terça-feira, 19 de dezembro de 2017

Orsamentu retifikativu timoroan aumenta de'it limite hosi duodésimu ba tinan 2018

Iha loron-segunda ne'e, Parlamentu Nasional timoroan hahú fali, hafoin interupsaun kuaze fulan ida, sesaun plenáriu sira hodi debate Orsamentu Retifikativu, testu ne'ebé bele serve de'it hodi fiksa valor foun hosi duodésimu iha tinan 2018. 

Ho krizi polítika ne'ebé maka akontese iha Timor-Leste - Governu hetan ona proposta sensura (ne'ebé sei debate hela) no nia programa rejeita dala ida ona hosi opozisaun -, konta sira Estadu nian mós seidauk iha futuru loloos.

Lahó Orsamentu Jeral Estadu nian ba tinan 2018, Timor-Leste sei hahú tinan ho rejimi iha duodésimu, ho situasaun karik bele komplika liután bainhira la muda lei hosi Jestaun Finanseiru tanba, tuir dalan formal, Governu laiha autorizasaun hodi bele finansia Estadu.

Ne'e implika katak ezekutivu bele gasta de'it fundu sira ne'ebé iha kaixa - kalkula katak sei hahú tinan foun ho menus dolar millaun 200 - ne'ebé bele implika atu Estadu iha de'it osan hodi funsiona menus hosi fulan rua.

Hodi hanoin ne'e, ezekutivu aprova ona, iha loron 06 liubá, proposta ida hosi ministru Finansa, Rui Gomes, hodi muda lei kona-ba Orsamentu no Jestaun Finanseiru "hodi defini regra aplikável sira bainhira la hala'o lei hosi Orsamentu Jeral Estadu nian (OGE), hodi garanti kobransa hosi reseita sira ba finansiamentu Estadu nian".

"Lei kona-ba Orsamentu no Jestaun Finanseiru, hosi tinan 2009, la hatete kona-ba kobransa hosi reseita sira no mós kona-ba finansiamentu Estadu nian bainhira iha atrazu hodi hahú lei hosi OGE nian. Ho mudansa ne'e garanti rekursu nesesáriu sira hodi selu despeza sira ne'ebé Estadu iha autorizasaun ka ne'ebé maka tenki halo", esplika hosi ezekutivu.

Proposta ne'e atu haruka "iha tempu badak" ba Parlamentu Nasional maibé seidauk to'o, seidauk hatene detalle sira kona-ba nia konteúdu no kona-ba saida maka Governu hakarak loloos atu muda lei importante ida hosi jestaun hosi konta públika nian.

No ho ameasa finanseiru ne'e - no iha momentu hosi tensaun polítika maka'as iha tinan sanulu nia laran - maka deputadu sira hahú iha loron-segunda ne'e debate testu ida ne'ebé maka hetan krítika maka'as hosi opozisaun: rekuza ona nia debate ho urjénsia, aprezenta ona rekursu ida hasoru nia tramitasaun no xumba ona opiniaun ida hosi komisaun C, hosi Finansa Públika nian.

Dokumentu ida ne'ebé, bainhira hetan aprovasaun, no hanesan rekoñese relatóriu hosi Komisaun C, serve de'it, iha máximu, hodi muda folin mensal hosi duodésimu ne'ebé sei uza hodi hahú tinan fiskal no ne'ebé sei aplika to'o krizi polítika hetan solusaun no bainhira aprova Orsamentu Jeral Estadu foun ba tinan 2018.

"Komisaun C labele husik atensaun bainhira OGE Retifikativu, bainhira aprova hosi PN, karik, labele iha efeitu prátiku seluk aleinde reforsa dotasaun orsamentu sira hosi 2017 nian, ba efeitu sira hosi determinasaun hosi duodésimu hodi uza iha tinan 2018 to'o aprovasaun hosi OGE foun, maibé seidauk hatene loloos, iha Lei kona-ba Orsamentu no Jestaun Finanseiru, oinsá bele hametin finansiamentu Estadu nian, bainhira akontese atrazu hodi hala'o lei hosi OGE iha tinan tuirmai", refere hosi testu.

Rui Gomes, ministru Finansa, rekorda iha deklarasaun sira ba Lusa katak tanba kestaun sira ne'e maka Governu aprezenta ona OR ho karáter urjente "hodi rezolve iha loron rua ka loron tolu nia laran".

"Agora ami iha debate iha kalendáriu normal no, maski aprovadu, ami sei iha difikuldade hodi uza orsamentu", nia refere.

Bainhira hetan aprovasaun - iha sinal kontraditóriu sira iha loron hirak ikus ne'e kona-ba saida maka opozisaun sei halo maski xumba, haktuir hosi fonte sira ne'ebé ko'alia ho Lusa, maibé "provável liu" - valor mensal hosi duodésimu sei aumenta oituan.

Hosi atual dolar biliaun 1,39, proposta hosi OR aumenta gastu sira ba tinan ne'e ba 1,61 nune'e implika, bainhira aprovadu, folin duodésimu sei iha dolar millaun 133,7 fulan-fulan, aas hosi millaun 115,5 ne'ebé maka disponível hela, bainhira OR la hetan aprovasaun.

Rui Gomes admiti katak situasaun finanseiru hahú senti ona iha ekonomia maski mákina hosi Estadu, agora daudaun, kontinua funsiona.

"Ami senti ona kontrasaun oioin, liuliu iha parte kresimentu ekonómiku nian. Ami hahú hakiduk", afirma hosi ministru Finansa.

"Área sira Estadu nian funsiona hela. Maibé empreza sira hetan daudaun penalizasaun tanba, iha fundu, seidauk halo pagamentu sira", nia hatutan mós.

Testu kalkula debate ba loron rua hosi OR iha jeneralidade no loron tolu iha espesialidade.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: