olo rasik nune’e bele lori rezultadu ne’ebé di’ak ba ita nia rain.

“Ami hamutuk hodi hatudu ba jerasaun foun sira atu nune’e dalan ida ne’ebé ami loke bele moos ba jerasaun foun sira tuir mai labele sidi ain,” nia esplika.

Hatán kona-ba ezvajamentu ne’ebé Parlamentu halo, Lu-Olo haklaken “CNRT, PD, Frnti-Mudansa no Fretilin, ami halo konsensualidade ida ne’e para bele trava ezvajamentu osan povu maubere ninian. Verba sira ne’ebé Prezidente Repúblika hodi hateten ami la’os halo unanimidade para lori osan ida ne’e hodi hetan previleiju maibé lori halo imunidade atu trava ezvajamentu ne’ebé Prezidente Repúblika hateten para osan ida ne’e gasta ou ezekuta tuir nia dalan tuir interese povu Timor-Leste ninian”.

Eis gerileiru ne’e deskonfia katak karik mensajen PR iha Parlamentu ne’e atu hasees hosi responsabilidade inkonstitusionál ne’ebé Prezidente deside ba ezonerasaun Lere Anan Timur nian.

“Prezidente hakarak kria krizi institusionál entre partidu boot rua (2) hanesan CNRT ho Fretilin nia laran? Prezidente Repúblika hakarak kauza dez-órden ruma tan iha ema seluk nia uma laran?  Sá objetivu maka lori Prezidente atu bele ba to’o iha ne’ebé maka fó sai nia mensajen ida ne’e? Prezidente hola ona konsekuénnsia katak nia sala tiha ona,” Lu salienta.

Lu apela ba prezidente ne’ebé asumi responsabilidade konstituisionais ho dignidade. Prezidente labele fahe povu atu bele ukun tanba besik eleisaun jerál ona.

Prezidente oras ne’e protezidu hela ho imunidade, maibé depois de mandatu ramata karik Fretilin sei lori Taur Matan ruak ba Tribunál tanba defamasaun? Lu-Olo hatán,prezidente proteje duni ho imunidade maibé Fretilin sei haree kestaun ne’e iha futuru tanba justisa la taka dalan ba sé de’it.

Kona-ba Fretilin nia pozisaun ba Ezonerasaun Lere Anan Timur, Lu-Olo dehan “Ami Fretilin en-prinsípiu laiha buat ida kona-ba ezonerasaun. Atu ezonera Maijór Jenerál Lere, atu nomeia fali Filomeno Paixão ou sé-sé de’it, ba ami Fretilin respeita desizaun estadu nian”.

Maibé, tuir Lu katak desizaun ida ne’e sai tiha polémika tanba tuir baze legál ou lae, maka órgaun soberanu seluk tenke haree para bele rezolve problema ne’e.

“Ida ne’e la’os diskursu no menus liu mensajen xefi Estadu ida ba nasaun. Prezidente Repúblika falla iha oportunidade ida no uza fatin ida in-apropriadu hodi halo mensajen polítika ida afavor ba nia  partidu rasik,” nia afirma.

Deputadu Bankada CNRT, Aderito Hugo da Costa liu-hosi deklarasaun bakanda iha uma fukun Parlamentu Nasionál katak prezidente uza uma fukun Parlamentu hodi insulta no akuza lideres nasaun nian inklui partidu CNRT no Fretilin hanesan instituisaun demokrátiku.

“Uza fatin ida ne’e hodi insultu própriu Parlamentu Nasionál hanesan órgaun soberania ho nia kompeténsia apropriadu atu halo lejizlasaun, fiskalizasaun no desizoens polítiku. Uza mós fatin ida ne’e atu halo mensajen ida ke laiha karakter edukasaun sívika,” Aderito esplika.

Nia hatutan bankada CNRT lamenta tebes Prezidente Repúblika akuza deputadu sira autoriza governu halo ezvajamentu ba osan estadu nian, prezidente halo mensajen haree liu-ba pozisaun politiku pesoál tuir prespetiva Prezidente nian.

Vise Prezidente PN ne’e ezije ba Prezidente Repúblika atu respeita Parlamentu Nasionál hanesan órgaun soberanu, lideres istóriku na’in rua (2) hanesan Xanana no Alkatiri, inklui mós partidu boot rua hanesan CNRT no Fretilin.

CNRT lamenta katak lideres istóriku hanesan Xanana Gusmão, prezidente halo fali komparasaun hanesan Soeharto. Nia dehan Xanana ohin loron laiha uma di’ak ida atu hela, no agradese ba governu tanba bele oferese uma ida Xanana hodi hela.

Deputada hosi Bankada FRETILIN, Josefa Alvares Pereira iha sesaun plenária Segunda (29/02) hateten, mensajen PR nian foin lalais ne’e hanesan mensajen ida ne’ebé atu hamanas, sunu, ke’e, akuza no akredita, la’os mensajen ida ne’ebé atu siviliza povu hanesan Prezidente rasik ko’alia.

Deputada ne’e afirma, ita moris iha demokrásia la’os atu hanorin ema no atu haree de’it ba iha fallas hodi krítika, maibé atu iha kapasidade hodi akompaña dezenvolvimentu, no tenke iha umildade hodi rekoñesse forma objetiva ida ba susesu  sira ne’ebé halo durante tempu tomak ida ne’e.

“Señor PR ema veteranu ida, konserteza nia luta ho prinsípiu no valores to’o iha independénsia ida ne’e. Valór sira ne’e maka ita atu respeita, rona, no konsidera malu, maibé ho nia mensajen ida iha (25/02/2016) ida ne’e kontraditória tiha ona,” dehan deputada ne’e.

Josefa dehan tan katak, PR hahú dezakredita figura na’in rua (2) hanesan Xanana Gusmão ho Marí Alkatiri ne’ebé respeitadu iha mundu, no la konsidera figura rua (2) ne’ebé ita hateten katak hanesan memória instituisionál hodi tau interese ninia popularizmu.

Deputadu Frenti-Mudansa (FM), Jorge da Conceicão Teme dehan, depende ita atu haree ba parte ne’ebé nian, maibé tuir nia PR depois de nia vizita sukus barak nia rona duni povu no hatene povu ninia preukupasaun. Ida ne’e maka nia ba hato’o iha PN.

Nia hatutan sé karik ita la konkorda hodi ofende líderes nasionál balun ne’e espasu iha para bele túr hamutuk ko’alia ba malu hodi bele rezolve. “Iha parlamentu ne’e insulta malu, dún malu koruptór ne’e dezde uluk kedas, la’os foin, maibé ikus ita túr ko’alia ba malu di’ak hela,” Jorge afirma.

Eis Minístru Interior nu’udar mós veteranu, Rogério Tiago Lobato hateten dalan úniku maka diálogu, tanba ita nia rai independente ona. No antes manán rai ida ne’e ita lakon ema barak, ne’eduni lakohi rai ne’e monu tan ba konflitu. Buat ida demokrásia, tuir nia, ema ida-idak iha direitu atu ko’alia, maibé ko’alia halo didi’ak para labele halo ema seluk hakfodak. Ne’eduni, líder sira presiza túr hamutuk halo diálogu, tanba ho diálogu maka bele hetan solusaun.

Diretór Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL), Arsenio Pereira hateten, relasiona ho deklarasaun Prezidente Repúblika (PR) nian iha PN, tuir loloos PR maka fó garantia tanba mandatu konstituisaun nia fó garantia ba unidade nasionál, no estabilidade. Maibé, depende ba ema ida-idak nia interpretasaun. Katak, ita interpreta ida ne’e bele fó impaktu ba ita nia dezenvolvimentu, no ba estabilidade.

Maibé, nia esplika, sé interpreta deklarasaun ne’e hanesan situasaun ne’ebé ladi’ak, tuir loloos ne’e ita sira ne’ebé iha kraik bele tau ita nia án liu-liu labele monu lalais ba interese sira, tanba ita monu lalais. Ida ne’e maka ita bele hetan instabilidade.

“Sé mosu instabilidade ema dehan terseira pesoa ne’e bele aproveita situasaun ne’e, satán agora dadauk ita halo negosiasaun mina nian no halo demonstrasaun hasoru Austrália ne’e buat ida ne’ebé mais fásil, no frázil kuandu ho situasaun sira hanesan ne‘e tanba ema bele aproveita. Ne’eduni, Timor lakohi ida ne’e,” dehan Arsenio iha Sentru Konvensoens Díli, Sábadu (27/02).

Hatán ba deklaraun PR nian ne’ebé hateten, Xanana kaer iha Timor, Marí Alkatiri kaer iha Oe-Cusse hodi fó projeitu ba sira nia família, Arsenio dehan, ida ne’e bele sai hanesan defamasaun. Maibé, sé PR iha dadus kompletu ne’e laiha buat ida. Sé laiha, Marí ho Xanana bele lori PR ba Tribunál relasiona ho asuntu defamasaun.

Relasiona ho kestaun ne’e, tuir nia, sé bainhira iha keixa ruma ba iha Komisaun Antí Korrupsaun (KAK) ho PDHJ bele halo investigasaun tanba ida ne’e sira nia serbisu hafoin lori ba Ministériu Públiku no kontinua ba Tribunál.

Entretantu, Dekana Fakuldade Siénsias Sosiais Universidade de Díli (UNDIL), Cesaltina Angela Soares hateten deklarasaun Prezidente ne’e hanesan preukupasaun ne’ebé maka nia ba tour iha suku sira saida maka komunidade sira preukupa, la sees malu. Ne’ebe, prezidente iha razaun atu ko’alia ba Parlamentu.

 Deklarasaun PR bele hamosu instabilidade? Angela esplika, la’os atu hamosu instabilidade. Instabilidade katak polítiku sira halo ajitasaun ou propaganda barak, maibé ema hotu kompriende katak dezde 2006 ne’e, oinsá instabilidade ne’e mosu, impaktu ba sé no sé maka benefísia hosi instabilidade ne’e.

“Rai ida demokrásia, liberdade boot, buat ida sala ema tenke hasee. Tuir loloos iha Psarlamentu opozisaun tenke forte para hasee sasán sira. Opozisaun ohin loron laiha entaun Prezidente tenke hasee. Ita povu ki’ik hasee mós ema la rona, mídia no akadémika sira hasee mós sira dehan ne’e polítika sira maka iha kotuk, entaun prezidente di’ak liu hasee,” nia tenik.

Nia dehan, laiha impaktu ba estabilidade tanba nasaun ne’e ita hatene sira ne’e sé-sé, sira hirak ne’e sé, sira hirak ne’e mesak luta ba rai ida ne’e, mesak hanoin interese povu no rai ne’e maka’as.

PR halo ezonerasaun tanba defende tranzisaun lideransa? Angela aseita katak kadernizasaun ne’e importante ba jerasaun sira, atu rai hela lisaun di’ak ba jerasaun foun sira. Jenerál Lere nia kargu ne’e importante liu interese nasionál, ou seitór hotu-hotu ne’ebé vitál ne’e importante liu.

Nia dehan sé ita la halo kadernizasaun entaun bainhira maka bele promove membru seluk. Militár ne’e la’os hanesan sivíl ne’ebé haree de’it ema ne’e matenek no serbisu di’ak foti nia sa’e, maibé militár ema tenke sa’e hosi eskada (ajente) maka to’o jenerál.

“Ema dehan sidadaun Timor hotu-hotu polítiku maka barak liu. Ema hotu ko’alia polítika hanesan ema sientista maibé  ita apriende ona kazu 2006 ema barak vítima, susar, dezenvolvimentu la la’o,” Dekana ne’e haktuir. (Efrem)

Matadalan

Sem comentários: