sábado, 15 de agosto de 2015

AMG vs TUDA MANUTOLUN


Matadalan, editorial

Oras ne’e, iha rede sosiál, akontese debate extrim kona-ba kazu passadu. Dosente Filozofia Polítika Semináriu Maior Fatumeta, Pe. Martinho Gusmão, levanta hikas oknum balun ne’ebé tuda manutolun ba Amu Bispu Belo iha Jakarta, Indonézia, hafoin figura Voice of the Voiceless (lian ba lian laek sira) ne’e fila hosi simu Nobel ba Páz iha Oslo, Noruega, 10 Dezembru 1996.

Amu Martinho Gusmão (AMG) hateten katak oknum tuda manutolun ba bispu oras ne’e subar iha partidu CNRT sai membru governu no iha FRETILIN serbisu iha Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEEMS). Tuir Maromak nia ukun fuan sanulu karik, Amu Martinho viola ona pontu 8 ne’ebé ko’alia katak “keta dún matak ema no keta bosok”.

Tuir loloos, Amu Martinho temi oknum hirak ne’e nia naran ba públiku nune’e públiku bele hela ho klareza. Sé lae, ema sira ne’ebé hamahon án iha partidu rua ne’e nia laran ne’e bele deskonfia malu no kria hela in-harmonizasaun iha sira nia leet. Ikus, sira nia organizasaun bele naksobu no foer.

Deklarasaun sira hanesan ne’e, Amu Martinho bele hatun ninia dignidade hanesan Padre no leigu ida. Basá, iha fulan kotuk maka Amu Martinho organiza eventu boot iha Manatuto hodi rekonsilia entre Manatuto oan sira ne’ebé fahe malu iha tinan 1999 liu-hosi Santo António nia loron maibé liu fulan ida ho balun de’it Amu Martinho hahú kontra prinsípiu ida ne’e.

Entaun, ho deklarasaun ida ne’e, fó impaktu ka kria presaun psikolójia ba maluk eis refujiadu sira iha Atambua no Kúpaun. Katak, sira dúvida atu fila mai sira nia rain moris fatin tanba tauk hetan presaun oi-oin relasionadu ba kazu passadu. Ida ne’e, afeta tebes ba polítika rekonsiliasaun ne’ebé estadu rua (TL-RI) no Uma Kreda hahi.

Iha parte ida, Amu Martinho ninia esteitmentu ne’e fó hanoin ba ita hotu katak maske bele halo rekonsiliasaun maibé la signifika haluha kazu passadu, satan fitar seidauk mohu. Ne’e atu fó hanoin ba oknum hirak ne’e katak bele goza sira nia liberdade absoluta iha era independénsia ne’e maibé labele haluha hateke ba kotuk hodi lembra sira nia istória negra ba nasaun nurak ida ne’e. Obrigadu.

Sem comentários: