quinta-feira, 18 de fevereiro de 2016

Governu fó sai kona-ba "progresu hirak ne’ebé alkansa" durante mandatu tinan ida


Governu haktuir kona-ba “progresu hirak ne’ebé alkansa” desde simu tomada pose, ohin ba tinan ida, hodi konsidera katak rezultadu hirak ne’e hatudu hosi serbisu ne’ebé hala’o ho “rigor no transparénsia” atu hodi implementa estratéjia dezenvolvimentu nasaun nian.

"Hosi rezultadu hirak ne’e hatudu katak Governu ne’e dinámiku duni, serbisu ho rigór no foka ba ninia rezultadu, hodi dezenvolve saida maka importante ba ita-ninia dezenvolvimentu ekonómika longu prazu nian nomós kria kondisaun di’ak ba ita-ninia sidadaun", dehan ministru Estadu Agio Pereira, portavoós Governu iha komunikadu.

"Kontinua ezisti dezafiu no Governu hatene katak progresu importante hirak ne’ebé alkansa iha tinan hirak ikus ne’e hanesan parte balun ne’ebé ami determina atu bele konsege alkansa to’o ami-ninia mandate ikus", hatutan.

Tuir nota ne’ebé fó sai ohin, Governu haktuir katak iha tinan ne’e nia laran mos harii ona pré-eskola foun 12 (sala 28), halo reabilitasaun ba eskola bázika 300, eskola sekundária haat, fahe meza no kadeira ba alunu besik rihun 76, nomós kontinua fó formasaun kona-ba konteúdu kurikulár foun iha rai-laran.

Nível saúde, lansa ona pakote kuidadu primáriu no saúde iha família, liu hosi hala’o vizita domisiliária ba família 3.300 resin inklui fó fasina ba labarik 95% kontra pólio, sarampo ho rubéola.

Aprova mos proposta lei Rejime Jerál Seguransa Sosiál nian, fó apoia ba labarik 374 ne’ebé hasoru problema ka sai hanesan vítima ba abuzu, fó bolsa estudu 2.500 no halo pagamentu ba idozu rihun 87.

Iha tinan ida ikus ne’e, halo ona vizita inspesaun serbisu 1.500, abranje ba traballadór 18.680, oferese estájiu 292 no finansia formasaun profisionál ba ema rihun 15.

Iha parte seluk, hateten mos katak implementa ona projetu infraestrutura 16 ba iha munisípiu sia no maundeobra intensiva 46, fó mosa benefísiu ba ema besik 5.900 liu hosi programa empregu rurál nomós finansia proposta 116 ba iha programa autoempregu.

Governu haktuir tan katak, produs ona batar-fini tonelada 23,2, forma ona agrikultór 150, konklui ona projetu irigasaun agríkola no fahe ai-oan rihun 270 hodi ba kuda iha plantasaun hektares 432, ne’ebé ezisti iha munisípiu.

Tuir ezekutivu, produs mos kafé-oan iha viveiru, kuda no halo reabilitasaun ba kafé hektares 216 inklui habot tan plantasaun kafé ba to’o hektares 55.

Governu fahe fos tonelada 2.817 hodi apoia programa Merenda Eskolár (ME) no saka 1.190 ba apoiu umanitária.

Fahe ona sertifikadu hodi fó lisensa komersiál 573 inklui serifikadu lisensa komersiál ba empreza foun 1.942, nomós renova sertifikadu 5.886 no fó lisensa 2.861 ba mikro-negósiu.

Iha teritóriu laran, hala’o daudaun projetu infraesturutra bázika 86 ba iha área oioin, hanesan enerjia, estrada no ponte, bee ho saneamentu inklui edifísiu públiku nian, no hakotu ona Planu Mestre ba Bee no Saneamentu iha Same, Baucau, Viqueque no Lospalos.

Hahú ho konstrusaun ba aeroportu iha Oecusse Ambeno nomós funsionamentu ba iha Sentrál Elétrika Sacato, nomós iha enclave, inklui asinatura ba kontratu hodi harii Porto Tibar.

Komunikadu governu nian haktuir mos kona-ba avansu ba iha reforma administrasaun públika, hodi kria burokrasia ida ne’ebé “kman” no “ladun politiza”, liu hosi implementasaun medida oioin, inklui nível jestaun orsamentál.

Aprova mos Guia Reforma Administrasaun Públika, harii Komisaun ba Reforma Fiskál no hahú ho serbisu hosi membru Komisaun ba Reforma Lejislativa no hosi Setór Justisa nian.

Ajenda balun iha tinan ida ne’e nia laran, inklui mos sensu populasionál, komemorasaun ba tinan 40 hosi restaurasaun independénsia nomós tinan 500 kontaktu entre portugés ho tior-oan sira.

Iha nível internasionál, temin kona-ba prezidénsia Timor-Leste ba CPLP (Komunidade Nasaun Lian Portugés), asinatura ba konkordata ho Santa Sé nomós esforsu hodi adere ba ASEAN (Asosiasaun Nasoens Sudeste Aziátika).

Governu haktuir mos kona-ba relasaun ho Indonézia, liu hosi vizita ne’ebé primeiru ministru no Prezidente indonézia nian hala’o mai Timór.

"Relasaun ho Austrália nian mos forte, sei kontinua buka rezolve diferensa balun nomós avansa ho fé-di’ak ba demarkasaun fronteira maritima nian", hatutan tan komunikadu.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: