domingo, 19 de julho de 2015

Setor privadu nasional husu governu indentifika investor enstranjeiru


DILI - Setor privadu rai laran (nasional) husu ba Governu Timor-Leste liu-liu ministeriu kompetente tenke defini no identifika investor entranjeiru ne’ebé atu halo investimentu iha rai laran hodi bele fo benefisiu ba iha povu nasaun foun ne’e. “Atu lori investor mai tenke identifika investor ne’e oinsa hodi husu kriteria ida ne’e, ita labele fo livre taxa buat hotu hotu depois mai to’o iha ne’e la hatudu realidade tanba agora ita hare deit Xina hira ona mak mai iha Timor-Leste no sira ne’e investor saida mak ne’e?” prekupa Presidente Asosiasaun Transporte Tereste Nasional (ATTNAS), Franquelino da Costa Freitas ba BT iha nia knar fatin Hudi-Laran segunda (06/06).

Nia dehan governu tenke identifika uluk investor sira tanba razaun governu apróva ona lei Investimentu maibe sidauk hatudu rezultadu no oras ne’e domina husi negosiaten Xina. “Xina sira agora halo negosiu iha Timor-Leste sai preokupasaun bo’ot ida tanba negosiu sira ne’e povu sira halo hela, tan ne’e ita labele dada investor mai laos investor mai lori tenaga kerja tanba sira mai atu fo kampu traballó ba ita nia joven sira defaktu agora dadauk kompaña sira husi estranjeiru taballadóres sira maioria mai husi estranjeiru, hau fo Ezemplu kompañia San Jose deit badaen (tukan batu) deit husi estranjeiru,” nia preokupa.

Nia dehan wainhira governu lakohi identifika no la foti medidas mak governu rasik hatun TL no povu nia kreabilidade, dignidade tanba governu rasik lakohi suporta timoróan. “Ita rasik hatun sira dehan sira laiha kapasidade maske iha frakeza maibe iha kapasidade bele utilize didiak governu rasik la suporta,” katak nia. Franquelino husu b governu tenke iha kontrólu husi Ministeriu ne’ebé relevante hodi bele haree uluk lai ba iha próblema ki’ik sira ne’ebé mak iha hodi bele fo benefisiu ba iha povu.

“Hau tauk mak arpoveita tempu hodi ema estranjeiru mai mais na realidade investor ne’e iha nivel as deit no setor privadu husu took no seitor privadu ida ne’ebé mak kompañia estranjeiru ida to’o iha ne’e katak mai serbisu hamutuk ho kompañia rai laran,” afrima nia. Nia mos preokupa katak durante ne’e kompañia barak mai registu iha SERVE maibe aktividade uituan deit tanba rejistu gratuita hodi halo ema barak mai registu tuir sira nia hakarak hodi hetan lisensa tanba governu la define ida ne’ebé mak merese gratuita.

“Ho gratuita ne’ebé mak iha hodi hamate fali setor privadu ne’ebé diak maibe ita ke’e hela rai kuak ba iha sira tanba ita loke oportunidade gratuita ba sira  no fin la hetan prójetu taka fila fali deit ida ne’e mak próblema bo’ot ida”, nia hatete. Nia mos infróma tan katak ajensia internasional ne’ebé durante ne’e fo apoiu fundu hodi hadia infrasntrutura iha nasaun foun ne’e la fo oportunidade ba setor privadu nasional no fo importansia liu ba iha empreza internasional ida ne’e mos nudar dezafiu ida. (BT)

Business Timor - Pedro

Sem comentários: