quarta-feira, 27 de maio de 2015

Transparensia orsamentu iha dezenvolvimentu corridor industria minarai no gas


(Progresu actual Projeitu Suai Supply Base)

Laurentino Alves* – Business Timor, Opiniaun

Introdusaun 

Tuir Politika Governu bazeia ba Planu Estratejiku Dezenvolvimentu Nasional (PEDN 2030), hahu husi IV Governu konstitusional Timor-Leste, ne’ebe abranja spesifiku ba  planu servisu mega projeitu industria Minarai no gas nian iha Timor-Leste, planu ne’e hatudu komitmentu husi Governu atu dezenvolve seitor industria minarai no gas iha parte Costa Sul hodi sai hanesan Zona Ekonomia Espesial ba seitor industria minarai no gas.

Hodi realiza planu ne’e, iha tinan 2008, IV Governu konstitusional hato’o proposta planu asaun annual husi Secretario Estado Recursu Minerais (SERN) nian ba Parlamentu Nasional hodi hahu halo estudu ba fatin industria Supply Base iha Municipio Covalima, Suai, Refinaria iha Betano, Manufahi no planta LNG, iha Beaco, Viqueque. 

Alokasaun Orsamentu ba Projeitu Tasi Mane 

Atu garante prosesu dezenvolvimentu mega projeitu ne’e, governu aloka ona orsamentu lubuk ida hodi hari’i Instituisaun Petroleo nian no fo ona bolsa estudu ba sidadaun Timor-oan hodi ba eskola iha rai liur, atu hasae sira nia kapasidade no konhesementu spesifiku iha areia industria refinery, petroleo no gas. 

Indikador ne’e hatudu hahu husi tinan 2011, liu husi Fundo Infrastruktura governu aloka osan hamutuk Milloens US$31,100 hodi finansia estudu dezenvolvimentu ba: Aeroportu, Estrada, Ponte no-mos infrastrutura minarai no gas iha parte costa sul iha coridor industria minarai no gas iha parte Tasi Mane.  

Nune’e mos iha tinan 2012 governu kontinua aloka orsamentu ho meus/dalan aumenta tan orsamentu Milloens US$162,800 ba apoiu dezenvolvementu Projeitu Tasi Mane nian. Orsamentu ho montante ne’e aloka liu husi Secretario Estado Recursu Minerais (SERN), iha mandatu governasaun Aliansi Maioria Parlamentar (AMP). 

La to’o iha ne’e deit prosesu dezenvovementu ba projeitu tasi mane iha costa sul, iha tinan fiscal 2013 governu kontinua aloka tan orsamentu hamutuk millaun US$139.402, nune’e mos iha orsamentu Rectifikativu governu kontinua aloka tan orsamentu hamutuk milliaun US$50 hodi apoiu dezenvolvimenetu projeitu tasi mane iha Costa Sul, Timor Leste nian.    

Maibe to’o ohin loron, ita seidauk hare’e lolos progressu maximu husi dezenvolvimentu projeitu Tasi Mane ne’ebe mak reflete ba despeza estado durante tinan hat (4) nia laran.    
Institusaun Estado no Publiku Mak Jere Politika PEDN 2030 Ba Projeitu Tasi Mane

Iha prosesu inisiu ba estabelesementu projeitu tasi mane, tuir politika PEDN nian ne’e indista ona katak Instituisaun estado no publiku ne’ebe mak responsavel ba projeitu tasi mane mak hanesan: 

• Ministeriu Petroleu e Recursu Minerais: Ministeriu ne’e atu traza planu no halo politika ba projectuo industria Petroleu ba Tasi Mane nian 
• Autoridade National Petroleum; Institusaun  independete ida mak sai Regulador ba aktividade iha industria Petroleum nia iha Timor-Leste 
• Timor Gap. E.P : Kompania Minarai nasional ne’e mak sai implementador ba projecto tasi Mane nian ne’e 

Corridor Industria Petroleu Tasi Mane;

Corridor investimentu Petroleu ba projeitu Tasi Mane iha costa Sul: 

a) Centru ba estabelesemntu fatin lojistiku (Supply Base Suai), iha municipio Covalima 
b) Centru negosiu (Bisnis)-Suai 
c) Fatin ba estabelesementu fabrika Refinaria-Betano (Ho nia kapasidade 300mlbr kada loron) 
d) Fatin ba estabelesementu Planta LNG/Beasu-Viqueque.   

Planu Servisu no Politika de Orsamental ba Projeitu Tasi Mane;  

Ita hotu hatene ona katak iha etapa lubuk ida ne’ebe sai hanesan prosesu oinsa bele lori susesu ba servisu projeitu tasi mane nian. Planu servisu inisiu ba dezenvolvimentu industria tasi mane ne’e fahe ba fase importante rua mak hanesan tuir mai ne’e; 

1. Fase Primeiru husi tinan 2011 to’o 2013: 

Iha prosesu inisiu ba fase primeiru ne’e, importante tebes tamba iha fase ida ne’e konsidea hanesan fase dahuluk hodi kria kondisaun intermus preparasaun saida mak ita presija halo hodi fo apoiu no suporta ba prosesu sira hanesan Planeamentu, konstrusaun, monitorizasaun no utilizasaun fatin destakamentu ne’ebe listadu ona ba centru abastecementu lojistika nian, ne’ebe mak kompostu husi faze importante hat hanesan; 

Faze dahuluk mak prosesu ne’ebe ema bolu “Fase da plataforma de abastecimento”, ba fase ida ne’e governu aloka ona orsamentu hamutuk Milliaun US$ 31.100, iha tinan fiscal 2011.

Faze daruak nian mak atu halo “Konstrusaun ba Porto Maritima” ida ne’ebe iha tasi ninin iha centru entre Suco Suai Camanasa no Be lecasak ho tarjetu sei sai centru moviementu ba ro hodi tama-sai ho ekipamentu ne’ebe standard nasional no internasional.  

Iha faze datoluk, ne’e tuir planu governu sei “Hari’i mos centru Armazenamentu iha Municipio Suai”,

Faze ikus husi planu governu nian ba projeitu tasi mane mak sei halo “Rehabilitasaun ba Aeroporto Suai”, inklui mos Konstrusaun ba Estrada local ne’ebe liga entre Suco Camanasa ba Municipal Suai.

2. Fase segundu nian husi tinan  2013 to’o 2015: 

Iha fase segundu ne’e, hanesan fase ida ne’ebe kontinuasaun hodi fo apoiu ba prosesu preparasaun ba konstrusaun hodi hadia kondisaun ne’ebe estabelese ona iha fase primeiru.  Fase segundu ne’e iha etapa importante tolu (3) ne’ebe mak planea hodi kontinua hadia prosesu ne’e mak hanesan; 

o Prosesu primeiru iha fase II nian ne’e mak kompleta ona plataforma de abastecimento, indika husi dezenhu sira ne’ebe lansa liu husi estudu viabilidadee iha parte costa Sul. 

o Prosesu segundu iha prosesu ne’e mak kria fatin protejidu ekoligico nian, ho objetivu atu hodi fo protesaun no seguridade (Kenyamanan) ba animal sira hanesan Lafaek, carau, kuda no bibi hodi nune’e labele fo ameasas ba iha prosesu rekonstrusaun iha projeitu tasi mane. 

o Iha fase ikus ba prosesu ne’e mak sei aumentu tan area transporte Komercial nian ho tarjetu principal mak atu kobre sirkulasaun de armas/ekipamentus no pezus sira husi Suai ba Betano to’o iha Viqueque.  

Previksaun ne’ebe trasa iha prosesu konstrusaun ba projeitu tasi mane, ne’e hamosu dinamiku dezenvolvimentu ne’ebe konstruktivu tamba governu tenke iha hanoin no planu fiksu hodi halo Konstrusaun Nova cidade de Suai (Fatin ba  trabalhadores iha industria supply base nian, no tuir planu governu sei harii  iha suku Belekasak no Labarai) . 

Tuir planu to’o 2016 projeitu sira ne’e iha ona.  

Hare’e fila fali ba kotuk, bainhira iha tinan 2012 liu ba, Iha ona indikador katak, projeitu ne’e seidauk lao tuir planu servisu mak iha, maibe governu hasai (elemina) ona osan balun iha orsamentu reatifikativu 2012 nian.  

Projeksaun Orsamentu ba projeitu Tasi Mane: 

Bazeia ba PEDN : 2011-2030. Iha livru OGE No 6 (Fundu Infrastruktura)

Projeksaun orsamentu ba projeitu Tasi Mane, liu-liu ba projeitu Supply Base-Suai nian, husi 2011 to’o 2015: Milliaun US$738.926

Alokasaun OGE Actual ba projeitu tasi mane husi tinan 2011-2014 ho total hamutuk millaunUS$ Milloens US$ 663,452.20, detailhus alokasaun orsamentu ba projeitu tasi mane kada tinan hanesan tuir mai ne’e:

- 2011: millaun US$31,100   
- 2012: millaun US$162.800
- 2013: milliaun US$189.402
- 2014: milliaun US$632

Ita hotu hatene projeitu tasi mane’e ne’e tama iha kategoria mega projeitu (Projeitu ne’ebe ho kapasidade orsamentu bo’ot), tamba ne’e presija apoiu orsamentu ne’ebe bo’ot mos ho kalkulasaun katak investe osan bo’ot no sei hetan mos retornu mak bo’ot. Maibe iha tinan 2012, Governu hasai tan fali Orsamentu ba Projeitu Tasi Mane, liu husi Orsamentu Rektifikativu (Hamutuk Milliaun US$ 50), ho razaun katak governu sei focus hodi hadia kualidade rekursu humanu, tamba ne’e alokasaun orsamentu sei aumentu liu tan ba iha Fundus Dezenvolvimentu Capital Humanu (FDCH). 

Orsamentu ne’ebe hasai husi Projeitu Tasi Mane nian iha orsamentu Ratifikativu tinan 2012 nian ho montante milliaun US$50 ho nia detailhus spesifiku liu-liu Orsamentu ba projeitu “Ponte no Estrada”; Milliaun US$30 no “Industria Petroleu no gas nian Milliaun US$20.

Situasaun real, Industria Supply Base iha Costa Sul: 

Hare’e ba iha faze por faze husi inisiu prosesu preparasaun hodi estabelese centru abastecementu lojistiku industria minarai no gas nian iha parte costa Sul, tuir planu servisu (work plan) sei halo konstrusaun durante tinan 4 nia laran ne’ebe hahu husi tinan 2011-2015.
   
Maibe to’o ohin loron ita tama ona iha fulan Maio nia laran, signifika hela fulan walu (8) tinan 2015 sei remata. Maibe ita hotu hare’e ona politikamente projeitu Tasi Mane estabelesidu ona, maibe iha terenu to’o agora Kontrusaun  fisiku liu-liu Suai Supply Base (SSB) seidauk iha no komunidade kontinua kestiona buat barak, (Oinsa resolve rai no uma komunidade sira nian inklui plantasaun sira, nune’e mos oinsa komunidade sira nia partisipasaun iha Industria Suai Supplya Base iha Suai, industria Refinery iha Betano no planta LNG iha Beaco Viqueque).
   
Ita hotu nia preokupasaun mak ne’e, durante iha tinan 5 nia laran ne’e, tamba sa seidauk bele harii projeitu tasi Mane ne’e? 

Dezaviu Mak Hasoru:

 Durante iha prosesu dezenvolvimentu projeitu tasi mane, hahu husi Planeamentu, sosializasaun no implementasaun, tuir Luta Hamutuk nia observasaun Governu ladun iha Votade/la iha seriadade hodi implementa projeitu ne’e.

 Pontu principal seluk ne’ebe ita nota mak ladun iha kolaborasaun diak entre komunidade (Tanba ladun iha involvementu komunidade iha prosesu Planeamentu/laiha partisipasaun, intermus koordenasaun; konsultasaun inisiu negosiasaun ba rai ho lia nain/Autotidade local no rai nain sira iha area sira ne’ebe afeitadu)

Ita bele hare’e  “Exemplu balun“ Bainhira Ministeriu Petroleum e Rekursus Minerais (MPRM) ba sukat rai iha prosesu inisiu ita nota buat balun hanesan; la iha konsulta uluk ba komunidade/Lia nain sira/rai nain. Partisipasaun naton husi komunidade iha konsultasaun foin akontese bainhira iha faze tuir mai depois sosializasaun primeiru tamba hetan ona sujestaun no rekomendasaun husi parte Autoridade local, komunidade no sosiedade civil iha nivel Municipio no nasional.

 Hau sei lembra bainhira iha faze inisiu prosesu levantamentu no sosilizasaun sira ne’e Ministeriu Petroleum e Rekursus Minerais servisu mesak-mesak, la Involve Ministeriu sira seluk, tamba ne’e ita konsidera Planu industria tasi mane la integradu entre ministerial sira hanesan Ministeriu Infrastruktura, MPRM, MAP, Ministeriu Turismo, Ministerio da Justisa no seluk tan.

 Iha prosesu levantamentu rai komunidade nian, iha difikuldade no dezafiu lubuk ne’ebe afeita ba prosesu negosiasaun status rai nian, ne’e akontese tamba seidauk iha Lei ba rai, e to’o agora draft Lei ba rai ne’e rasik sei “kaduka” hela iha Parlamentu Nasional. Ita nia pergunta mak ne’e maske Lei ba rai seidauk iha maibe governu halo pagamentu ba kompesasaun rai no plantasaun komunidade afeitadu sira nian iha Municipio Suai.

(Komunidade Suco Camanasa, Belecasak, Matai no Labarai pronto ona no hakarak oferese sira nia rai ba governu hodi hari’i centru abastesementu Suai Supply Base, maibe mosu preokupasaun no duvidas tanba SA mak la hahu ona hari’i/lansa konstrusaun fisiku ba corridor projeitu tasi mane ne’e)

Iha tinan 2014 komunidade afeitadu husi Suco Camanasa, Matai, Labarai no Belecasak lakon ona sira nia to’os, natar no plantassaun sira ho razaun tamba governu selu ona kompesasaun ba komunidade afeitadu sira. Maibe ita nia preokupassaun mak oinsa Governu nia preparasaun hodi kria kondisaun sira ne’ebe.

Pontus Alternativu no Rekomendasaun:

Refere ba realidade sira ne’ebe mensiona iha leten, tuir ami Luta Hamutuk nia observasaun hakarak hato’o Pontus rekomendasaun ne’ebe bele sai hanesan solusaun alternativu hodi hadia prosesu dezenvolvimentu projeitu tasi mane.

 Hanesan Sosiedade civil ne’ebe durante tau matan ba implementasaun projeitu tasi mane hakarak rekomenda ba Governu liu husi Ministeriu Petroleu e Rekursu Minerais (MPRM) tenke konsisten ho planu servisu (work plan) ne’ebe trasa ona husi IV Governu to’o VI governu ne’e.

Luta Hamutuk rekomenda mos ba governu liu husi MPRM, Presiza iha involvimentu husi komunidade, iha prosesu tomak (desiminasaun no sosializasaun informasaun ne’ebe mak adekuadu ba populasaun), no iha kooperasaun servisu entre ministeriais tomak ne’ebe integradu tuir asuntu relevantes.

Luta Hamutuk mos ba governu presiza iha ko’ordenasaun servisu mak diak entre ministerial-para projeitu sira ne’e bele la’o diak no kompleta malun, nune’e dezenvolvimentu bele la’o diak. Nune’e povu la sente lakon sira nia tos, natar no plantasaun ne’ebe oferese ba hari’i fatin projeitu tasi mane ne’e.

 Hanesan investimentu ba futuru Luta Hamutuk hanoin diak liu governu presiza iha serteza ba implementasaun industria Supply Base ne’e rasik, oinsa garantia ba komunidade bainhira sira lakon sira nia rekursu importante ba moris lor-loron (mata pencaharian).

Luta Hamutuk mos hanoin katak importante tebes ba moris komunidade afeitadu sira governu iha planta/dezenhu ba fatin no uma realokasaun ba komuniddade afeitadu sira, no Luta Hamutuk sujere diak liu governu presiza prepara fatin realokasaun ba populasaun tenke iha kondisaun favoravel hodi nune’e komunidade sira bele halo sira nia tos no natar, ka bele iha kintal ne’ebe fasilita sira nia neseidade ekonomia lor-loron.

Fraze ikus husi artiklu ida ne’e hau hanoin bele sai hanesan ilustrasaun simplest ida hodi sai hanesan lalenok no roman ida ne’ebe los, iha prosesu implementasaun projeitu tasi mane. Tamba mega projeitu ne’e governu investe orsamentu bo’ot no ho espektasaun katak sei hetan fali retornu ne’ebe sei rekopera orsamentu ne’e iha tempu badak nia laran   

A B R A C O S e K O N T I N U A

Hakerek nain : Laurentino ALVES

*Pesquizador Luta Hamutuk 

Sem comentários: