terça-feira, 5 de setembro de 2017

LA’O HAMUTUK | Karta aberta ba Distintu Deputadu/a Periodu 2017-2022

La’o Hamutuk
Institutu Timor-Leste ba Analiza no Monitor ba Dezenvolvimentu
Rua Dom Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste
Tel: +670 332 1040 – Mobile: +670 7734 8703
Email : info@laohamutuk.org

Dili, 14 Agostu 2017
Bodik ba: Sr/a Parlamentares PN 2017-2022
Iha: Uma Fukun Parlamentu Nasional
Asuntu: Karta aberta ba Distintu Deputadu/a Periodu 2017-2022

Ho respeitu,
La’o Hamutuk nudár organizasaun nasionál ida ne’ebé halo monitór no analiza ba prosesu dezenvolvimentu iha Timór-Leste hodi fasilita komunikasaun entre povu ho nia ukun na’in sira ho objetivu katak povu mak tenke sai autór ba iha sira nia prosesu dezenvolvimentu.

Ba dahuluk liu, ami hakarak kongratula ba povu Timór-Leste ne’ebé ejerse ona sira nia direitu iha. Eleisaun Jerál Parlamentár foin la-lais ne’e ho hakmatek tebes, no mós hato’o parabéns ba ita-boot ne’ebé eleitu ona nudár Deputadu/a iha Parlamentu Nasionál. Aleinde ne’e, ami mós apresia ba servisu CNE, STAE, inklui entidade estadu hotu ne’ebé fó ona kontribuisaun ba prosesu eleisaun.

Ita nia Konstituisaun RDTL artigu 92 haktuir katak, Parlamentu Nasionál mak órgaun soberania Repúblika Timór-Leste nian ne’ebé reprezenta ema Timór-oan tomak, iha kbiit atu halo lei, atu fiskaliza no atu halo desizaun polítika. Nune’e, ami enkoraja Distintu Deputadu/a tomak iha uma fukun Parlamentu Nasionál atu hala’o didi’ak ita-boot nia knaar hodi tane interese nasionál, povu no nasaun ida ne’e nia aas liu interese partidáriu ka grupu nian.

Nudár organizasaun ne’ebé durante ne’e fó analiza ba polítika dezenvolvimentu Timor-Leste nian, ami prontu atu ajuda no servisu hamutuk no kontribui informasaun sira ba ita-boot hodi haforsa papél Parlamentu nian ba halo desizaun polítika ruma ba ita nia rai doben Timor-Leste, ne’ebé bele responde duni moris povu Timor-Leste nian. Ami espera katak durante iha ita-boot nia mandatu, ita boot sei uza kompeténsia konstituisional sira ne’ebé ita iha hodi deside no halo lei ho polítika ne’ebé a favór ba direitu povu kiak no grupu vulneravel sira nian.

Iha lei lubuk importante tebes ba ita nia nasaun, hanesan Lei Anti Korrupsaun ne’ebé presiza sai prioridade ita-boot nian nune’e bele sai baze ba hametin boa governasaun iha Timor-Leste. Aleinde ne’e, ami mós sujere atu ita boot bele halo avaliasaun fila fali ba iha Ezbosu Lei balu ne’ebé VI Governu inísia ona, hanesan Lei Mineira. Ita boot nia mandatu mak sei determina lei ida ne’e, no ami enkoraja ita-boot atu bele halo diskusaun, konsulta no audiénsia públiku ida ne’ebé kle’an liu atu asegura moris di’ak ba ita nia povu Timor-Leste tomak.

Iha besik III Lezislatura nia rohan, Prezidente Repúblika DR. Lu-Olo veto Lei Investimentu Privadu tanba konsidera asuntu prinsipál sira balu, maibé infelizmente Parlamentu Nasional ladún konsidera Prezidente nia mensajen iha nia veto, maibé halo de’it vota konfirmasaun ne’ebé ami konsidera halakon tiha oportunidade atu hadi’ak lei ba povu ne’e nia interese. Nune’e, ba ita boot nia mandatu, ami sujere atu bele konsidera no esplora ho kle’an opiniaun sira hosi Tribunal no Prezidente da Repúblika nian ba lei sira ne’ebé Parlamentu Nasional sei aprova.

Dezafiu seluk ne’ebé estadu Timor Leste hasoru durante ne’e mak oinsá bele jere ita nia osan husi riku-soin mina rai hodi dezenvolve ekonomia sustentável hanesan agrikultura, kooperativa, indústria ki’ik, dezenvolve rekursu umanu, no servisu sosializa ne’ebé Timor-Leste presiza atu substitui ekonomia petróleu bainhira mina-rai maran.

Ita nia kampu mina-rai Kitan maran ona dezde fin de 2015, no Kampu Bayu Undan ne’ebé sei aguenta de’it fó ita “lukru mina-rai” to de’it iha 2018, no hafoin ne’e sei maran iha 2020. Ita boot nia mandatu sei akompaña hela periodu ikus Bayu Undan nian. Aleinde Bayu-Undan maran, iha tempu ne’ebá ita-nia populasaun juventude sei aumenta duplu kompara ho tinan lima liu ba, no nesesidade ekonómiku nian mós aumenta boot.

Infelizmente, iha tinan sanulu ikus ne’e, ita implementa mega projetu sira, no programa sira ne’ebé fakar osan de’it. Aleinde ne’e, ita mós tama ona iha nasaun devedor, maibé ita haluha katak iha tinan sira oin mai bainhira ita atu selu ita nia tusan sira, Bayu-Undan laiha ona. Nune’e, ami sujere atu IV Lejizlativa Parlamentu Nasional ho VII Governu presiza servisu hamutuk atu prioritiza setór ekonomia produtivu sira, bazeia ba planu estadu ne’ebé realistiku, razoavel no sustentável, duke halo planu ho fantasia de’it, hodi nune’e evita malisan rekursu, pobreza, disigualidade sosiál, konflitu no hamenus seguransa moris ba ita nia rai.

Aleinde ne’e, Parlamentu Nasionál mós tenke garante duni estadu direitu demokrátiku tuir Konstituisaun RDTL. Artigu (1.1) katak Estadu ida ne’ebé demokrátiku, soberanu no respeita ba dignidade ema ida-idak nian, (2. 2) Estadu hakru’uk ba lei inan no lei oan sira, no (6 (b)) Garante no promove sidadaun sira nia direitu fundamentál, no respeitu estadu nia prinsípiu direitu demokrátiku.

Konstituisaun RDTL mós opta prinsípiu fundamentál husi Deklarasaun Universál Direitu Umanu - ONU nian. Maibé infelizmente, durante tinan lima kotuk, ita-nia setór justisa sei nafatin fraku, iha intervensaun polítika maka’as ba setór justisa nian, no mós desizaun polítika sira no rezolusaun hosi Parlamentu ne’ebé halo Timor oan balu tenke mate no terus, enfrenta tratamentu injustisa nian.

Kazu operasaun militár iha Laga, no parte balu iha Baucau to Mauk Moruk ho nia membru sira nia mate tenke sai nudár lisaun boot ida ba ita-boot katak pratika sira ne’e labele repete fila fali iha Timor-Leste.

Ami hare ida ne’e parte husi aproximasaun prevensaun konflitu ne’ebé la valoriza Direitu Umanus no konsekuénsia husi impunidade ba krime kontra umanidade durante okupasaun Indonézia ne’ebé sei prevaleze iha Timor-Leste. Dala ida tan ami husu atu iha reformasaun PNTL no F-FDTL atu bele valoriza liu tan prinsipiu direitus umanu nian iha sira nia pratika, espesialmente bainhira hasoru nia povu rasik.

Alende ne’e, ami husu atu presiza kria komunikasaun polítiku ida ne’ebé maduru no intelektual husi polítiku na’in-sira hodi evita konflitu no instabilidade sosiál. Timór-Leste hanesan nasaun ne’ebé foin sai husi post-konflitu, fasil atu monu ba konflitu bainhira aproximasaun ukun na’in sira nian la hatuur maturidade polítika ne’ebé loloos.

Ikus liu, ami konsiente katak ita-boot sei enfrenta dezafiu barak iha tinan lima oin mai ne’e, ho knaar ne’ebé hakerek ona iha Konstituisaun RDTL Artigu 95.1 katak Parlamentu Nasionál mak halo lei kona ba asuntu báziku sira, polítika interna no sterna nasaun nian. Nune’e, ami nafatin pronto atu fó kontribuisaun informasaun liu husi ami nia analiza no peskiza atu bele ajuda ita-boot hodi determina polítika ne’ebé matenek liu ba povu Timór-Leste tomak. Papél ne’ebé ami halo, hanesan mós parte ida hodi kontribui atu dezenvolve rai doben ne’e hodi sai sustentável no demokrátiku.

Mak ne’e de’it ami nia karta ba ita-boot, ho konsiderasaun no kolaborasaun tomak ami hato’o obrigadu ua’in.

Ami be saran lia,

Juvinal Dias | Celestino Gusmão

Ekipa Koordenadór La’o Hamutuk

Sem comentários: