segunda-feira, 19 de outubro de 2015

Funsionáriu timor-oan sira sei simu formasaun kona-ba konvensaun UNESCO


Funsionáriu hosi Sekretaria Estadu Arte no Kultura timor-oan nian, iha semana ne’e sei tuir formasaun ne’ebé espesializada liu ba iha konvensaun UNESCO ne’ebé ratifika ona iha fulan juñu liu ba, hosi Timor-Leste. 

Ratifikasaun ba konvensaun hosi Parlamentu Nasionál kona-ba loke odamatan atu nasaun ne’e bele kandidata, iha futuru, ninia patrimóniu ba iha lista protejida hosi organizasaun ne’ebé ninia sede harii iha Paris.

Ida ne’e hanesan Konvensaun ba Protesaun Mundiál, Kulturál no Naturál, hosi Salvaguarda Patrimóniu Kulturál Imateriál nomós Protesaun ba Diersidade Espresaun Kulturál.

Durante formasaun loron rua ne’e, sei analiza instrumentu hosi salvaguarda partimóniu kulturál - polítika, planu estratéjiku, lei nomós kovensaun internasionál nian sira.

Partisipante sira sei koñese mos konvensaun kulturál hitu hosi UNESCO no sei analiza oinsá maka atu halo ligasaun ho kestaun dezenvolvimentu no salvaguarda kulturál nomós aspetu hirak ne’ebé relasiona ho kriativdade no diversidade kulturál.

Alénde atu analiza kona-ba konvensaun tolu ho ninia implikasaun klean liu tan, partisipante ne’ebé tuir formasaun sei analiza os “prinsipiu jerál kona-ba levantamentu no jestaun iha baze dadus patrimóniu kulturál nian, inklui patrimóniu imóvel, patrimóniu móvel ho patrimóniu imateriál”.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: