sábado, 15 de agosto de 2015

Rejeita deklarasaun independénsia tinan 1975 benefisia kauza timoroan - Alkatiri


Sekretáriu-jerál Fretilin nian horisehik rekoñeses katak Portugál rekuza hodi la rekoñese deklarasaun unilaterál independénsia Timor-Leste ne’ebé halo hosi nia partidu iha tinan 1975 sai pozitiva ba prosesu independénsia. 


"Karik Portugál rekoñese independénsia ne’ebé proklamaa iha períodu ne’ebá, karik ladun iha posibilidade atu sai hanesan negosiadór hamutuk ho Nasoins Unidas, hanesan poténsia administrante", tenik Mari Alkatiri, iha entrevista ba Lusa.

"La iha elementu poténsia administrante ne’e ami-nia luta sai vitorioza mós, ha’u fiar ida ne’e, maibé iha fali dalan seluk ", afirma líder Frente Revolusionária Timor-Leste Independente (Fretilin) nian, partidu timoroan daruak.

Hafoin funu sivil iha fulan balun nia laran, entre Fretilin no Uniaun Demokrátika Timoroan (UDT), iha 28 novembru 1975 – loron rua hafoin kompleta tinan 26 -, Mari Alkatiri integra grupu dirijente hosi nia partidu ne’ebé deklara unilateralmente Timor-Leste nia independénsia.

Portugál, Nasoins Unidas no jeneralidade komunidade internasionál la rekoñese deklarasaun independénsia ne’ebé halo hosi Fretilin no prosesu deskolonizasaun interompe iha hira tuir mai, iha sekuénsia Indonézia invade teritóriu, iha 07 dezembru.

"Maski iha períodu ne’ebá pós 25 abril Portugál la konsege asumi nia responsabilidade, hantene mantein nia koerénsia hodi konsidera hanesan poténsia administrante legál iha Timor to’o referendu (tinan 1999)", esplika Mari Alkatiri.

"Ida ne’e kria kondisaun atu ita bele hetan saída ne’ebé ita iha, ne’ebé signifika repozisaun legalidade internasionál iha Timor-Leste", subliña iha entrevista ne’ebé koinside ho 500.º aniversáriu primeiru misionáriu no navegadór portugés sira to’o iha Timor-Leste, ne’ebé selebra ohin.

Hamutuk ho Nasoins Unidas Portugál kontinua rekoñese hanesan poténsia administrante hosi "teritóriu autogovernadu".

Ida ne’e halo Portugál sai prinsipál faról diplomátiku iha defeza autodeterminasaun timoroan, hamosu iha 1999 negosiasaun ho Indonézia, iha auspísiu sekretáriu-jerál ONU nian iha tempu ne’ebá, Kofi Annan, hosi akordu, ne’ebé asina iha 05 maiu, ne’ebé permiti referendu iha 30 agostu tinan ne’e.

Timoroan sira vota ba independénsia rekoñese formalmente hosi komunidade internasionál iha 20 maiu 2002, loron ne’ebé ba Timor-Leste kontinua sai "restaurasaun independénsia nian". Mari Alkatiri hanesan primeiru-ministru dahuluk nasaun nian.

Mari Alkatiri subliña katak hahú hosi ne’ebá, maski "iha perkalsu iha ne’e no iha ne’ebá" relasaun entre Timor-Leste no Portugál "la’os ho di’ak" la iha razaun atu sai kontráriu.

"Nune’e mós la bele konfundi ho rejime koloniál portugés ho povu portugés, ho Portugál, la bele mós konfundi relasaun ne’e entre povu rua ne’e, ho poder polítiku sira ne’ebé liu ona",nia hatete.

"Iha konsensu nasionál hosi partidu politiku ida-idak no instituisaun séria iha Portugál haree mai Timor hanesan nasaun maun-alin. Maibé sé maka ukun nasaun iha momentu ne’ebá tenke loloos ninia governasaun, sá maka nasaun hakarak", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: