sexta-feira, 10 de junho de 2016

Hanesan "dever patriótiku" aprende lian portugés iha Timor-Leste, hatete hosi ministru Edukasaun


Ministru Edukasaun timoroan konsidera ona iha loron-kinta ne'e "dever patriótiku ida" hodi aprende lian portugés no subliña ona nesesidade hodi koriji "persepsaun" ida katak hanesan lian susar ida tanba vokabuláriu barak hosi lian tétun hanesan "importadu" hosi lian portugés. 

"Tenki koriji hanoin sala ida ne'ebé relasionadu ho difikuldade iha aprendizajen lian portugés nian ne'ebé afeta interese hosi populasaun juvenil. Realidade hatudu katak la'ós hanesan lian susar ida ba ita nia joven sira, tanba parte barak hosi vokabuláriu tétun nian mai hosi lian portugés", afirma hosi António da Conceição.

"Kompete ba ita hotu hodi halakon iluzaun no motiva juventude hodi halo esforsu hamutuk hodi aprende no aprende fali lian portugés. Ne'e hanesan knaar patriótiku ida", nia hatete iha kolókiu ida kona-ba lian portugés iha Díli.

António da Conceição ko'alia iha enkontru ida ne'ebé promove iha ámbitu ba semana daruak lian portugés nian iha Parlamentu Nasional, iha diskursu ida ne'ebé nia rekoñese katak "tenki halo buat barak no hadi'a internamente", iha espasu hosi Komunidade Nasaun sira Lian Portugés (CPLP) nian no iha mundu "ba promosaun no internasionalizasaun hosi lian portugés nian".

Kona-ba ofera iha Timor-Leste, Governu tenki serbisu ho nia parseiru luzófonu sira hodi "populariza, demokratiza no desentraliza ensinu lian portugés nian iha teritóriu tomak", nia afirma.

Nia insisti katak presiza "diversifika abordajen sira hodi garanti asesu ba ema hotu ba lian portugés no hametin aprendizajen no ensinu hosi lian portugés" no nia uzu iha siénsia sira, matématika no iha área sira seluk matenek nian.

Aleinde universidade no eskola sira referénsia nian, nia defende ona katak tenki aumenta ensinu portugés iha sentru sira hotu, ho Igreja - parseiru iha jestaun hosi eskola oioin - mantén nia knaar ba promosaun lian portugés nian.

Órgaun sira komunikasaun sosial sira mós no rede sosial sira "tenki kontribui ba esforsu promosaun lian portugés nian liuhosi informasaun no entretenimentu", nia afirma no hatete katak ne'e hanesan komponente sira "ne'ebé dalaruma laiha valór maibé, bainhira iha poténsia, bele hamosu rezultadu sira ne'ebé pozitivu".

"Dezenvolvimentu hosi lian portugés hanesan responsabilidade hosi Estadu maibé presiza esforsu sosial maka'as, to'o ba família sira, igreja, instituisaun privadu sira, órgaun sira komunikasaun sosial nian no komunidade sira iha jeral", nia hatete.

Ministru fó hanoin esforsu sira ne'ebé hala'o no kontinua halo nafatin hodi hetan knaar ativu ida hosi lian portugés iha organizmu internasional sira, tema ne'ebé sei marka konferénsia ida hosi CPLP nian iha semana oinmai iha Díli.

Aspetu seluk ne'ebé maka tenki hametin maka aspetu ekonomia hosi lian nian, nia hatutan.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: