quarta-feira, 22 de março de 2017

Prezidente rejiaun admiti katak kandidatu Fretilin nia lakon iha Oecusse hanesan surpreza

Sekretáriu-jeral Fretilin nian no prezidente hosi rejiaun espesial Oecusse-Ambeno admiti ona katak senti hakfodak tanba lakon iha votasaun iha rejiaun hosi kandidatu hosi nia partidu, Francisco Guterres "Lu-Olo", ne'ebé maka manán prezidensial timoroan nian.

"Ha'u la hein rezultadu hanesan ne'e maibé hein ida ho naran 'all-out'", Mari Alkatiri hatete iha deklarasaun sira ba Lusa, hodi refere katak hanesan buat ne'ebé nia hanaran uniaun ba esforsu sira hodi halakon Fretilin iha rejiaun ne'e.

Iha nasuan, partidu prinsipal rua, Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) ho Conselho Nacional de Resistência Timorense (CNRT), apoia ona "Lu-Olo" maibé iha rejiaun espesial, ne'ebé halo parte iha teritóriu indonéziu no ne'ebé nia prezidente maka sekretáriu-jeral hosi partidu istóriku timoroan nian.

"Saida maka sei akontese maka aliansa iha nível nasional sei hanesan buat ida no iha Oecusse bele sai oinseluk. Ha'u hatete ne'e iha nível partidu nian", nia hatete iha deklarasaun sira iha festeju ba vitória hosi kandidatu Fretilin nian iha loron-segunda ne'e, prezidente partidu Francisco Guterres "Lu-Olo".

Alkatiri hatete ona katak nia explika tiha ona iha partidu katak estratéjia hosi adversáriu polítiku sira maka, "importante liu, evita atu uza Oecusse durante kampaña" ba eleisaun lejislativu sira iha fulan-Juñu "hanesan elementu pozitivu hosi governasuan Fretilin nian".

Bainhira Lusa husu kona-ba rezultadu ne'e, prezidente eleitu, Francisco Guterres "Lu-Olo", hatán diretu liu hodi konsidera katak iha "ema sira hosi CNRT ne'ebé maka envolve diretu hodi halo kampaña" hasoru nia kandidatura iha rejiaun ne'e.

Iha nível nasional, Fretilin ho CNRT halibur hamutuk iha apoiu ba "Lu-Olo".

Rezultadu parsial ida hosi eleisaun sira loron-segunda nian ne'ebé hamosu liu debate durante loron-tersa ne'e maka relasionadu ho votasaun iha Rejiaun Administrativu Espesial Oecusse-Ambeno, ne'ebé prezidi hosi Mari Alkatiri.

Maski iha tinan ikus ne'e haruka osan dolar millaun resin iha investimentu públiku sira, iha projetu sira ne'ebé iha ona prezensa hosi Mari Alkatiri - no ne'ebé iha ligasaun ho Fretilin - "Lu-Olo" lakon iha rejiaun ne'e.

Lakon mínimu ida ho Lu-Olo hetan votu hamutuk 13.976 (46.06%), ki'ik ituan hosi António da Conceição, klasifikadu daruak iha eleisaun sira loron-segunda nian, no ne'ebé iha Oecusse hetan votu hamutuk 14.148 ka 46.62%.

Iha jeral no ho kontajen ne'ebé besik hotu ona - kontajen hosi votu sira hamutuk 96,41% - Lu-Olo hetan ona votu hamutuk 287.366 ka 57,52% hasoru 160.552 ka 32,13% ne'ebé hetan hosi klasifikadu daruak, António da Conceição, ne'ebé halakon José Luis Guterres, iha pozisaun datoluk, ne'ebé hetan votu 160.552 ka 32,13%.

Iha ámbitu seluk, Alkatiri rejeita ona komentáriu sira ne'ebé hatete katak ema tenta identifika Fretilin ho jerasaun tuan, hodi fó hanoin katak "iha joven rihun 60 resin ne'ebé hanesan membru sira juventude partidu nian, entre tinan 17 to'o 30".

"Haree de'it iha kampaña sira hodi haree katak maioria hanesan joven sira. Ne'e fó mai ha'u satisfasaun boot tebes", nia konsidera.

Hanoin ba eleisaun lejislativu sira, Alkatiri hatete ona katak rezultadu hatudu katak populasaun kontinua favorese ideia konsensu nain, hosi diálogu no unidade nasional, maibé ne'e la implika koligasaun pré-eleitoral ruma.

"Rezutadu ne'e hanesan importante, tanba hafoin tinan hirak ne'e konsege afirma fali sentidu ida justisa nian, ne'ebé Prezidente Repúblika maka prezidente Fretilin nian", nia hatete iha referénsia ida ba prezidente na'in rua uluk nasaun nian, hafoin proklamasaun unilateral independénsia Timor-Leste nian iha 1975, maka hanesan líder sira Fretilin nian.

"Naturalmente ami tenki hanoin katak polítika inkluzaun ne'e tenki kontinua hodi permiti hametin dame no estabilidade no lori dezenvolvimentu ba oin", nia afirma ona.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: