quinta-feira, 18 de fevereiro de 2016

CPLP hakarak kombate serbisu infantíl, Portugl de'it maka konsege halakon


Portugal hanesan membru úniku hosi Komunidade Nasaun sira Lian Portugés (CPLP) nian ne'ebé maka laiha rejistu sira serbisu infantil nian, realidade ida ne'ebé maka bloku luzófonu hakarak kombate iha tinan ne'e, hodi bele halakon to'o tinan 2025.

Organizasaun deklara ona 2016 hanesan "Tinan CPLP nian hasoru Serbisu Infantil" ne'ebé sei hahú ofisiál iha loron-kuarta ne'e iha Asembleia Repúblika portugés, iha Lisboa, ho objetivu "hametin relasaun sira koperasaun nian ne'ebé iha ona entre Estadu-membru sira no kontinua esforsu hamutuk iha kombate ne'e".

"Tanba CPLP dekreta tinan 2016 hanesan tinan luta hasoru serbisu infantil hanesan dalan ida atu nasaun sira hatete ba sira nia aan rasik katak ne'e hanesan importante, hanesan kestaun ida dezenvolvimentu sosiál nian no hakarak serbisu hamutuk hodi haree saida maka di'ak liu", hatete hosi espesialista hosi Organizasaun Internasionál ba Serbisu nian (OIT) kona-bá serbisu infantil, José Ramirez Machado, ba ajénsia Lusa.

Komunidade luzófonu nasaun sira ne'ebé la hanesa, ho realidade ekonómiku no sosiál ne'ebé oinseluk tebes no nasaun sia ne'e namkari iha kontinente haat nia laran. Kona-bá serbisu infantil, realidade sira hanesan oioin, maibé espesialista hosi organizasaun ONU nian ba serbisu destaka signifikadu hosi nasaun luzófonu sira hosi halibur iha luta ne'e.

"Hanesan impresionante, maski ho susar sira, ne'ebé iha sustratu istóriku ida, kultural, lian ida hanesan no vontade hanesan hodi luta hasoru serbisu infantil. Nasaun sira CPLP nian dezenvolve daudaun serbisu ida no la'o daudaun ba dalan loos ida", hatete hosi responsável OIT nian ne'ebé hahú tinan 2004 kolabora ho CPLP kona-bá realidade ne'e.

Portugal konsege halakon ona serbisu infantil, ladún iha kazu sira, Brazil kontinua luta nafatin hasoru realidade ne'e maski konsidera hanesan "kampeaun ida" iha polítika sira kombate nian.

Iha 2014, Brazil rejista mós ema millaun 2,8 entre tinan lima to'o tinan 17 ne'ebé serbisu, besik metade hosi labarik millaun lima ne'ebé identifika iha 2004.

Iha Cabo Verde, iha tinan 2014, iha labarik rihun 135 entre tinan lima to'o tinan 17 no, hosi labarik sira ne'e, 8% (na'in 10.900) tama iha situasaun serbisu infantil nian.

Estudu badak ne'ebé hala'o kona-bá Timor-Leste identifika ona labarik rihun atus resin maka serbisu. Kona-bá nasaun sira seluk, laiha estatístika loloos no OIT apela ba governu sira hodi investe hodi bele halakon serbisu infantil.

Ramirez Machado alerta ona katak kombate "presiza konjuntu polítika ida, hanesan ezemplu iha nível edukativu, protesaun sosiál, subsídiu sira ba edukasaun, asesu di'ak ba saúde no promosaun ba serbisu dignu ida ba ema adultu sira iha família sira".

Espesialista destaka ona importánsia hosi edukasaun universal ida, gratuitu no ho kualidade.

"Eskola tenki fó valór ida tan. Família sira dezisti hosi ordenadu ne'ebé labarik hetan no, nune'e, tenki entende katak labarik sira hetan daudaun rendimentu nesesáriu no sira tenki hetan retornu ida", nia hatutan.

Eliminasaun serbisu infantíl to'o tinan 2025 sai hanesan objetivu ida hosi dezenvolvimentu sustentável hosi ONU no tinan ne'e sei sai hanesan mós ba nasaun sira CPLP nian hodi la'o tuir dalan ne'e.

"Nasaun sira tenki bolu rasik atensaun hodi haree dalan di'ak hodi bele to'o 2025 hodi bele deklara katak livre ka la'e hosi serbisu infantíl, pelumenus ho diminuisaun ida ba nível ida ne'ebé ki'ik tebes", destaka hosi Ramirez Machado.
SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: