terça-feira, 29 de setembro de 2020

Akuzasaun hasoru eis-padre iha Timor-Leste envolve krimi pornografia ho abuzu, PGR hatete

Prosesu akuzasaun hosi Ministériu Públiku timoroan hasoru eis-padre norte-amerikanu ida tanba abuzu seksual ba labarik sira iha Timor-Leste inklui krimi sira pornografia infantil ho violénsia doméstika, hatete hosi prokurador-jeral Repúblika nian ba Lusa.

"Iha akuzasaun nia laran, material prinsipal maka abuzu seksual hasoru menor sira. Maibé iha mós akuzasaun matéria sira violénsia doméstika nian ho pornografia infantil", esplika hosi José da Costa Ximenes ba Lusa.

Eis-padre Richard Daschbach, tinan 82, iha hela prizaun domisiliáriu iha Díli no hetan akuzasaun tanba abuza, pelumenus, labarik ruanulu resin iha orfanatu ne'ebé uluk nia servisu, Topu Honis.

PGR hatete katak Gabinete Sentral Kombate hasoru Korupsaun ho Kriminalidade Organizadu finaliza ona "akuzasaun" hasoru eis-padre ne'ebé hasai ona hosi instituisaun ne'ebé nia uluk iha ligasaun no la halo ona parte hosi Kongresaun ba Doutrina Fé nian hosi Vatikanu.

"Akuzasaun maka krimi abuzu seksual sira hasoru menor sira, ho agravasaun, tuir artigu sira 177 ho 182 hosi Kódigu Penal timoroan nian. Ami husu mós indemnizasaun sivil ida hamutuk dolar rihun 48 [euro rihun 41,15]", nia hatete.

Kódigu kalkula kastigu máximu ba kadeia tinan 20 tanba abuzu seksual sira hasoru labarik sira ne'ebé seidauk iha tinan 14, agrava iha 1/3 bainhira vítima sira seidauk iha tinan 12.

Ba dala uluk Daschbach admiti ona abuzu sira iha Igreja ho kongregasaun Societas Verbi Divini (SVD), halo Vatikanu hasai tiha nia nune'e impede atu hala'o knaar saserdote nian, rekua iha admisaun iha Ministériu Públiku (MP).

José Ximenes esplika ona katak, aleinde akuzasaun deduzidu, MP haruka ona ba Tribunal Distrital enklave Oecusse-Ambeno nian, ne'ebé fatin hanesan deskonfia hala'o krimi sira, asaun sivil deklarativu ida atu husu ba tribunal hodi taka orfanatu Topu Honis tuir dekretu-lei 5/2005 kona-ba ema koletivu sira lahó final lukrativu sira.

Diploma ne'e haktuir katak bele taka asosiasaun sira, no seluk tan, bainhira "nia fin sei prosege sistematikamente hosi dalan ilegal sira ka la moral sira no nia ezisténsia prejudika orden públika, ba moral no ba kostume di'ak sira".

PGR husu ona ba tribunal Oecusse nian atu "muda labarik sira iha orfanatu ne'e ba kuidadu Estadu nian liuliu ba Ministériu Solidariedade Sosial nian".

Hatán kona-ba karik PM halo hela investigasaun adisional sira ne'ebé iha relasaun ho kazu ne'e, posibilidade ba ema sira seluk ne'ebé hanesan responsável ba krimi sira hanesan, José Ximenes konfirma katak hala'o hela inkéritu sira.

Kona-ba krítika sira ba demora iha investigasaun, José Ximenes hatete katak krítika sira hanesan "dezafiu" ida ne'ebé estimula atu kontinua, hamutuk ho prokurador sira seluk, hodi servisu.

José Ximenes komenta mós relatóriu polémika ida hosi Komisaun Justisa ho Dame, hosi Arkidioseze Díli nian, ne'ebé "investiga" ona kazu, ho pedidu hosi família ne'ebé proteje nafatin eis-padre ho elementu sira ne'ebé iha ligasaun ba Topu Honis.

Relatóriu polémika, ne'ebé inklui informasaun hosi alegadu vítima sira, tenta desvia responsabilidade tomak hosi padre, buka akuza autoridade judisial sira ho polísia timoroan sira ho organizasaun sira ne'ebé apoia hela vítima sira hosi "abuzu seksual koletivu sira" tanba deskonfia halo ezame forense ho audisaun sira ba vítima sira.

Vítima oioin tama ona iha rezidénsia sira protesaun nian, baibain uza hosi polísia ho sistema judisial, maibé relatóriu duun katak "naok" sira.

Várias das alegadas vítimas foram colocadas em residências de proteção, normalmente usadas pela polícia e pelo sistema judicial, mas no relatório alega-se que foram “raptadas”.

Asina hosi padre Hermínio de Fátima Gonçalvez, iha relatóriu, ne'ebé maka Lusa iha asesu, kritika ona inkéritu judisial sira, akuza autoridade sira hodi naok labarik sira ne'ebé maka fó protesaun ho fó sai fatin sira protesaun nian.

Akuza organizasaun sira ne'ebé apoia vítima sira hanesan "rede ida" ne'ebé atua ho dalan "estruturadu" ho Governu, prokuradoria, área saúde ho polísia, padre hatete katak investigasaun hanesan "krimi organizadu ida hosi esplorasaun ba labarik sira, tráfiku ema sira nian ho justisa máfia nian".

"Ami simu partisipasaun ida hosi parte Komisaun Labarik sira nian ne'ebé ha'u haruka ona ba gabinete sentral hosi kombate hasoru korupsaun ho kriminalidade organizadu hodi hatene katak iha ka la'e matéria kriminal iha relatóriu ne'e", José Ximenes hatete.

"Bainhira iha matéria kriminal, ami sei loke prosesu ida", nia refere.

Iha Dezembru tinan liubá, Tribunal Díli nian ordena prizaun preventiva ba Richard Daschbach, ne'ebé afastadu hosi organizasaun ne'ebé maka antes iha ligasaun, kongregasaun Societas Verbi Divini (SVD) bainhira hatene kona-ba krimi sira.

Eis-saserdote rekore hosi prizaun preventiva ho ikusmai Tribunal Rekursu, iha 12 Jullu, tanba muda medida preventiva ba prizaun domisiliáriu.

Desizaun akontese hafoin vizita hosi prokurador ida hosi SDV, padre Peter Dikos, ba Timor-Leste iha momentu ne'ebá lamenta ona demora hosi justisa timoroan hodi atua iha kazu, hodi konfirma katak informasaun sira hatudu katak halo ona "abuzu sistemátiku sira ba labarik-feto sira ho forma diáriu".

"Ne'e akontese durante tinan ba tinan", Dikos hatete hodi nota katak "laiha kazu ida ho dimensaun hanesan ne'e" iha istória hosi organizasaun nian.

Dikos nota katak maski Vatikanu servisu ho kazu ne'e, hasai ona eis-padre, hanesan "dezafiu ida dezde antes hodi hasoru ho polísia" no SVD lori Daschbach ba polísia, pelumenus, dala rua, husu dokumentu ida hodi konfirma entrega suspeitu nian ba autoridade sira.

Kaer Daschbach iha Abril 2019 ba interogatóriu dahuluk ida, liutiha fulan balun hafoin denúnsia kazu nian, haruka nia atu husik enklave no fila ba nia uma iha Maliana.

Vítima sira refere ona katak hetan ameasa sira tanba fó sai abuzu sira ne'ebé halo hosi Richard Daschbach, karik halo durante tinan barak ba labarik sanulu resin.

Daschbach, moris iha Pittsburg, iha Estadus Unidus, hela iha Timor-Leste dezde tinan 1966 no, iha tinan 1992, estabelese iha uma rua ne'ebé simu labarik sira, Topu Honis, iha fatin rua iha enklave Oecusse nian.

Maski Daschbach admiti ba ema oioin nia oin kona-ba autoria krimi nian, kontinua hela fulan barak nia laran iha fatin ki'ik ida iha enklave Oecusse nian, ne'ebé hetan akuzasaun halo abuzu sira, aspetu ne'ebé maka hamosu krítika oioin iha Timor-Leste.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: