quinta-feira, 11 de outubro de 2018

Prezidente timoroan aponta "dezafiu" ba konta publika sira hafoin aprova Orsamentu


Prezidente Prezidente-Repúblika timoroan hatete iha loron-kinta ne'e katak desidi promulga Orsamentu Jeral Estadu nian (OJE) ba tinan 2018 tanba konsidera katak importante hodi selu divida empreza sira nian no ativa fali ekonomia, no aponta mós "dezafiu" ba konta publika sira.

Iha mensajen ida ba nasaun, Francisco Guterres Lu-Olo hatete katak valor orsamentu ne'e barak liu, no husu atu husik "pratika ba gastu sira arbiru" no kestiona kapasidade ba ezekusaun mákina Estadu nian ne'ebé maka falta too final tinan ne'e nian.

"Ha'u foin promulga Lei Orsamentu Jeral Estadu nian ba tinan 2018, tuir kompeténsia ne'ebé maka fó mai ha'u hosi (...) Konstituisaun", hatete loron-kinta ne'e iha Palásiu Prezidensial.

"Hosi analiza, ha'u konklui katak laiha fundamentu ruma atu halo pedidu fiskalizasaun preventiva konstitusionalidade no legalidade. Orsamentu Jeral Estadu nian ba tinan 2018 ne'e ho selu divida sira empreza nian hodi kria kampu serbisu atu hasa’e ekonómia iha rai-laran, iha nível interinu", afirma.

Iha mensajen, xefe Estadu esplika katak promulgasaun ne'e permite "fasilita estadu tama iha ezekusaun orsamentál normál hodi kumpre obrigasaun prioritária sira, liu-liu ba grupu sidadaun vulnerável sira", no mós selu tusan ba ospitál iha rai-li’ur no mina ba jeradór sira.

Apezarde desizaun ne'e, Lu-Olo esplika dezafiu sira ne’ebé hasoru ho promulgasaun OJE, inklui mós kapasidade ezekusaun ne’ebé ki’ik - falta de'it trimestre ida ba final ba tinan fiskal nian - alokasaun "orsamentu ne’ebé barak liu ba setor infraestrutura no ladun tau osan ba edukasaun no saúde".

"Ita kontinua hatudu hatudu katak alokasaun orsamentu makaas ba projetu Tasi Mane, maski seidauk hatene loloos saida mak sei akontese ho Greater Sunrise", hatete no refere ba projetu dezenvolvimentu kosta súl nian ba setor mina no gás.

Lu-Olo konsidera katak OJE ne'e "ass tebes" no ne'ebé maka obriga transferénsia adisional ne'ebé ass hosi Fundu Petroliferu nian.

"Karik ezekusaun durante fulan tolu ikus liu tinan ida ne’e nian, hanesan ho taxa ezekusaun orsamentál, iha rejime duodesimál, iha fulan ualu nian laran, maka montante global OJE ba tinan 2018 tuir loloos dolares biliaun 1.1 de'it", hatete.

"Ita presiza hatoman-an hodi gasta ho kuidadu. No husik tiha prátika sira ne’ebé ita halo horihuluk, iha tinan hira liubá. Fundu Minarai ne’e ita-nia fundu soberanu mesak ida de’it, nune’e ita tenke asegura katak benefísiu la’ ós de’it ba jerasaun ohin ninian maibé tenke hato’ o mós ba jerasaun sira sei tuir mai. No asegura nafatin kapasidade finanseiru Estadu nian wainhira enfrenta dezafiu oioin iha futuru", afirma.

Tanba motivu hirak ne'e, xefe Estadu husu ba Governu "hatudu rigor iha ezekusaun despeza públika, liuliu iha tempu ezekusaun ida ne’ebé badak tebes" no atu previzaun sira makroekonómiku nian halo ho di’ak no lolós tuir realidade no liga ho mudansa iha estrutura ekonomia, no "lalika mai ho númeru oioin atu justifika de’it Orsamentu ida ke bo’ot", ho ezekusaun ne'ebé difisil.

"Karik orsamentu ne'e destina ba selu tusan sira ne'ebé maka la selu tanba limitasaun orsamental, iha periodu duodesimal, ha'u hein katak iha futuru ita labele monu tan iha tusan sira hanesan ne’e tamba ita la selu iha ninia tempu rasik", hatete tan.

Lu-Olo mós refere katak elementu ida ba OJE ne'ebé maka iha debate makas liu maka, konjuntu projetu sira besik 140 ne'ebé aprovadu iha loron ikus sira governasaun VI Governu nian, iha tinan 2017.

"Tamba Parlamentu Nasionál hatán ona atu harii Komisaun Inkéritu Parlamentar hodi fiskaliza projetu sira antes atu selu, ha’u apela atu harii lalais Komisaun ida ne’e, atu nune’e prosesamentu pagamentu hotu bele tuir dalan ne’ebé loos, ho transparénsia no rigor", hatete.

Defende mós katak parlamentu bele konsidera "oinsá hadi’ak kestaun normativa sira ka regulamentar sira hodi artikula di’ak liután dispozisaun sira hosi Lei Fundu Minarai no Lei Orsamentu no Jestaun Finanseiru, inklui fó fila fali osan sira ne’ebé kobra liu tiha ona.

Hanoin ba futuru - ne'ebé maka Governu prepara ona OJE ba tinan 2019 - Prezidente husu atu orsamentu sira ba tinan sira oin mai tenke buka halo ekilíbriu di’ak liután, katak alokasaun osan justu liu entre dezenvolvimentu umanu no dezenvolvimentu fíziku no gradualmente despeza labele bo’ot liu reseitas sira".

Atu investimentu sira hotu tenki bazeia ba "kritériu retornu sosiál no ekonómiku ida aas babeibeik", atu OJE sira ba tinan sira oinmai, tenke bazeia "ba prinsípiu sustentabilidade Estadu nian no sosiedade rasik", katak persentajem finansiamentu bo’ot liu hahú mai husi reseitas la’ ós-minarai, ne’ebé aumenta babeibeik, husi ekonomia diversifikadu no reforma.

"Ita tenke hatene prepara, ezekuta no fiskaliza, jere di’ak liután Orsamentu Jeral Estadu nian nu’udar instrumentu finanseiru ida ke bele finansia kresimentu ekonómiku no dezenvolvimentu sosiál. Importante mós atu hanoin katak ida ne’e prosesu ida ke presija ezijénsia no persisténsia husi tinan ida ba tinan seluk, husi fulan ida ba fulan seluk, husi loron ida ba loron seluk", afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: