sábado, 8 de outubro de 2016

Rekoñesimentu Internasionál Iha Impaktu ba LutaTimoroan


DILI, (ANTIL) – Rekoñesimentu internasionál ba figura timoroan na’in rua, Eméritu Bispu Dom. Carlos Filipe Ximenes Belo no Dr. José Ramos Horta iha impaktu ne’ebé boot ba timoroan no nia luta ba autodeterminasaun nomós hodi hahú negosiasaun hodi realiza konsulta populár iha 30 Agostu 1999 no iha 2002 Timor-Leste bele restaura nia independénsia.

Afirmasaun ne’e hato’o husi Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo iha Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperaasaun (MNEK), Sesta, (7/10) perante nobel internasionál sira nomós ilustres konvidadus iha enseramentu loron dahuluk ba komemorasaun 20 anos Nobel da Paz ba timoroan na’in rua.

Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo hatutan, hafoin indepedénsia, Timor-Leste (TL) perkore dalan ne’ebé naruk ba konstrusaun estadu no paz. Krusiál ba nasaun no povu maibé konsege reestabelese paz no estabilidade nomós iha tempu ne’ebé hanesan bele kria no dezenvolve estadu no nia instituisaun sira.

“Atu ami la’o ba oin, presiza ami nia povu goza klima seguransa no paz no nesesáriu asegura asesu ba servisu sira hanesan edukasaun, saúde no justisa,” katak tan PM, Rui Maria de Araújo.

Xefe governu hatutan, hanesan ezemplu, forma oinsá konsege transmite konfiansa ba populasaun no kumpre komprímisu ba respeitu direitu úmanu, valór demokrátiku ne’ebé ami advoga no ami kontinua lorloron hodi la’o ba nia konsolidasaun no fortalesimentu hodi iha sustentabilidade paz maibé mós dezenvolvimentu inkluzivu inklui meiu vida ne’ebé sustentável, empregu no jestaun efikaz ba rekursu naturál sira ne’ebé reverte ba hadi’a populasaun nia kondisaun moris.

“Ida husi pasu importante dahuluk ne’ebé ami haree mak, sentidu rekonsiliasaun ho Indonézia. Kria Comissão de Amizade, Verdade e Reconciliação (CAVR) nu’udar pontu partida nesesáriu hodi harii paz no atualmente ami kontinua nafatin,” realsa xefe governu.

Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo hateten tan, ami fiar katak paz, justisa no instituisaun sira metin ne’e esensiál ba dezenvolvimentu sustentável. Tanba ne’e, ami tau iha énfaze no iha kontestu dezenvolvimentu sustentável aprovadu iha tinan kotuk iha Nasaun Unida.

Konsekuénsia husi ne’e la garante katak prejudika ami nia kresimentu ekonómiku, paz, dezenvolvimentu, direitu úmanu no demokrásia, nune’e mós sira iha relasaun ne’ebé forte ba malu, katak nia.

“Ami refere ona iha okaziaun sira balun maibé ha’u repete iha ne’e katak la iha paz, estabilidade, ita la bele hanoin ba dezenvolvimentu no la iha dezenvolvimentu, paz no estabilidade mós sei la iha (Vice-Versa). No la ho ida ne’e, ami la konsege halo, manan respeitu direitu úmanu no valór demokrásia”, nia afirma.

Nia reforsa tan, ami konsiente katak la iha respeitu ba valór fundamentál sira, ki’ak ekstrema, diskriminasaun, intoleránsia no eskluzaun sosiál nu’udar fokus ba instabilidade no bele hamosu kauza ba seguransa, estabilidade no paz.

“Ami iha komitmentu atu prezeva, ami nia komprímisiu mak kontinua serbisu atu nune’e direitu, liberdade no garantia ba sidadaun sira bele respeitu”, realsa.

Tanba ne’e, PM, Rui Maria de Araújo salienta, presiza kontinua proporsiona ba povu servisu ida di’ak liu ba asesu edukasaun no formasaun, justisa no servisu saúde, kria kondisaun ne’ebé poténsia ba kresimentu dezenvolvimentu ekonómiku nian ne’ebé refleta ba aumeta postu serbisu ne’ebé traduz ba poder ekonómiku no moris di’ak família nian nomós atu dezenvolvimentu ne’ebé ita hakarak bele sustentável tenke inkluzivu no serbisu hamutuk entre ita hotu. (jornalista: Rafy Belo; editora: Rita Almeida)

Foto: Primeiru-Ministru, Dr. Rui Maria de Araújo

Sem comentários: