quarta-feira, 2 de novembro de 2016

Governu timoroan felisita eleisaun lokal sira, hatudu supreza ba krítika sira no konfia iha prosesu


Iha loron-tersa ne'e Governu timoroan felisita forma ne'ebé hala'o ona eleisaun lokal sira iha findesemana liubá, hatudu surpreza ba krítika balun kona-ba prosesu, no defende modelu ne'ebé adopta no ba desentralizasaun administrativu.

"Partisipasaun maka'as hosi ita nia sidadaun sira hodi hili líder hosi ita nia komunidade sira hatudu duni hosi envolvimentu hosi timoroan ida-idak iha sira nia aldeia nia moris no hosi nia suku no empeñu ne'ebé sira dedika nafatin hodi harii ita nia Estadu no demokrasia", refere hosi Ministériu Administrasaun Estatal iha komunikadu ida ne'ebé haruka ba Lusa.

Governu destaka kandidatu na'in 2.000 resin no partisipasaun maka'as hosi joven sira no feto sira, ho partisipasaun eleitoral "masivu, ordeira no pasífiku" ne'ebé konsidera katak "hatudu vitalidade" hosi prosesu demokrátiku no pluralizmu hosi sosiedade timoroan nian.

"Sosiedade timoroan afirma, nune'e, nia rekuza ba monolitizmu hosi ideia no hosi sistema ba kandidatura úniku sira hanesan dalan ne'ebé hili ba demokrasia aberta, plural no ne'ebé iha partisipasaun ne'ebé maka ami hakarak harii", subliña hosi testu.

Iha senáriu ne'e, Ministériu hosi Administrasaun Estatal hatudu "surpreza ho admirasaun" ba "krítika sira ne'ebé responsável polítiku balun hato'o ba kuadru legal aprovadu" hosi parlamentu.

"Hanesan titular hosi mandatu parlamenta no lejitimidade popular, bele envolve iha prosesu aprovasaun ba lei foun, hadi'a opsaun polítiku sira ne'ebé bele reflete iha lei ka iha nia redasaun, ne'ebé sira lakohi halo no agora mai kritika serbisu ne'ebé hala'o tiha ona", suliña hosi testu.

Reasaun mosu hafoin líder sira hosi partidu timoroan daruak, Fretilin, hatudu preokupasauan ho iregularidade sira no "desorganizasaun maka'as" ne'ebé hatete katak akontese iha fatin oioin iha Timor-Leste iha eleisaun lokal sira loron-sábadu nian.

"Iha desorganizasaun maka'as. Sira entrega ona responsabilidade ba suku no aldeia sira hodi organiza no iha problema barak, balun mosu tanba lei eleisaun nian rasik", hatete hosi Mari Alkatiri, sekretáriu-jeral Fretilin nian, ba Lusa.

"Ha'u rasik bainhira ba vota haree katak kandidata ida ba xefe suku kontrola iha meza. Bele imajina ne'e akontese iha asaun eleitoral ida", nia subliña.

Governu timoroan hatete katak "fiar nafatin katak modelu ne'ebé hili ba eleisaun hosi líder komunitáriu sira maka di'ak liu hodi promove partisipasaun síviku no eleitoral maka'as, garanti pluralizmu hosi opiniaun sira, hametin transparénsia iha prosesu votasaun no apuramentu ba rezultadu sira no (...) konkretiza prosesu desentralizasaun administrativu nian" ne'ebé hala'o daudaun.

"Tanba hanesan prosesu eleisaun foun ida, bele komprende katak iha dúvida balun ne'ebé bele akontese, maski hosi esforsu sira ne'ebé maka órgaun Administrativu Eleitoral no organizasaun oioin hosi sosiedade sivil projeta hodi espalla informasaun kona-ba prosesu", rekoñese.

Eleisaun sira iha findesemana ne'e (ne'ebé konklui iha loron 24 Novembru iha zona balun ne'ebé presiza volta daruak) hanesan eleisaun sira ne'ebé halo bazeia iha Lei foun sira Suku sira nian ne'ebé aprova hosi Parlamentu Nasional.

Iha aspetu ne'e, ezekutivu subliña katak "konsensu polítiku naruk" mosu hosi "debate parlamentar klean ida, ne'ebé envolve bankada partidáriu tomak, liuliu bankada hosi partidu boot opozisaun nian, ne'ebé maka nia proposta barak tama iha versaun ikus hosi lei ne'ebé agora hala'o daudaun".

Ezekutivu felisita apoiu hosi Sekretariadu Tékniku hosi Administrasaun Eleitoral (STAE) ba Konsellu sira Suku nian no ba Asembleia sira Aldeia nian hodi hala'o eleisaun sira, no konstitui meza eleitoral ida iha aldeia hamutuk 2.225 iha nasaun.

"Prosesu ne'e hanesan dezafiu susar ida ba ami nia kapasidade organizasaun nian, ne'ebé hanesan Povu, ami hatene manán mesak, tanba iha nível lokal laiha ona apoiu ruma ka asisténsia tékniku internasional ba prosesu eleitoral ba Suku sira", esplika.

Destaka mós serbisu hosi forsa sira seguransa nian no hosi ofisial eleitoral rihun resin ne'ebé partisipa iha prosesu, no konsidera katak susar sira ne'ebé hasoru hametin nesesidade hodi "halo lalais prosesu desentralizasaun administrativu no hametin meiu material sira, finanseiru sira no ema sira nian iha suku sira"no autoridade lokal sira.

"La hanesan ho afirmasaun hosi dirijente partidáriu balun, dalan ne'ebé maka ita tenki halo maka desentralizasaun administrativu no hametin ita nia suku sira no munisípiu sira, harii kondisaun importante sira hodi estabelese autarikia lokal sira no lejitimasaun hosi votu hosi sira ne'ebé iha lokal hakarak lidera prosesu ba dezenvolvimentu lokal nian", hatutan hosi Governu.

"Partisipasaun síviku iha prosesu sira dezenvolvimentu nian ami konsidera hanesan importante, nune'e mós hanesan ba lejitimidade no responsabilizasaun hosi dirijente lokal sira liuhosi votu popular ida", hatutan mós hosi Governu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: